- 28.09.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar prema košarici valuta ojačao drugi tje...
- 30.09.2025 HNB najavio povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja ...
- 02.10.2025 Hrvatska pošta predstavila sveračun, uslugu digitalnog slanj...
- 02.10.2025 Dugotrajna blokada državnih službi mogla bi zakočiti američk...
- 02.10.2025 Ruski izvoz nafte preko zapadnih luka poskočio u rujnu
- 03.10.2025 InterCapital AM pripojen Erste AM
- 20.09.2025 Oprez - Prijevara kojom se poziva na ulaganje u dionice Revoluta
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 29.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 29.9.2025. - OTP Invest
- 24.09.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - kolovoz 2025.
- 24.09.2025 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - kolovoz 2025.
- 23.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 22.9.2025. - OTP Invest
- 18.09.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - kolovoz 2025.
- 03.10.2025 InterCapital AM pripojen Erste AM
- 03.10.2025 Obavijest o odobrenju statusne promjene pripajanja Raiffeisen Investa
- 01.10.2025 Erste Group preuzima većinski udio u Erste Plavom
- 30.09.2025 AKCIJA produljenje - OTP fondovi - ulazna naknada
- 30.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: U prošlom tjednu je većina mirovinskih fondova bila u minusu
- 03.10.2025 Cijene nafte iznad 64 dolara
- 03.10.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili rast, Končar najlikvidniji
- 03.10.2025 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, dobitnik u plusu više od 22 posto
- 03.10.2025 ZSE INTRADAY: U mirnom trgovanju Crobexi povećali dobitke na tjednoj razini
- 03.10.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze dosegnule nove rekordne razine
- 30.09.2025 BP i TotalEnergies ulažu u proizvodnju nafte i plina u SAD-u
- 26.09.2025 Talijanski Eni kažnjen zbog kršenja propisa
- 26.09.2025 Trump potpisao izvršnu uredbu o prodaji TikToka
- 25.09.2025 Gordana Kovačević podnijela ostavku
- 25.09.2025 BYD treba u Europi proizvoditi baterije za električne automobile
- 03.10.2025 Deficit veći zbog lošijeg rezultata lokalne države
- 03.10.2025 Brazil uskoro rame uz rame s Vijetnamom u uzgoju robuste
- 03.10.2025 Gdje mogu pratiti tržišta? Analitičari iz QuantExperts Groupa pregledavaju vaše glavne opcije
- 03.10.2025 Cijene hrane blago pale u rujnu
- 03.10.2025 U prvih devet mjeseci 2025. prodano 55.738 novih vozila, 7,6 posto više nego lani
HGKObjavljeno: 03.05.2016

Na početku 2016. javni dug porastao za 3,9 posto na godišnjoj razini
Podijeli sadržaj: | ||||
Krajem siječnja ove godine javni je dug dosegnu 291,1 milijardu kuna, što je 11 milijardi kuna ili 3,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, pri čemu je unutarnji dug opće države povećan za 5,2 posto, a inozemni za 2 posto, a u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) očekuju da će se ove godine, s obzirom na planirano smanjenje razine proračunskog manjka, smanjiti i razina javnog duga u odnosu na BDP.
"Tijekom siječnja ove godine iznos javnog duga je povećan za 1,5 milijardi kuna, i to uglavnom zaduživanjem na domaćem tržištu, dok je istodobno razina inozemnog duga smanjena za 0,6 milijardi kuna", poručuje Zvonimir Savić, direktor Sektora za financisjke institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.
Glavninu toga duga, kako navodi, generira središnja država radi financiranja proračunskog manjka, tim više što je dug lokalne države i dug fondova socijalne sigurnosti istodobno smanjen.
"S obzirom na planirano smanjenje razine proračunskog manjka, očekujemo da će se ove godine smanjiti i razina javnoga duga u odnosu na BDP", istaknuo je Savić.
Prema instrumentima zaduživanja, na domaćem su tržištu najviše porasle obveze po dugoročnim vrijednosnim papirima, za 1,2 milijarde kuna, zatim dug po kratkoročnim vrijednosnim papirima, za 0,8 milijardi kuna, te kreditni dug, za 0,2 milijarde kuna.
Na inozemnom su tržištu blago povećane kreditne i kratkoročne obveze, a znatnije, za 0,8 milijardi kuna, su smanjene obveze po obveznicama, navode iz HGK.
Napominju i kako podaci o kretanju javnoga duga za samo jedan mjesec ove godine ne daju dovoljno informacija o realnim tendencijama zbog, po pojedinim godinama, različite dinamike zaduživanja i plaćanja dospjelih obveza.
U protekle je dvije godine u siječnju zabilježen pad razine javnoga duga jer su se za namirenje obveza koristila sredstva prikupljena predfinanciranjem iz konca prethodne godine.
