- 14.11.2025 PU provodi projekt digitalne transformacije, idući vikend ne...
- 14.11.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili rast, Končar najlikvidniji
- 14.11.2025 Samsung Electronics znatno podigao cijene memorijskih čipova
- 14.11.2025 Troškovi uvoza hrane snažno porasli u 2025.
- 14.11.2025 Njemačka vlada najavljuje potporu proizvođačima lijekova
- 19.11.2025 Ne nasjedaj! Kako prepoznati investicijsku prijevaru?
- 10.11.2025 Obavijest posjetiteljima - Eurizon AM fondovi
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 19.11.2025 Investicijski kompas: unatoč geopolitičkim napetostima, tržišta i dalje u usponu
- 17.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 17.11.2025. - OTP Invest
- 10.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 10.11.2025. - OTP Invest
- 03.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 03.11.2025. - OTP Invest
- 28.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 27.10.2025. - OTP Invest
- 19.11.2025 MIROVINCI TJEDNO: Mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom u većini
- 17.11.2025 TJEDNI PREGLED: Fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom u većini
- 11.11.2025 MIROVINCI TJEDNO: Dominacija mirovinskih fondova s negativnim rezultatom
- 10.11.2025 Obavijest posjetiteljima - Eurizon AM fondovi
- 10.11.2025 TJEDNI PREGLED: Prevladali fondovi s negativnim tjednim rezultatom
- 19.11.2025 ZSE DANAS: Crobexi u crvenom uz povećan promet
- 19.11.2025 Investicijski kompas: unatoč geopolitičkim napetostima, tržišta i dalje u usponu
- 19.11.2025 ZSE INTRADAY: U mirnom trgovanju Crobexi blago pali
- 19.11.2025 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni uoči izvješća Nvidie
- 19.11.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 13.11.2025 dm Hrvatska povećao promet za 10,04 posto, na 571,06 milijuna eura
- 13.11.2025 Deutsche Telekom sa skromnim rastom prihoda i u trećem tromjesečju
- 07.11.2025 Poslovni rezultati OTP grupe za prvih devet mjeseci 2025.
- 07.11.2025 MOL s manjim prihodom i u trećem tromjesečju
- 07.11.2025 DHL s manjim prihodom u trećem tromjesečju
- 19.11.2025 Nizozemska vlada obustavila intervenciju u Nexperiji
- 19.11.2025 Građani za ′narodne′ trezorce uplatili 960 milijuna eura
- 19.11.2025 Povjerenstvo za fiskalnu politiku objavilo stajalište o prijedlogu proračuna
- 19.11.2025 Šef euroskupine odlazi u Svjetsku banku
- 19.11.2025 HT-u oštećena oprema u požaru u Vjesniku, čini sve da korisnici opet imaju usluge
HGKObjavljeno: 05.01.2016

Nastavljen rast javnog duga na godišnjoj razini
| Podijeli sadržaj: | ||||
Tijekom rujna prošle godine razina javnog duga smanjena je za 1,4 milijarde kuna, na 285,9 milijardi kuna, no na godišnjoj je razini nastavljen visok rast, za 15,9 milijardi kuna, što je prvenstveno rezultat potrebe financiranja visokog proračunskoga manjka, osobito središnje države, ističu u ponedjeljak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Iz HGK, naime, navode da je u odnosu na rujan 2014. godine, u devetom mjesecu prošle godine javni dug porastao za 5,9 posto, a najveći doprinos tom rastu došao je od središnje države, čiji je dug povećan za 6,1 posto, dok je istodobno dug lokalne države smanjen za 5,2 posto.
U prvih devet mjeseci 2015. godine, pak, razina javnog duga povećana je za 6,3 milijarde kuna, pri čemu je unutarnji dug opće države povećan za 6,2 milijarde kuna, a inozemni dug za 100 milijuna kuna. I u tom je razdoblju najviše povećan dug središnje države, za 6,4 milijarde kuna, dok je istodobno dug lokalne države smanjen za 412,4 milijuna kuna.
"Riječ je znatno višem prirastu duga u odnosu na onaj ostvaren u istom razdoblju 2014., od 3,9 milijardi kuna, ali to je dijelom povezano i s različitom dinamikom zaduživanja koja se ostvarivala tijekom tih godina. Naime, u 2014. se godini znatan dio zaduživanja države obavio krajem godine, s ciljem predfinanciranja troškova u 2015., što sada, zbog ograničenih mogućnosti stvaranja novih obveza pri privremenom proračunskom financiranju, neće biti slučaj", pojašnjavaju iz HGK.
Pritom navode kako se država na domaćem tržištu najviše zadužila izdavanje obveznica - u devet mjeseci razina duga povećana je za 9,7 milijardi kuna, te kroz kreditna zaduženja koja su rasla za milijardu kuna, dok je istodobno kratkoročno financiranje trezorskim zapisima smanjeno za 4,4 milijarde kuna. Obveznice dominiraju i u financiranju države na inozemnom tržištu - razina duga porasla je za 3,3 milijarde kuna, ali je istodobno razina kreditnog i kratkoročnog duga smanjena za 3,2 milijarde kuna.
