Nakon pada povjerenja i globalnih narudžbi, Europa je ušla u duboku recesiju, a postoji opasnost da se ona i produbi, a Hrvatska će u 2009. zabilježiti gospodarski pad od 3,5 posto, prema izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o gospodarskim izgledima regije, objavljenom u utorak.
Financijska kriza uzima veliki danak kako u razvijenim tako i u novim europskim gospodarstvima, zbog globalne naravi šokova koji su potresli i financijski sektor i realno gospodarstvo, te zbog snažnih regionalnih i globalnih trgovinskih veza Europe.

U razvijenoj Europi, predviđa se negativan gospodarski rast od 4,0 posto u 2009., uz nastavak smanjenja i u 2010., ali uz blažu stopu od 0,4 posto.

Za nova tržišta predviđa se gospodarski pad od 4,9 posto u 2009., uz umjereni oporavak u 2010. s rastom od 0,7 posto.

Za Hrvatsku MMF prognozira gospodarski pad od 3,5 posto u 2009. i rast BDP-a od 0,3 posto u 2010., uz stopu inflacije od 2,5 posto ove i 2,8 posto iduće godine.

Snažniji gospodarski oporavak zahtijevat će snažnije političke akcije uz učinkovitu koordinaciju na europskoj razini, ocjenjuje MMF u najnovijoj procjeni uvjeta u regiji.

Gospodarsko opadanje postalo je globalna, sinkronizirana recesija. Otežani financijski uvjeti, pad bogatstva i velika nesigurnost izazvali su oštar pad svih vrsta narudžbi. Taj pad narudžbi doveo je do nezapamćenog kolapsa u trgovini: izvoz u eurozoni pao je na godišnjoj razini za 26 posto u posljednjem tromjesečju 2008.

Pad narudži i cijena sirovina, znatno su smanjili inflaciju u razvijenim zemljama i umanjili zabrinutost od inflacije u mnogim novim gospodarstvima, navodi MMF.

Zbog snažne gospodarske integriranosti Europe, prosječen rast u 2008. usporen je u podjednakoj mjeri u razvijenim i novim gospodarstvima, no postoje značajne razlike među zemljama.

Baltičke zemlje, Irska, Španjolska i Velika Britanija posebno su na udaru kao posljednica domaćeg 'booma' na tržištu nekretnina.

Veliki javni dug ili deficit platne bilance stvorili su teškoće u drugim zemljama, primjerice Grčkoj i Mađarskoj.

Vlade su već poduzele mjere bez presedana odgovarajući na produbljivanje financijske i gospodarske krize. Središnje banke, uključujući i Europsku središnju banku, osigurale su potporu likvidnosti i ublažile monetarne politike, dok su vlade namijenile velika sredstva za jamstva, dokapitalizaciju i spašavanja financijskih institucija.

Fiskalna politika korištena je za jačanje potražnje. Suočen s financijskim teškoćama, određeni broj zemalja srednje i istočne Europe uveo je programe prilagodbe podržane financijskom pomoći MMF-a, EU-a, te iz drugih bilateralnih i multilateralnih izvora.

Međutim unatoč dosadašnjim izvanrednim mjerama, financijski sektor se nije vratio u normalu, ocjenjuje se u izvješću. Stres na tržištu novca ublažen je u razvijenim i nekim novim gospodarstvima, no kreditiranje je usporeno ili pada, a kreditna mjerila su pooštrena. Za nova gospodarstva ključni izazov je osiguranje devizne likvidnosti.

MMF predviđa nastavak gospodarskog opadanja u početku 2010., nakon čega bi slijedio postupni oporavak i jačanje gospodarskih aktivnosti, koje bi u novim gospodarstvima imale neujednačeni tempo.

Fond također preporučuje daljnje podzimanje koordiniranih mjera monetarne, fiskalne i financijske politike, radi obnove tržišnog povjerenja.

"Mjere poduzete da se suzbije duboka recesija u Europi osigurale su dobre temelje za postupni oporavak, no potrebne su daljnje mjere kreatora politike, poglavito u financijskom sektoru, kako bi se obnovilo tržišno povjerenje i ubrzao oporavak", izjavio je na brifingu Marek Belka, direktor Europskog odjela MMF-a.

Te akcije uključuju nastavak osiguranja likvidnosti i angažiranja na ublažavanju kreditnih uvjeta, vjerodostojno priznanje gubitaka u financijskom sustavu na temelju tzv. stres testa, dokapitalizaciju održivih institucija, izdvajanje obezvrijeđene i teško procjenjive imovine i druge.

U izvješću MMF-a također se ističe da makroekonomske politike trebaju podržavati potražnju, a središnje banke trebaju iskoristiti sav raspoloživi prostor da smanje kamatne stope.

Financijska tržišta posvećuju povećanu pozornost specifičnim faktorima pojedine zemlje, uključujući razinu zaduženosti i proračunske posljedice financijske krize, što znači da se zemlje trebaju usredotočiti na preusmjerive fiskalne mjere i jačanje svojih fiskalnih okvira, preporučuje MMF.

Potencijalni problemi sa servisiranjem duga i poremećaji deviznog tečaja trebaju se spriječiti uključivanjem institucija EU-a, te uz pomoć MMF-a gdje je to potrebno, dodaje se u izvješću.