Najživlja rasprava koja trenutno traje je jesmo li dosegnuli dno krize, odnosno je li najgore iza nas i sada slijedi oporavak? Pitanje je to na koje su pokušali odgovoritianalitičari PBZ-a u tjednim analizama.
PBZ se u analizi koncentrira na kretanja na globalnoj razini koja se neće automatski i istovremeno odraziti na hrvatsko gospodarstvo, no već su se djelomično prelila na njega, barem na domaće tržište kapitala. Blagi znaci oporavka doveli su do uzleta svjetskih i domaćih burza, no pitanje je jesu li najnoviji pokazatelji zaista tako dobri ili bismo jednostavno svi željeli vjerovati da je dno recesije iza nas, pitaju se analitičari.

Zapisnik sa sjednice Fed-a održane krajem travnja a objavljen prošloga tjedna analizira trenutnu
gospodarsku situaciju u SAD-u, kao i ekonomske izglede u srednjem razdoblju. Podaci pokazuju da je stopa pada pojedinih komponenata američke finalne potrošnje usporena u posljednje vrijeme.

Osobna potrošnja stabilizirala se u prvome kvartalu nakon snažnog pada u drugoj polovici 2009, a ulaganja u nekretnine također se, čini se, stabiliziraju. Međutim, poslovni sektor smanjio je
proizvodnju i srezao radna mjesta zadnjih mjeseci a ulaganja u kapital nastavljaju padati. Uvjeti na tržištu rada nastavili su se pogoršavati, tako da je stopa nezaposlenosti u travnju porasla sedmi mjesec zaredom i dosegnula 8,9% (za usporedbu, u travnju 2008. iznosila je 5%). Industrijska proizvodnja, nakon pada u čitavom prvom tromjesečju, nastavila je negativan trend u travnju spustivši se za 0,5% (desezonirano) u odnosu na mjesec ranije. U zadnjih godinu dana njen je pad iznosio 12,5%, a Fed navodi i da indikatori aktivnosti prerađivačke industrije ukazuju na nastavak negativnog trenda tokom sljedećih nekoliko mjeseci, upozoravaju u PBZ-u.

S obzirom da se uvjeti u pojedinim dijelovima realnog sektora poboljšavaju, a u financijskom sektoru napreduju bolje no što se očekivalo, Fed je revidirao projekcije ekonomske aktivnosti u 2009. i 2010, naglašavajući da očekuje povećanje BDP-a u drugoj polovici ove godine te blagi rast u narednoj godini. Ključni nositelji ubrzanja aktivnosti bit će poticaji potrošnji od strane fiskalnog stimulansa, dosezanje dna na tržištu nekretnina i preokret u ciklusu kretanja zaliha, kao i oporavak financijskih tržišta. Međutim, treba primijetiti da je Fed-ova projekcija iz travnja pogoršana u odnosu na siječanjsku pa sada očekuju rast nezaposlenosti u 2009. na 9,2-9,6 dok se prethodna projekcija kretala od 8,5-8,8 posto te realan pad BDP-a u ovoj godini u rasponu od 1,3-2 posto dok je prethodna projekcija bila pad između 0,5 do1,3 posto.

Nakon podatka o rekordnom padu japanskog BDP-a u prvome tromjesečju ove godine za 4 posto na kvartalnoj razini (15,2% na godišnjoj) prošlog je tjedna središnja japanska banka dala relativno optimističnu izjavu u kojoj kaže da iako se bilježi pogoršanje gospodarskih uvjeta, izvoz i proizvodnja počinju se stabilizirati usred napretka ostvarenog u prilagodbi zaliha u zemlji i inozemstvu. Ovakva ocjena monetarne vlasti temelji se na posljednjim podacima prema kojima je industrijska proizvodnja u Japanu porasla za 1,6% u ožujku u odnosu na veljaču, što je prvi rast unutar zadnjih pola godine, a zalihe su pale za 3,3%, što je treći mjesec zaredom u kojim je zabilježen njihov pad. Japanska Vlada procijenila je, štoviše, da je rast proizvodnje nastavljen u travnju i svibnju i to za 4,3%, odnosno 6,1% na mjesečnoj razini. Razmatrajući ove brojke treba ipak imati u vidu da će oporavak potrajati – uslijed strmoglavog pada koji je doživjela proteklih mjeseci, industrijska je proizvodnja u ožujku ove godine iznosila tek oko 65% one iz travnja 2008.

BoJ navodi u svojoj izjavi da su financijski uvjeti i nadalje teški, no također pokazuju znakove
popuštanja napetosti u usporedbi s ranijim razdobljem te očekuje da će domaća potražnja u Japanu nastaviti slabiti, no izvoz i proizvodnja kreću putem oporavka, a rast bi trebala zabilježiti i državna ulaganja. Sveukupno gledajući, Japan očekuje postupno usporavanje ritma pogoršanja ekonomskih prilika. Središnja japanska banka prognozira početak oporavka japanskog gospodarstva krajem ove godine (u drugoj polovici japanske fiskalne godine), naglašavajući pritom da je razina neizvjesnosti visoka s obzirom da oporavak ovisi o globalnim financijskim tržištima i drugim zemljama.

Prognoze analitičara koji su očekivali da će prva iz krize izaći američka ekonomija, a zatim Japan i eurozona pokazuju se tako točnima, barem zasad. BDP SAD-a pao je za 1,6% u prvom tromjesečju u odnosu na zadnje tromjesečje 2008. godine, što je za 0,9 p.p. manje od pada eurozone te 2,4 p.p. niže od pada Japana.

Rano je ipak tvrditi da je kriza iz nas jer ako je njeno dno i dosegnuto, treba shvatiti da je oporavak postupan i bit će brži u razvijenim zemljama nego na rastućim tržištima koja nisu mogla izdvojiti tako visoka sredstva za stabilizaciju svojih ekonomija, a mnoga su morala posegnuti i za međunarodnom pomoći (to se, dakako, ne odnosi na Kinu i druge azijske ali i afričke zemlje koje i u ovoj godini očekuju rast, no po znatno nižim stopama). Treba reci također i da, iako se čini da su fiskalne i monetarne vlasti uspješno prebrodile ono najgore prelijevajući ogromna proračunska sredstva u sanaciju financijskog i realnog sektora te preplavljujući tržišta likvidnošću, tek će se u dužem razdoblju vidjeti prave posljedice ovih mjera i moguće nove neravnoteže koje će one stvoriti, zaključuju analitičari PBZ-a.