Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu tek su blago poboljšana u studenom, uz val optimizma u sektoru maloprodaje pred blagdane i naznake pesimizma u uslužnom sektoru, pokazalo je u četvrtak mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u studenom za 0,7 bodova u odnosu na listopad i iznosio je 106,9 bodova.

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu ponovno su tako poboljšana u mjesecu na izmaku, ali blaže nego u listopadu kada je indeks bio porastao za 1,4 boda, prekinuvši razdoblje blagog pesimizma na početku jeseni, pokazuju podaci Europske komisije.

Poboljšanje odražava prije svega val optimizma u sektoru maloprodaje pred blagdane, prema uvećanju indeksa za 5,4 boda. Menadžeri su u očekivanju blagdanskog šopinga najavili više narudžbi i blago pojačan tempo zapošljavanja.

U mjesecu na izmaku poboljšana su i očekivanja u građevinskom sektoru, uz rast indeksa za 2,2 boda u odnosu na listopad. Poslovni čelnici ocjenjuju da je trend aktivnosti u studenom osjetno bolji, a stanje na knjigama narudžbi nešto slabije nego u listopadu, pokazuje istraživanje EK.

Očekivanja u industriji zadržala su se u studenom, više‑manje, na razini iz prethodnog mjeseca. Menadžeri bolje ocjenjuju stanje u knjigama narudžbi, uključujući i izvozne, ali trend proizvodnje znatno je po njima lošiji lošiji nego u listopadu.

Potrošači su pak u studenom bili nešto suzdržaniji, uz pad indeksa za 0,7 bodova. Građani i dalje očekuju bolje opće stanje u gospodarstvu u idućih 12 mjeseci i planiraju nešto više trošiti na robu veće vrijednosti, ali su oprezniji u prognozama financijskog stanja svojih kućanstava u idućih godinu dana.

Raspoloženje u uslužnom sektoru ponovo se pak pogoršalo u mjesecu na izmaku, nakon stabilizacije u listopadu, prema padu indeksa za 3,8 bodova. Poslovni čelnici očekuju značajno slabiji razvoj potražnje u iduća tri mjeseca, a pogoršana su im i očekivanja cijena. U iduća tri mjeseca predviđaju ipak pojačano zapošljavanje.

Menadžeri u gospodarstvu u cjelini planiraju ′stati na kočnicu′ u otvaranju radnih mjesta, prema rastu indeksa EEI za 0,3 boda, u uvjetima izraženije neizvjesnosti, iskazane u rastu indeksa EUI za 1,8 bodova.

Stabilno raspoloženje

Raspoloženje na razini eurozone i EU u studenom je bilo stabilno, prema rastu indeksa ESI za blagih 0,2 posto na oba područja.

Njihova vrijednost i dalje je ispod dugogodišnjeg prosjeka, upozorava Komisija.

Osjetno poboljšanje zabilježeno je u uslužnom i građevinskom sektoru, prema rastu indeksa za 1,4, odnosno za 1,3 boda, pokazuje izvješće.

Optimizam su iskazali i čelnici iz sektora maloprodaje, uz rast indeksa za 1,1 boda.

Očekivanja potrošača zadržala su se, više‑manje, na razini iz listopada.

Pesimizam su pak iskazali čelnici iz sektora industrije, prema padu indeksa za 0,7 boda.

Poslovni čelnici signalizirali su da namjeravaju blago pojačati tempo zapošljavanja u nadolazećim mjesecima, u prvom redu u uslužnom i u građevinskom sektoru.

U skupini vodećih gospodarstava eurozone najveći rast indeksa ESI zabilježen je u studenom u Španjolskoj, za 2,0 boda. Slijede Italija i Francuska čiji je ESI porastao za 1,1, odnosno za 0,8 bodova.

U Njemačkoj su se pak očekivanja u gospodarstvu zadržala oko listopadske razine, prema padu indeksa za 0,3 boda.

Među velikim gospodarstvima izvan zone primjene zajedničke valute vrijednost poljskog indeksa zadržala se, više-manje, na listopadskoj razini, pokazuju podaci Komisije.