ZAGREB - Ako se Hrvatska ne uspije zadužiti u inozemstvu, za ministra financija Ivana Šukera nema dvojbi.

Onda idemo u Washington po kredit MMF-a, ali tada će on odlučivati kako srezati potrošnju - rekao je Šuker u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno”.

Iz toga bi se moglo zaključiti da će, u najgorem slučaju, manjak u proračunu pokrivati MMF, a zatim će Hrvatskoj diktirati što da radi.

Obrana tečaja

No, praksa poslovanja te međunarodne institucije je drugačija. Prije svega, novac koji odobrava nikad ne odlazi u proračun, nego služi isključivo za jačanje vanjske likvidnosti zemlje, odnosno deviznih rezervi središnje banke i obranu tečaja.

Sve zemlje regije koje su dosad zatražile pomoć MMF-a - Mađarska, Ukrajina, Latvija, Srbija i Rumunjska - dijelile su sličan problem: zbog presušivanja stranog kapitala uslijedilo je trošenje deviznih rezervi, slabljenje valuta i prijetnja bankrotom.

Krediti MMF-a poslužili su središnjim bankama za stabiliziranje financijskog sustava.

No, postoji i drugi razlog zašto je zemljama važna podrška MMF-a. Poput Hrvatske, i mnoge druge zemlje suočene su s velikim padom prihoda i širenjem proračunskih rupa.

Potrebe za zaduživanje postale su goleme i sve je više vlada koje vjeruju da će uz “pečat” MMF-a lakše doći do novca. Najnoviji slučaj Srbije, koja je upravo potpisala novi dvogodišnji aranžman s MMF-om, pokazuje da se produbljivanjem krize rupa u proračunu gotovo udvostručila.

Misija Fonda u Beogradu je prihvatila deficit od tri posto BDP-a, gotovo dvostruko veći od hrvatskog. U Rumunjskoj je također MMF bio dosta obziran. Za upravo odobreni kredit od 20 milijardi eura prihvatio je deficit od čak 4,6 posto BDP-a.

Pečat koji otvara vrata

No, da bi namakla novac za krpanje proračuna, vlada Srbije smatra da joj treba “dobar aranžman s MMF-om”jer se tako lakše zaduživati. Hrvatska Vlada zasad vjeruje da će moći pribaviti novac u inozemstvu i bez pečata MMF-a. Tek ako u tome ne uspije, pokušat će ponovno uz pomoć Fonda, ali tada bi moglo biti i više nervoze. Iako se u vezi s dolaskom MMF-a javnost uglavnom plaši najavama o rezanju plaća, socijalnih izdataka i mirovina čak do 30 posto, čini se da je on mnogo velikodušniji.

Smanjenje potrošnje bilo je nužno u svim državama u koje je došao, ali pristup rezanja “sjekirom” primjenjivao se u rijetkim i ekstremnim slučajevima kao što je Latvija. U Srbiji, primjerice, i uz prihvaćeni deficit od 1,5 milijardi eura, proračun je trebalo srezati za više od milijardu eura, slično kao i u Hrvatskoj. Kako je to učinio MMF? Za razliku od Hrvatske koja je išla samo na rezanje rashoda, u Srbiji je problem riješen tako što su gotovo jednako smanjeni rashodi i povećani prihodi. Sve plaće i mirovine su zamrznute, a uveden je porez na sve dohotke veće od 9000 dinara (oko 1200 kuna).

Čak kada MMF i dođe spasiti neku zemlju od bankrota, to katkad ne znači kraj problema.

Problemi ostaju

U Mađarskoj i Latviji ekonomije su nastavile tonuti i nakon dolaska MMF-a, kreditni rejting dodatno se urušio, a pritisnute nerješivim problemima, vlade su na kraju pale. Mađarski premijer Ferenc Gyurcsány podnio je ostavku jer ne želi biti prepreka za provedbu reformi.

Ostavku je nedavno dala i latvijska vlada, a analitičari su ocijenili da će zemlja bankrotirati ne sreže li proračun. Iako dolazak MMF-a u prvi tren donosi predah, iskustvo tih zemalja govori da to nije dovoljno za izlazak iz krize i stabiliziranje ekonomije. Većina posla ostaje na leđima domaćih političara.

Mađarskoj i Latviji samo kratak predah

Početkom ožujka Mađarskoj je smanjen kreditni rejting, i to prije svega zbog rizika velike zaduženosti. - Nasuprot našim očekivanjima, paket pomoći koji je odobrio MMF u listopadu još nije donio makroekonomsku i financijsku stabilnost, navodi agencija Fitch. Forinta je izgubila dodatnih 15-ak posto vrijednosti od početka godine, a time se breme zaduženosti samo povećava, dodatno guši ekonomski rast i povećava mogućnost kraha financijskog sustav. U Latviji se također nastavila agonija nakon kratkog predaha koji je donio MMF. Uz pad BDP-a od čak 12 posto, rupa u proračunu postala je golema. Najprije je deficit smanjen s 12 na pet posto BDP-a, ali vlada ga nije mogla provesti zbog slabašne ekonomije. Nova vlada napravila je novi proračun i od MMF-a traži veći deficit.