Bez obzira na to, tendencije kretanja javnoga duga i dalje ostaju jednake - glavninu duga generira središnja država radi financiranja visokoga proračunskog manjka (njen je dug na godišnjoj razini povećan za 11 milijardi kuna), dok je istodobno zabilježeno smanjenje duga lokalne države (za 384,3 milijuna kuna) i duga fondova socijalne sigurnosti (za 1,6 milijuna kuna).
Iz HGK ističu kako Programom konvergencije za razdoblje 2016. - 2019. Vlada namjerava obuzdati neodrživo visok rast javnoga duga te već od ove godine započeti proces smanjenja njegova udjela u BDP-u.
Tako bi udio javnog duga u BDP-u ove godine pao na 85,9 posto BDP-a zahvaljujući nižem proračunskom manjku, višem gospodarskom rastu te prihodima od privatizacije državne imovine i smanjenju ukupnog stanja depozita.
U idućim bi se godinama, uz blagi nominalni rast javnoga duga, nastavilo smanjivanje njegova udjela u BDP-u na 84,7 posto u 2017. godini, 82,8 posto u 2018. te na 80 postou 2019. godini.
"Riječ je o ohrabrujućim prognozama, čije bi ostvarivanje imalo znatne pozitivne učinke te omogućilo poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje, a time i smanjenje troškova financiranja", kažu u HGK.
No, napominju i kako je ovako sniženi udjel javnog duga u BDP-u koji se planira za ovu godinu i dalje vrlo visok, odnosno viši nego ga planiranju ostale nama slične tranzicijske zemlje (Bugarska 31,7 posto, Rumunjska 39 posto, Češka 41,1 posto, Poljska 52 posto, Mađarska 75,1 posto, Slovenija 79,9 posto), pri čemu bi samo devet zemalja EU imalo taj omjer viši od Hrvatske.
"Tijekom siječnja ove godine iznos javnog duga je povećan za 1,5 milijardi kuna, i to uglavnom zaduživanjem na domaćem tržištu, dok je istodobno razina inozemnog duga smanjena za 0,6 milijardi kuna", poručuje Zvonimir Savić, direktor Sektora za financisjke institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.
Glavninu toga duga, kako navodi, generira središnja država radi financiranja proračunskog manjka, tim više što je dug lokalne države i dug fondova socijalne sigurnosti istodobno smanjen.
"S obzirom na planirano smanjenje razine proračunskog manjka, očekujemo da će se ove godine smanjiti i razina javnoga duga u odnosu na BDP", istaknuo je Savić.
Prema instrumentima zaduživanja, na domaćem su tržištu najviše porasle obveze po dugoročnim vrijednosnim papirima, za 1,2 milijarde kuna, zatim dug po kratkoročnim vrijednosnim papirima, za 0,8 milijardi kuna, te kreditni dug, za 0,2 milijarde kuna.
Na inozemnom su tržištu blago povećane kreditne i kratkoročne obveze, a znatnije, za 0,8 milijardi kuna, su smanjene obveze po obveznicama, navode iz HGK.
Napominju i kako podaci o kretanju javnoga duga za samo jedan mjesec ove godine ne daju dovoljno informacija o realnim tendencijama zbog, po pojedinim godinama, različite dinamike zaduživanja i plaćanja dospjelih obveza.
U protekle je dvije godine u siječnju zabilježen pad razine javnoga duga jer su se za namirenje obveza koristila sredstva prikupljena predfinanciranjem iz konca prethodne godine.
Bez obzira na to, tendencije kretanja javnoga duga i dalje ostaju jednake - glavninu duga generira središnja država radi financiranja visokoga proračunskog manjka (njen je dug na godišnjoj razini povećan za 11 milijardi kuna), dok je istodobno zabilježeno smanjenje duga lokalne države (za 384,3 milijuna kuna) i duga fondova socijalne sigurnosti (za 1,6 milijuna kuna).
Iz HGK ističu kako Programom konvergencije za razdoblje 2016. - 2019. Vlada namjerava obuzdati neodrživo visok rast javnoga duga te već od ove godine započeti proces smanjenja njegova udjela u BDP-u.
Tako bi udio javnog duga u BDP-u ove godine pao na 85,9 posto BDP-a zahvaljujući nižem proračunskom manjku, višem gospodarskom rastu te prihodima od privatizacije državne imovine i smanjenju ukupnog stanja depozita.
U idućim bi se godinama, uz blagi nominalni rast javnoga duga, nastavilo smanjivanje njegova udjela u BDP-u na 84,7 posto u 2017. godini, 82,8 posto u 2018. te na 80 postou 2019. godini.
"Riječ je o ohrabrujućim prognozama, čije bi ostvarivanje imalo znatne pozitivne učinke te omogućilo poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje, a time i smanjenje troškova financiranja", kažu u HGK.
