Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila novi porezni paket, koji uključuje i dodatne porezne olakšice za poduzetnička sponzorstva neprofitnog sektora i društveno korisnih djelatnosti, a tu je i administrativno rasterećenje za poduzetnike, čija je vrijednost procijenjena na 72,6 milijuna eura.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je uvodno istaknuo da se paket poreznih izmjena donosi kako bi porezni sustav bio još jednostavniji i "digitaliziraniji". Posebno mu je drago, rekao je, što se uvode olakšice za one koji će sponzorirati sportske, znanstvene, kulturne i humanitarne aktivnosti.

"Time potičemo ulaganja privatnog sektora u one djelatnosti koje ne mogu jedino ovisiti o potpori države ili lokalnih jedinica samouprave", kazao je Plenković.

Kako je izvijestila državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić, izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit predlaže se dodatno umanjenje porezne osnovice za već porezno priznate rashode za dana sponzorstva, koja su ugovorena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe.

U zakonskom prijedlogu piše da, iako sponzorstvo predstavlja određeni poslovni dogovor između sponzora i neprofitne organizacije koja promovira sponzora na način predviđen ugovorom, to nije uvijek dovoljan motiv poreznom obvezniku da ugovori sponzoriranje, posebno s onim organizacijama, kao što su udruge, zaklade, klubovi i sl., čije djelatnosti nisu u fokusu javnosti.

Za potrebe primjene predložene odredbe dodatno se predlaže kako će ministar nadležan za navedene društveno korisne aktivnosti uz suglasnost ministra financija odlukom utvrditi subjekte koji ispunjavaju uvjete za primjenu smanjenja porezne osnovice, stoji u dokumentu.

Izmjenama Zakona o porezu na dobit, između ostalog, izvijestila je Rogić Lugarić, predlaže se omogućavanje primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja mirovinskim i investicijskim fondovima bez pravne osobnosti, koji su osnovani i posluju u skladu s posebnim propisom.

Administrativno rasterećenje

U saborsku proceduru upućeni su i konačni prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Općeg poreznog zakona, a zbog usklađivanja sa Zakonom o fiskalizaciji. Naime, kazala je Rogić Lugarić, provodi se administrativno rasterećenje ukidanjem pojedinih obrazaca.

Kako stoji u prijedlogu Zakona o PDV-u, to se odnosi na dostave izvješća o obavljenim donacijama hrane, na vođenje knjige izlaznih računa, podnošenje posebne evidencije o prodanim dobrima kupcima u okviru putničkog prometa, ukida se i podnošenje prijave o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze, a poduzetnici više neće morati ni podnositi posebnu evidenciju o primljenim računima.

Kroz ukidanje navedenih obrazaca procijenjeno je rasterećenje poduzetnika u iznosu od 72,64 milijuna eura, istaknuto je.

Vlada predlaže donošenje zakona po hitnom postupku, jer mora stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine, kada na snagu stupa i Zakon o fiskalizaciji u dijelu obveze izdavanja i fiskalizacije eRačuna.

"Ujedno, stupanjem na snagu ovoga zakona 1. siječnja 2026. ispunjavaju se ciljevi utvrđeni u projektu Fiskalizacija 2.0, koji se odnose na administrativno rasterećenje kroz ukidanje pojedinih obrazaca koje su bili obvezni voditi i/ili predavati porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a te produljenje rokova za podnošenje pojedinih obrazaca", piše u zakonskom prijedlogu.

Izmjene Općeg poreznog zakona, dodala je državna tajnica, predlažu se i zbog propisivanja izuzeća od obveze čuvanja porezne tajne za slučaj razmjene analitičkih podataka o naplati lokalnih poreza i poreza na dohodak između Porezne uprave i jedinica lokalne odnosno područne samouprave.

Vlada je Saboru predložila i izmjene i dopune Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit, kojima se, rekla je Rogić Lugarić, precizira izračun obveze kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza kojeg plaćaju društva kćeri jednog multinacionalnog poduzeća. Porez će biti utvrđen korištenjem podataka primljenih putem automatske razmjene informacija u području poreza, a između ostalog, predlaže se i neutjecanje porezne obveze minimalnog globalnog poreza na osnovicu poreza na dobit, navela je državna tajnica.

Uspostava jedinstvene europske pristupne točke za informacije o ulaganjima

U drugom, tzv. financijskom paketu, u saborsku proceduru upućeni su konačni prijedlozi izmjena i dopuna četiri zakona - o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, Zakona o preuzimanju dioničkih društava, Zakona o osiguranju te onog o financijskim konglomeratima. Time se nastavlja daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU-a, u pogledu uvođenja jedinstvene europske pristupne točke, tzv. ESAP, koja bi trebala omogućiti da sve informacije potrebne za donošenje utemeljenih ulagateljskih odluka budu dostupne na jednom mjestu.

"To bi u konačnici tržište kapitala EU-a trebalo učiniti atraktivnijim, a društvima u EU-u i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu, otvarajući im tako više mogućih i povoljnijih izvora financiranja", istaknula je Rogić Lugarić.

Zakonskim prijedlozima se obvezuje Hanfa kao tijelo za prikupljanje informacija, kao što se i propisuje obaveza "adresata" da toj regulatornoj agenciji dostavljaju javno objavljene informacije, kako bi ih ona prosljeđivala u ESAP.