Iz HGK ističu kako visok proračunski manjak te visoka razina i snažan rast javnog duga drže kreditni rejting zemlje ispod investicijske razine s negativnim izgledima kod sve tri glavne rejting agencije, što povećava troškove zaduživanja.
"Premija osiguranja od kreditnog rizika za Hrvatsku krajem 2015. kretala se na razini od 302 bazna boda, što je uglavnom višestruko više nego kod nama sličnih zemalja (Slovačka 49 baznih bodova, Češka 51 bazni bod, Poljska 72 bazna boda, Slovenija 115 baznih bodova, Rumunjska 130 baznih bodova, Bugarska 166 baznih bodova, Mađarska 164 bazna boda). U takvim su okolnostima troškovi kamata u proračunu središnje države u prvih deset mjeseci 2015. dosegli iznos od deset milijardi kuna, što je 7,9 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Stoga je nužno usporavanje i zaustavljanje rasta javnog duga, za što je preduvjet ostvarivanje znatnijeg primarnoga proračunskog suficita, učinkovitije upravljanje javnim dugom te solidan rast BDP-a", naglašavaju iz Komore.
Pritom prognoziraju kako bi podaci za posljednje mjesece prošle godine trebali pokazati nešto usporeniju dinamiku rasta javnog duga, jer je pri formiranju nove Vlade i privremenom proračunskom financiranju ograničena mogućnost stvaranja novih obveza, što je, uz nešto viši gospodarski rast od prvotno planiranog, prolongiralo dosezanje udjela javnog duga u BDP-u od 90 posto.
Iz HGK, naime, navode da je u odnosu na rujan 2014. godine, u devetom mjesecu prošle godine javni dug porastao za 5,9 posto, a najveći doprinos tom rastu došao je od središnje države, čiji je dug povećan za 6,1 posto, dok je istodobno dug lokalne države smanjen za 5,2 posto.
U prvih devet mjeseci 2015. godine, pak, razina javnog duga povećana je za 6,3 milijarde kuna, pri čemu je unutarnji dug opće države povećan za 6,2 milijarde kuna, a inozemni dug za 100 milijuna kuna. I u tom je razdoblju najviše povećan dug središnje države, za 6,4 milijarde kuna, dok je istodobno dug lokalne države smanjen za 412,4 milijuna kuna.
"Riječ je znatno višem prirastu duga u odnosu na onaj ostvaren u istom razdoblju 2014., od 3,9 milijardi kuna, ali to je dijelom povezano i s različitom dinamikom zaduživanja koja se ostvarivala tijekom tih godina. Naime, u 2014. se godini znatan dio zaduživanja države obavio krajem godine, s ciljem predfinanciranja troškova u 2015., što sada, zbog ograničenih mogućnosti stvaranja novih obveza pri privremenom proračunskom financiranju, neće biti slučaj", pojašnjavaju iz HGK.
Pritom navode kako se država na domaćem tržištu najviše zadužila izdavanje obveznica - u devet mjeseci razina duga povećana je za 9,7 milijardi kuna, te kroz kreditna zaduženja koja su rasla za milijardu kuna, dok je istodobno kratkoročno financiranje trezorskim zapisima smanjeno za 4,4 milijarde kuna. Obveznice dominiraju i u financiranju države na inozemnom tržištu - razina duga porasla je za 3,3 milijarde kuna, ali je istodobno razina kreditnog i kratkoročnog duga smanjena za 3,2 milijarde kuna.
Iz HGK ističu kako visok proračunski manjak te visoka razina i snažan rast javnog duga drže kreditni rejting zemlje ispod investicijske razine s negativnim izgledima kod sve tri glavne rejting agencije, što povećava troškove zaduživanja.
"Premija osiguranja od kreditnog rizika za Hrvatsku krajem 2015. kretala se na razini od 302 bazna boda, što je uglavnom višestruko više nego kod nama sličnih zemalja (Slovačka 49 baznih bodova, Češka 51 bazni bod, Poljska 72 bazna boda, Slovenija 115 baznih bodova, Rumunjska 130 baznih bodova, Bugarska 166 baznih bodova, Mađarska 164 bazna boda). U takvim su okolnostima troškovi kamata u proračunu središnje države u prvih deset mjeseci 2015. dosegli iznos od deset milijardi kuna, što je 7,9 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Stoga je nužno usporavanje i zaustavljanje rasta javnog duga, za što je preduvjet ostvarivanje znatnijeg primarnoga proračunskog suficita, učinkovitije upravljanje javnim dugom te solidan rast BDP-a", naglašavaju iz Komore.
