Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto, ali je istaknula da će tempo oporavka biti ograničen zbog visokih dugova i privatnog i javnog sektora.

Europska komisija je u četvrtak objavila zimske ekonomske procjene za ovu i iduću godinu, u kojima je ustvrdila da je stopa rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju prošle godine od 1,3 posto na kvartalnoj razini bila veća od očekivanja.

"Gospodarski rast će vjerojatno usporiti u četvrtom tromjesečju, no sve u svemu, očekuje se da je gospodarstvo u cijeloj 2015. poraslo za 1,8 posto. Zahvaljujući snažnom zamahu do kojeg je došlo u drugoj polovini 2015., procjenjuje se da će se u 2016. oporavak učvrstiti", navodi EK u svom izvješću o Hrvatskoj.

Komisija procjenjuje da će domaća potražnja ostati glavni pokretač rasta, pri čemu će poboljšanje uvjeta na tržištu rada poduprijeti potrošnju kućanstava. Ulaganja bi trebala dobivati na ubrzanju u 2016. i 2017. kako se poboljšava apsorpcija EU fondova, a očekuje se i nastavak pozitivnog doprinosa Vladine potrošnje rastu.

"Općenito, očekuje se realna stopa rasta BDP-a u 2016. i 2017 godini od 2,1 posto", navodi EK.

Nezaposlenost bi trebala padati

EK očekuje da će stopa nezaposlenosti u 2015. godini iznositi 16,2 posto, uslijed nastavka smanjivanje radno aktivnog stanovništva, ali i povećanja zaposlenosti. U ovoj bi godini zaposlenost trebala porasti za 1,3, a u 2017. za 1,5 posto.

S druge strane, stopa nezaposlenosti ove bi godine trebala pasti na 15,1, a iduće godine na 13,8 posto.

Ipak, Komisija upozorava da nezaposlenost ostaje visoka, zbog čega se očekuje da će prosječna plaća tek umjereno rasti.

Pad cijena energenata nastavit će se i u prvoj polovini 2016., pa bi cjenovna dinamika mogla ostati prigušena. Nakon dvije godine deflacije, EK ove godine očekuje inflaciju od 0,3, a u 2017. od 1,6 posto.

U ovoj godini Komisija očekuje i nastavak rasta investicija, nakon što su lani porasle za 1,7 posto. U ovoj godini očekuje se rast ukupnih investicija za 2,6, a u idućoj godini 2,7 posto.

Izvoz roba i usluga u ovoj bi godini, pak, mogao porasti za 5, a u idućoj za 5,3 posto. Očekuje se i rast uvoza - u ovoj godini za 4,6, a u idućoj za 5,3 posto.

Javne financije u boljem stanju, no deficit je visok

Porast proračunskih prihoda zbog višeg od očekivanja gospodarskog rasta i neka ograničenja rastu troškova poboljšala su deficit opće države u 2015. godini, pa ga Komisija sada projicira u visini od 4,2 posto BDP-a, nakon 5,6 posto u 2014. godini.

EK smatra da su mjere fiskalne politike imale uglavnom neutralni utjecaj na proračunske prihode, budući da su dodatni prihodi - posebice od većih zdravstvenih doprinosa i neizravnih poreza - uglavnom bili nadoknađeni smanjenjem poreznog opterećenja plaća.

Rast primarnih troškova proračuna u 2015. godini očekuje se da se zadržati ispod nominalne stope rasta BDP-a, iako povećanje investicijskih troškova i subvencija u drugoj polovini prošle godine sugerira slabljenje konsolidacijskih napora, napominje EK.

Proračunski deficit za 2015. još je neizvjestan. Naime, dok je daljnje restrukturiranje kompanija u sektoru opće države možda smanjilo njihovo neto zaduživanje, potencijalna akumulacija obveza u zdravstvenom sektoru mogla bit pritisnuti proračunsku ravnotežu.

Proračun za 2016. godinu još nije donesen, navode iz EK, a po nepromijenjenim pretpostavkama, deficit opće države procijenjen je u 2016. na 3,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 4,2 posto. U 2017. očekuje se, pak, deficit od 3,2 posto BDP-a.

Te su procjene deficita manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će u 2015. deficit iznositi 5,6 posto, u ovoj godini 4,7, a u 2017. godini 4,1 posto BDP-a.

Rast prihoda opće države vjerojatno će podržati dinamika osobne potrošnje i plaća, kao i promjene vezane uz oporezivanje reinvestirane dobiti kompanija, smatra EK. Prihodi od poreza na dobit, pak, u 2016. vjerojatno će biti pod utjecajem konverzije CHF kredita, s procijenjenim učinkom od otprilike 0,2 posto BDP-a.

EK procjenjuje i da je zaduženost porasla u 2015. tek umjereno, sa 85,1 posto BDP-a u 2014. na 86 posto u 2015., što je rezultat snažnijeg rasta BDP-a.

EK procjenjuje da će udjel javnog duga u BDP-u nastaviti rasti u iduće dvije godine. Tako bi ove godine mogao dosegnuti 87, a u idućoj 87,4 posto BDP-a.

Te su procjene rasta javnog duga manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će na kraju 2017. godine javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a.

Bilanca plaćanja i dalje u plusu

Po procjenama Komisije, bilanca plaćanja u 2015. bila je u plusu rekordnih 4,2 posto BDP-a, poduprta snažnim robnim izvozom i dobrom turističkom sezonom. Privremeno poboljšanje registrirano je i na poziciji primarnog dohotka, kao rezultat gubitaka bankama u inozemnom vlasništvu zbog konverzije CHF kredita.

Nakon dvije godine snažne ekspanzije, izvoz i roba i usluga u 2016. i 2017. godini mogao bi biti umjeren, uslijed usporavanja globalne trgovine i prigušenijih konkurentskih prednosti, procjenjuje EK. Očekuje i usporavanje rasta uvoza, uglavnom povezanog s izvoznom potražnjom.

Ta dinamika, u kombinaciji s daljnjim odgođenim oporavkom cijena energenata, trebala bi stabilizirati višak u bilanci plaćanja na prihvatljivih 3 posto BDP-a u iduće dvije godine, smatra EK.

Rizici za snižavanje tih procjena uglavnom su povezani s i dalje velikim teretom duga i javnog i privatnog sektora i ograničenim kapacitetima financijskog sektora da podupire oporavak, upozorava EK.

Po rastu BDP-a Hrvatska u sredini ljestvice EU

Prema procjenama Komisije, u cijeloj EU ove se godine očekuje rast BDP-a za 1,9 posto, a u članicama eurozone za 1,7 posto.

Pritom bi najveći rast BDP-a ove godine trebala zabilježiti Irska, 4,5 posto, a slijedi Rumunjska s rastom od 4,2 posto. Malta i Luksemburg trebali bi zabilježiti rasto od 3,9, odnosno 3,8 posto, a rast veći od 3 posto očekuje se i u Poljskoj, Slovačkoj. Letonija te Švedskoj.

S rastom od 2,1 posto Hrvatska je uz bok s Nizozemskom, Mađarskom i Velikom Britanijom.

Komisija procjenjuje da će jedino Grčka u ovoj godini zabilježiti pad gospodarstva, za 0,7 posto, dok će sve ostale zemlje zabilježiti rast. Pritom bi najveća gospodarstva eurozone - Francuska, Italija i Njemačka trebale porasti između 1,3 i 1,8 posto.