No, napominju i kako je ovako sniženi udjel javnog duga u BDP-u koji se planira za ovu godinu i dalje vrlo visok, odnosno viši nego ga planiranju ostale nama slične tranzicijske zemlje (Bugarska 31,7 posto, Rumunjska 39 posto, Češka 41,1 posto, Poljska 52 posto, Mađarska 75,1 posto, Slovenija 79,9 posto), pri čemu bi samo devet zemalja EU imalo taj omjer viši od Hrvatske.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 28.09.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar prema košarici valuta ojačao drugi tje...
- 30.09.2025 HNB najavio povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja ...
- 02.10.2025 Hrvatska pošta predstavila sveračun, uslugu digitalnog slanj...
- 02.10.2025 Dugotrajna blokada državnih službi mogla bi zakočiti američk...
- 02.10.2025 Ruski izvoz nafte preko zapadnih luka poskočio u rujnu
- 03.10.2025 InterCapital AM pripojen Erste AM
- 20.09.2025 Oprez - Prijevara kojom se poziva na ulaganje u dionice Revoluta
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 29.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 29.9.2025. - OTP Invest
- 24.09.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - kolovoz 2025.
- 24.09.2025 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - kolovoz 2025.
- 23.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 22.9.2025. - OTP Invest
- 18.09.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - kolovoz 2025.
- 03.10.2025 InterCapital AM pripojen Erste AM
- 03.10.2025 Obavijest o odobrenju statusne promjene pripajanja Raiffeisen Investa
- 01.10.2025 Erste Group preuzima većinski udio u Erste Plavom
- 30.09.2025 AKCIJA produljenje - OTP fondovi - ulazna naknada
- 30.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: U prošlom tjednu je većina mirovinskih fondova bila u minusu
- 03.10.2025 Cijene nafte iznad 64 dolara
- 03.10.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili rast, Končar najlikvidniji
- 03.10.2025 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, dobitnik u plusu više od 22 posto
- 03.10.2025 ZSE INTRADAY: U mirnom trgovanju Crobexi povećali dobitke na tjednoj razini
- 03.10.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze dosegnule nove rekordne razine
- 30.09.2025 BP i TotalEnergies ulažu u proizvodnju nafte i plina u SAD-u
- 26.09.2025 Talijanski Eni kažnjen zbog kršenja propisa
- 26.09.2025 Trump potpisao izvršnu uredbu o prodaji TikToka
- 25.09.2025 Gordana Kovačević podnijela ostavku
- 25.09.2025 BYD treba u Europi proizvoditi baterije za električne automobile
- 03.10.2025 Deficit veći zbog lošijeg rezultata lokalne države
- 03.10.2025 Brazil uskoro rame uz rame s Vijetnamom u uzgoju robuste
- 03.10.2025 Gdje mogu pratiti tržišta? Analitičari iz QuantExperts Groupa pregledavaju vaše glavne opcije
- 03.10.2025 Cijene hrane blago pale u rujnu
- 03.10.2025 U prvih devet mjeseci 2025. prodano 55.738 novih vozila, 7,6 posto više nego lani
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2025)
(koji na 30.09.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Capital Breeder | +37,22% | 3 | |||||
Global Kapital | +35,58% | 4 | |||||
InterCapital SEE Equity - klasa B | A | +33,74% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 03.10. 16:00 | 3827,04 | 1,02 |
0,03 |
|
CROBEX10* | 03.10. 16:00 | 2447,43 | -2,83 |
-0,12 |
|
CROBEX10tr* | 03.10. 16:00 | 2815,14 | -3,25 |
-0,12 |
|
ADRIAprime* | 03.10. 16:00 | 3001,83 | -0,26 |
-0,01 |
|
CROBISTR* | 03.10. 16:31 | 185,2607 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 03.10. 16:31 | 99,2604 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 678,00 € |
-0,29% |
2.054.102,00 € |
ZABA | 24,00 € |
-0,41% |
474.146,60 € |
KOTR2 | 980,00 € |
22,50% |
303.615,00 € |
7SLO | 50,62 € |
-0,30% |
241.202,62 € |
7CRO | 34,22 € |
0,68% |
204.186,45 € |
HT | 43,60 € |
0,46% |
183.274,70 € |
ADPL | 17,90 € |
0,56% |
133.867,40 € |
SPAN | 66,20 € |
3,12% |
127.504,20 € |
ERNT | 195,50 € |
2,36% |
111.637,50 € |
KODT | 3.680,00 € |
-0,54% |
88.550,00 € |
Redovni dionički promet: | 4.291.245,65 € |
Redovni obveznički promet: | 0 € |
Sveukupni promet: | 5.381.245,65 € |