Svjetsko gospodarstvo prolazi kroz velike promjene koje nadilaze američke carine i Europa mora početi tražiti prilike za rast na domaćem terenu jer tradicionalni izvori prihoda presušuju, rekao je glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) Philip Lane.

Europsko gospodarstvo jedva je raslo nakon pandemije, uz sve oštriju kinesku konkurenciju na ključnim izvoznim tržištima, oslabljenju konkurentnost industrije i pojačanu sklonost građana štednji.

U ovoj godini europski izvoz dovele su pod znak pitanja i američke carine.

Kina je dugo bila glavni kupac europske robe, ali je u međuvremenu izgradila i konkurentske kompanije s vrhunskim stručnim znanjem, prometnuvši se iz kupca u konkurenta i sužavajući prostor za europski izvoz, rekao je Lane za Reutersov podcast Econ World.

„Obrazac komparativne prednosti u svijetu promijenio se i Kina je sada vrlo jaka u mnogim sektorima", naglasio je Lane.

"Uz geopolitiku postoji i osnovna ekonomska stvarnost: promijenila se relativna atraktivnost izvoza u odnosu na domaću prodaju", zaključio je glavni ekonomist ECB-a.

Velike promjene

Američke carine mogle bi pogoršati problem europskog izvoza, ali Lane je optimističan, uz argument da procvat umjetne inteligencije i visoka državna potrošnja održavaju visoku potražnju u SAD-u i ograničavaju trgovinski udar.

„U takvim okolnostima tvrtke mogu u razumnoj mjeri računati da će povećane carine moći prebaciti na američkog uvoznika i na američkog potrošača", objašnjava Lane.

„SAD je važan, ali nije dominantni pokretač europskog gospodarstva", dodaje.

No, carine su preusmjerile globalnu trgovinu, posebno u Aziji, i Europa se sada suočava s većom kineskom konkurencijom čak i kod kuće, tvrdi Lane.

„Kina sada više izvozi u jugoistočnu Aziju, koja pak više izvozi u SAD. Kina također više izvozi u Europu i u druge dijelove svjetskog gospodarstva", objašnjava.

To su velike promjene na svjetskoj razini, zaključak je dužnosnika ECB-a.

Američka lekcija

Europa se nikada ne bi trebala svojevoljno povući s izvoznih tržišta jer od trgovine svi mogu imati koristi, ali domaće tržište od 350 milijuna ljudi pruža obilje prilika za rast, samo ako Unija uspije ukloniti više unutarnjih barijera, rekao je.

„SAD nas je naučio da nam treba pravo jedinstveno tržište", kaže. "Za pravi povrat na najrelevantnija ulaganja u bazično digitalnom gospodarstvu... treba nam veličina", a nju je teško postići kada EU podijelite na 27 zemalja, dodao je.

′Veličina′ bi pak zahtijevala puno reformi u svakoj pojedinačnoj članici, i to temeljitih, teških i dugotrajnih, smatra glavni ECB-ov ekonomist.

Brojne su zemlje na periferiji, posebno Španjolska, već započele taj proces i sada uživaju u prednostima bržeg rasta.

Europa bi, po njegovim riječima, trebala razmisliti o stvaranju uvjeta za snažniju domaću potražnju, što fiskalnom politikom, što reformama, kako bi se potaknula ulaganja i inovacije.

„Autonomiju je puno lakše postići ako je domaća potražnja dovoljno jaka", zaključio je Lane.