Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) smatra kako je nužno provesti reviziju Zakona o radu nedjeljom jer negativno utječe na male trgovce i područja usmjerena na turizam, navodi se u HUP-ovom Fokusu tjedna objavljenom u petak.

"Kako bi se osigurala održivost svih gospodarskih subjekata u promijenjenim uvjetima poslovanja posljednjih godina (poremećaji u dobavnim lancima, inflacija, rast troškova života) nužno je provesti stručnu i pažljivu reviziju Zakona o radu nedjeljom te omogućiti poduzetnicima samostalnu odluku o radu nedjeljom uz adekvatnu nagradu zaposlenih te jačanje kapaciteta institucija i inspekcijskih službi u provođenju kontrole odredbi Zakona", istaknuli su iz HUP-a.

Napominju i kako se zalažu za stavljanje administrativnog ograničenja cijena van snage, obzirom na to da model objave cjenika sam po sebi jača konkurenciju među trgovcima, a posredno i među dobavljačima, dok prognoze inflacije u srednjem roku pokazuju njen pad i stabilizaciju.

Iz HUP-a podsjećaju kako u ovoj godini dolazi do usporavanja realnog rasta trgovine na malo, a već dvije godine svjedočimo realnom padu prihoda od turizma, što su indikatori koji upućuju na stabilizaciju te određeno smanjenje rasta potražnje.

Iznijeli su podatke koji pokazuju da je rast trgovine na malo u prvom kvartalu usporio na 3,5 posto sa 6,6 posto zabilježenih u četvrtom kvartalu 2024. godine, a uslijed visoke lanjske baze, zimskih potrošačkih bojkota i kasnijeg Uskrsa.

Po rastu kupovne moći, kako su naveli, Hrvatska je apsolutni prvak među članicama EU-a. Pritom, realni medijalni dohodak zaposlenih lani je dosegnuo 16.277 eura godišnje i time je veći od medijalnog dohotka u čak osam članica EU-a, a s obzirom na očekivanja daljnjeg rasta primanja i plaća u 2025. godini Hrvatska bi trebala prestići i Estoniju, a vjerojatno i Češku.

Iz HUP-a ističu i kako dodatno administrativno "zamrzavanje" uz dodatno administriranje cjenika, također relativno snažnije pogađa poslovanje malih trgovina čije poslovanje je već narušeno nakon ograničenja rada nedjeljom.

Cijene hrane smanjivati kroz niži PDV

Za trgovce koji imaju širok asortiman proizvoda u korist izbora potrošača, to može zahtijevati dodatne resurse (npr. ažuriranje cijena na polici, u računovodstvenim sustavima ili čak na online platformama), što opet nerazmjerno opterećuje manje trgovce, kažu poslodavci.

Iznose i kako su prema posljednjim izračunima, sukladno dostupnim podacima s Eurostata, bruto marže hrvatskih trgovaca 2-3 postotnih bodova niže od prosjeka Unije, što ne bi trebalo kod države stvarati motivaciju za regulaciju cijena u trgovini na malo.

Iz HUP-a ističu i da cijene sirovina, naročito mesa, uljarica, kakaovca, kave (...) i dalje rastu pa je umjesto usmjeravanja krivnje za inflaciju i rast cijena proizvoda na trgovce, kada je riječ o maloprodaji hrane, potrebno djelovati smanjenjem državnog "ugriza", naročito kroz "niži PDV na hranu za što ima prostora u odnosu na zemlje u okruženju", te smanjenjem parafiskalnih troškova poslovanja tvrtki, u cilju povećanja efikasnosti.

Osim manjeg državnog "ugriza" u funkciji potencijalnog smanjenja cijena, moguća rješenja leže u ciljanim socijalnim transferima ranjivim kategorijama stanovništva, olakšanju uvjeta ulaganja kojima se dokazano jača produktivnost tvrtki koje ulažu te srednjoročno gledano povećanjem konkurentne poljoprivredno-prehrambene proizvodnje, smatraju poslodavci.

Nema razloga da hrvatski porezni obveznici subvencioniraju cijenu goriva stranim državljanima

Iz HUP-a pozivaju i na postupnu deregulaciju cijena tekućih goriva, s "prvim korakom" na benzinskim postajama uz autoceste, počevši s početkom turističke sezone. Kako navode, cijene goriva u Hrvatskoj su još uvijek administrativno ograničene, a rezultat toga je da je cijena benzina (Eurosuper 95) među najnižima u Uniji. Tako, prema podacima od 12. svibnja, litra benzina u Hrvatskoj stoji 1,44 eura, dok, usporedbe radi, u Njemačkoj iznosi 1,67 eura, Italiji 1,70, a u Austriji 1,48 eura.

U navedenim stranim zemljama riječ je o tržišno formiranim cijenama, koje u većoj mjeri reflektiraju troškove nabave, logistike i tržišne potražnje, kažu iz HUP-a te poručuju da nema nikakvog razloga da hrvatski porezni obveznici subvencioniraju cijenu goriva stranim državljanima.

"S obzirom na to da gorivo u Hrvatskoj dominantno toče domaći građani izvan autocesta, uvođenje tržišnih cijena isključivo na autocestama predstavlja logičan i ciljan korak. Takva mjera omogućila bi distributerima fleksibilnost u razdoblju pojačanog prometa, potaknula bi ulaganja u maloprodajnu infrastrukturu i digitalizaciju usluge, a istodobno bi očuvala socijalnu osjetljivost prema domaćem stanovništvu", ističu iz HUP-a.

Inače, prema procjenama članova HUP Udruge energetike, Hrvatska bi i nakon tržišne liberalizacije na autocestama ostala cjenovno konkurentna destinacija za turiste koji dolaze osobnim vozilima, pri čemu bi se uklonio višegodišnji regulatorni paradoks, a to je da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja ograničava cijene u uvjetima izrazitog sezonskog pritiska, upravo tamo gdje su operativni troškovi najviši.