NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 06.09.2011

Mogli bismo saditi i suptropsko voće, a uvozimo sve, od jabuka do kupina

Suša će smanjiti ovogodišnji urod jabuka za trećinu, što će vjerojatno izazvati skok uvoza, jedno je od upozorenja izrečenih ovoga vikenda na Šestom međunarodnom sajmu voćarstva održanom u Donjem Kraljevcu. U prvih šest mjeseci 2011. uvezeno je 4480 tona jabuka, što je stajalo 4,2 milijuna dolara, dok je ukupan uvoz svih voćnih vrsta iznosio 77.254 tone, uz trošak od 79,98 milijuna dolara. Istodobno je u izvoz otpremljeno 8646 tona voća u vrijednosti 7,25 milijuna dolara. Nisu sporne 22.942 tone banana plaćenih 21,7 milijuna dolara, već uvoz 2545 tona krušaka za 3,3 milijuna dolara, 2909 tona jagoda, malina i kupina za 4,19 milijuna dolara ili 4190 tona lubenica za dva milijuna dolara s obzirom na to da je Hrvatska jedna od malobrojnih zemalja koja ima povoljne uvjete za raznovrsnu voćarsku proizvodnju. U Smjernicama razvoja voćarstva za razdoblje 2008. - 2013., koje su na zahtjev Ministarstva poljoprivrede izradili profesori zagrebačke Agronomije, autori projekta tvrde da je zbog "mediteranske i umjereno kontinentalne klime moguć uzgoj i suptropskoga i kontinentalnoga voća, od limuna do zimskih sorata jabuka i krušaka".

Prijedlog stručnjaka
Strateški cilj domaće proizvodnje do 2013., stoji u Smjernicama, upravo je povećanje samodostatnosti te potom stabilizacija proizvodnje. Nužno je, procijenili su, podignuti još 2700 ha pod jabukama, 2500 ha pod breskvama, 2000 ha pod kruškama, 700 ha pod višnjama i trešnjama te 500 ha pod šljivama. Upozorili su također da po županijama treba ustanoviti regionalizaciju novih voćnjaka jer Vlada u Operativnom programu usvojenom 2004. "nije odredila površine i količine pojedinih za državu važnih voćnih kultura". Višnju marasku preporučuju saditi u trokutu Makarska-Zadar-Benkovac premda najbolju kakvoću postiže na Braču i oko Brela. Moslavina, Prigorje, Žumberak te brežuljkasta područja slavonske Podravine i Posavine uz dijelove Banije i Korduna lokacije su za gotovo sve kontinentalne voćne vrste, dok su prostori od Đakova do Erduta povoljniji za višnju, bademe i kruške. No resorni ministar Petar Čobanković ustrajan je u stavu da se država ne treba baviti planiranjem proizvodnje jer poljoprivrednici su poduzetnici koji sami moraju prepoznati tržišne potencijale. Aktualna vladajuća koalicija u srpnju 2008. predstavila je program kojim je samo načelno zacrtala do 2012. potporama potaknuti sadnju 8000 hektara voćnjaka.

Zbrajaju potpore
Na upit koliko je novca kroz operativne programe/kapitalne potpore država ubacila u voćarstvo do kraja 2010. te koliko je hektara voćnjaka podignuto i s kojim voćnim vrstama, u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi odgovaraju da "trenutno pripremaju različite podatke i izvješća o ukupnim potporama po modelima sukladno Zakonu o potporama te da će tijekom kolovoza podaci biti dostupni na web-stranici". No spomenutih podataka još nema. Iz dostupnih podataka, dok je isplatu potpora vodilo Ministarstvo poljoprivrede, razvidno je da je od 2007. do 2009. za kapitalne investicije poljoprivrednicima iz proračuna isplaćeno 579 milijuna kuna, od čega za nove voćnjake tek 9,89 milijuna kuna. Prema pak podacima Hrvatske banke za obnovu i razvoj do 2010. u projekte za voćnjake usmjeren je 171 milijun kuna. Hrvatska iz vlastite proizvodnje i dalje pokriva tek oko 56 posto potreba za voćem.

Voćnjaci
Ukupno 20.000 hektara
O košmaru među "voćnim" podacima svjedoči i postojeća statistika. Naime, u Smjernicama razvoja voćarstva od 2008. do 2013. rabe podatak iz 2008. o voćnjacima na 47.000 hektara, dok ta ista statistika u lipnju 2011. iznosi podatak o samo 20.608 ha voćnjaka.

Najviše jabuka
Na 5181 ha su jabuke, šljive na 4548 te orasi na 2946 ha. Između 1000 i 2000 ha imaju još nasadi mandarina, lješnjaka, višnje te zajedno breskve i nektarine. Naranče su na tek 41 ha, smokve na 186, marelice na 168, trešnje na 311 te kruške na 671 ha. Voćnjaci mlađi od devet godina kod jabuka su na 1378 ha, mandarina na 198, krušaka na 104, marelice na 46 hektara.

Izvor: poslovni.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 - 2025)(na kraju Q1 - 2025)

(koji na 31.03.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
ZB CEE Equity +12,85%  4
Capital Breeder +10,92%  3
InterCapital SEE Equity - klasa B A +10,41%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,17200 0,00
0,14%
GBP
0,85550 0,00
0,30%
CHF
0,93470 0,00
-0,13%
JPY
169,17000 -0,07
-0,04%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
137,46 €
27.06.2025
-1,58%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 30.06. 16:00  3602,88
-4,03
-0,11
CROBEX10* 30.06. 16:00  2260,22
1,35
0,06
CROBEX10tr* 30.06. 16:00  2572,40
1,53
0,06
ADRIAprime* 30.06. 16:00  2756,98
-2,78
-0,10
CROBISTR* 30.06. 16:31  183,7783
0,06
0,03
CROBIS* 30.06. 16:31  99,1135
0,03
0,03
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:05:47 30.06.2025)
(17:05:47 30.06.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
530,00 €
3,52%
588.574,00 €
ADPL
10,75 €
2,87%
270.517,95 €
KODT
3.100,00 €
-1,27%
214.090,00 €
PODR
147,50 €
-0,67%
172.436,50 €
HT
42,10 €
-1,64%
146.459,80 €
ERNT
196,00 €
-1,51%
121.026,00 €
RIVP
6,16 €
-1,28%
113.560,80 €
KODT2
3.020,00 €
-0,66%
72.640,00 €
DLKV
6,06 €
0,00%
43.909,28 €
ZABA
24,80 €
-1,20%
33.253,90 €
Redovni dionički promet:   
2.006.001,00 €
Redovni obveznički promet:   
0 €
Sveukupni promet:   
4.033.356,44 €