Pritom prognoziraju kako bi podaci za posljednje mjesece prošle godine trebali pokazati nešto usporeniju dinamiku rasta javnog duga, jer je pri formiranju nove Vlade i privremenom proračunskom financiranju ograničena mogućnost stvaranja novih obveza, što je, uz nešto viši gospodarski rast od prvotno planiranog, prolongiralo dosezanje udjela javnog duga u BDP-u od 90 posto.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
| Podijeli sadržaj: | ||||
- 14.11.2025 PU provodi projekt digitalne transformacije, idući vikend ne...
- 14.11.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili rast, Končar najlikvidniji
- 14.11.2025 Samsung Electronics znatno podigao cijene memorijskih čipova
- 14.11.2025 Troškovi uvoza hrane snažno porasli u 2025.
- 14.11.2025 Njemačka vlada najavljuje potporu proizvođačima lijekova
- 19.11.2025 Ne nasjedaj! Kako prepoznati investicijsku prijevaru?
- 10.11.2025 Obavijest posjetiteljima - Eurizon AM fondovi
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 19.11.2025 Investicijski kompas: unatoč geopolitičkim napetostima, tržišta i dalje u usponu
- 17.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 17.11.2025. - OTP Invest
- 10.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 10.11.2025. - OTP Invest
- 03.11.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 03.11.2025. - OTP Invest
- 28.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 27.10.2025. - OTP Invest
- 19.11.2025 MIROVINCI TJEDNO: Mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom u većini
- 17.11.2025 TJEDNI PREGLED: Fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom u većini
- 11.11.2025 MIROVINCI TJEDNO: Dominacija mirovinskih fondova s negativnim rezultatom
- 10.11.2025 Obavijest posjetiteljima - Eurizon AM fondovi
- 10.11.2025 TJEDNI PREGLED: Prevladali fondovi s negativnim tjednim rezultatom
- 19.11.2025 ZSE DANAS: Crobexi u crvenom uz povećan promet
- 19.11.2025 Investicijski kompas: unatoč geopolitičkim napetostima, tržišta i dalje u usponu
- 19.11.2025 ZSE INTRADAY: U mirnom trgovanju Crobexi blago pali
- 19.11.2025 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni uoči izvješća Nvidie
- 19.11.2025 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjetske burze
- 13.11.2025 dm Hrvatska povećao promet za 10,04 posto, na 571,06 milijuna eura
- 13.11.2025 Deutsche Telekom sa skromnim rastom prihoda i u trećem tromjesečju
- 07.11.2025 Poslovni rezultati OTP grupe za prvih devet mjeseci 2025.
- 07.11.2025 MOL s manjim prihodom i u trećem tromjesečju
- 07.11.2025 DHL s manjim prihodom u trećem tromjesečju
- 19.11.2025 Nizozemska vlada obustavila intervenciju u Nexperiji
- 19.11.2025 Građani za ′narodne′ trezorce uplatili 960 milijuna eura
- 19.11.2025 Povjerenstvo za fiskalnu politiku objavilo stajalište o prijedlogu proračuna
- 19.11.2025 Šef euroskupine odlazi u Svjetsku banku
- 19.11.2025 HT-u oštećena oprema u požaru u Vjesniku, čini sve da korisnici opet imaju usluge
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2025)
(koji na 30.09.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Capital Breeder | +37,22% | 3 | |||||
| Global Kapital | +35,58% | 4 | |||||
| Erste SEE Equity - klasa B | A | +33,74% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
| Erste Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u Erste Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 19.11. 16:00 | 3764,67 | -17,44 |
-0,46 |
|
| CROBEX10* | 19.11. 16:00 | 2397,70 | -7,08 |
-0,29 |
|
| CROBEX10tr* | 19.11. 16:00 | 2757,94 | -8,14 |
-0,29 |
|
| ADRIAprime* | 19.11. 15:35 | 2937,06 | -20,57 |
-0,35 |
|
| CROBISTR* | 19.11. 16:31 | 185,7287 | -0,01 |
0,00 |
|
| CROBIS* | 19.11. 16:31 | 99,2057 | -0,01 |
-0,01 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| ERNT | 198,00 € |
0,51% |
473.644,00 € |
| HT | 41,60 € |
-0,24% |
163.257,00 € |
| DLKV | 8,40 € |
-2,33% |
126.376,24 € |
| TSHC | 3.140,00 € |
-4,85% |
109.320,00 € |
| KOEI | 648,00 € |
-1,22% |
109.066,00 € |
| SPAN | 65,80 € |
-1,20% |
106.407,40 € |
| ZABA | 23,80 € |
-0,83% |
98.221,10 € |
| HPB | 306,00 € |
-1,92% |
89.606,00 € |
| KODT | 3.400,00 € |
-0,58% |
74.560,00 € |
| RIVP | 6,54 € |
0,31% |
63.353,24 € |
| Redovni dionički promet: | 1.644.775,65 € |
| Redovni obveznički promet: | 106.114,70 € |
| Sveukupni promet: | 1.750.890,35 € |








