Hrvatski je javni dug, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem studenog prošle godine iznosio 285,3 milijarde kuna, što predstavlja 85,5 posto procijenjenog BDP-a za 2015. godinu, dok je bruto inozemni dug istodobno iznosio 47,2 milijarde eura ili 107,7 posto BDP-a.

U odnosu na listopad, dug opće države u studenom lani je porastao za 1,5 milijardi kuna ili 0,5 posto, dok je na godišnjoj razini, prema studenom 2014., rastao za 8,4 milijarde kuna ili 3 posto. 

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) pritom ističu da je stopa godišnjeg rasta javnog duga od oko 3 posto zabilježena drugi mjesec zaredom, a te nešto umjerenije stope rasta, rezultat su nižeg ostvarivanja proračunskog manjka nego u prethodnoj godini te činjenice da je u izborno vrijeme bila ograničena mogućnost stvaranja novih obveza. 

Podaci za 11 mjeseci 2015. godine, pak, pokazuju da je javni dug u tom razdoblju ukupno rastao za 5,7 milijardi kuna, od čega 5,1 milijardu kuna zaduženjem na unutarnjem tržištu, a 600 milijuna kuna na inozemnim tržištima. Pritom se, navode iz HGK, glavnina prirasta duga i dalje odnosi na središnju državu, čiji je dug, zbog potrebe financiranja visokog proračunskog manjka, povećan za 6,3 milijarde kuna. Istodobno su fondovi socijalne sigurnosti smanjili razinu svog duga za 1,5 milijuna kuna, a smanjenje u iznosu od 493,4 milijuna kuna zabilježeno je i kod lokalne države.

"Očekujemo da će na kraju 2015. godine iznos javnog duga dosegnuti razinu od približno 86 posto BDP-a, što je nešto niže od prvotnih očekivanja zbog ostvarivanja višega gospodarskog rasta te djelomičnog financiranja manjka države sredstvima iz depozita, oblikovanima predfinanciranjem na kraju prethodne godine. Ipak, razina javnog duga ostaje previsoka s ograničavajućim utjecajem na gospodarski rast, a istodobno se nastavlja i neodrživo visoka dinamika njegova rasta, za čije obuzdavanje zasad nisu poduzimane odgovarajuće mjere", ocjenjuju iz HGK. Podsjećaju da je i Europska komisija u svojoj dubinskoj analizi Hrvatske posebno istaknula da visoki dug opterećuje gospodarstvo, a povećanim troškovima financiranja ograničava se sposobnost odgovora fiskalne politike na ciklički pad gospodarske aktivnosti. 

Naime, u toj se analizi upozorava na rastuće rashode za kamate koje se plaćaju na javni dug pa se, pri gospodarskom rastu nižem od visine kamatne stope, i nedostatku dostatnoga proračunskog primarnog suficita, očekuje nastavak rasta udjela javnog duga u BDP-u na razinu od 87,4 posto u 2017. godini.

Podsjećajući da se u Vladinim Smjernicama za izradu državnog proračuna za 2016. i projekcijama za 2017. i 2018. predviđa stabilizacija kretanja javnog duga u ovoj te njegovo smanjenje u idućim godinama uslijed nižeg proračunskog manjka i aktivacije dijela državne imovine, iz HGK ocjenjuju da se radi o "optimističnim očekivanjima s obzirom na činjenicu da to pretpostavlja ostvarivanje visokoga primarnog proračunskog suficita te, zbog učinka grude snijega, viši gospodarski rast i niže troškove zaduživanja, za što je preduvjet povoljniji kreditni rejting zemlje koji je teško ostvariti u kratkom roku".

"Ključ rješenja visoke razine i neodržive dinamike rasta javnog duga prvenstveno se nalazi u smanjenju visine proračunskog manjka te u ubrzanju gospodarskog rasta, što treba biti popraćeno aktivnijom politikom upravljanja dugom na temelju srednjoročne i dugoročne strategije, koju tek treba utvrditi", zaključuju iz HGK.

Kretanje ino duga i dalje diktiraju država i banke

Bruto inozemni dug je, pak, u studenom lani smanjen na mjesečnoj razini za 109,8 milijuna eura na 47,2 milijarde eura ili 107,7 % BDP-a, s obzirom da su u tom mjesecu svoj ino dug smanjili svi sektori, osim opće države, čiji je povećan za 275,6 milijuna eura. 

Međutim, na godišnjoj je razini nastavljen rast ino-duga, i to za 729 milijuna eura ili 1,6 posto, također pod prevladavajućim utjecajem rasta duga opće države za 4,9 posto, iako su rast zaduženosti zabilježili su i ostali domaći sektori, za 0,5 posto, te središnja banka, kažu iz HGK.  

Ukupno je u 11 mjeseci 2015. bruto inozemni dug rastao za 548,3 milijuna eura, a najviše je, za 1,5 milijardi eura, povećan dug središnje banke, uslijed ulaganju međunarodnih pričuva u repo ugovore. Slijedi opća država, čiji je dug povećan za 707,2 milijuna eura te ostali domaći sektori s 330,8 milijuna eura većim dugom. Smanjenje se u tom razdoblju bilježi kod drugih monetarnih financijskih institucija, za 1,2 milijarde eura, te izravnih ulaganja, za 739,9 milijuna eura.

"Očito je da su kretanja u razini inozemne zaduženosti zemlje i dalje determinirana rastom duga opće države, zbog potrebe financiranja visokoga proračunskog manjka, i razduživanjem banaka pri suzdržanoj kreditnoj aktivnosti prema poduzetništvu i stanovništvu. Riječ je o nastavku već dulje prisutnih trendova pa se tako rast zaduživanja države na godišnjoj razini u kontinuitetu proteže još od lipnja 2009. godine, dok je kontinuitet razduživanja bankarskog sektora prisutan od svibnja 2012. godine", napominju iz HGK.

Dodaju i da unutar ostalih domaćih sektora rast duga bilježe privatna nefinancijska društava, za 535,3 milijuna eura, uslijed zaduživanja dijela velikih tvrtki solidnog boniteta na inozemnom financijskom tržištu, na kojem koriste mogućnost financiranja s nižim kamatnim troškovima te naglašavaju da se kontinuitet njihovog međugodišnjeg rasta proteže od ožujka 2014. godine. 

"Visoka razina pokazatelja zaduženosti povećava ranjivost gospodarstva na unutarnje i vanjske šokove te daje negativan doprinos u održavanju niskog neinvesticijskoga kreditnog rejtinga zemlje. To se posebno odnosi na izrazito visok te i dalje rastući inozemni dug opće države, na koji se trenutno odnosi čak 34,1 posto ukupnog bruto inozemnog duga. Pri ostvarivanju gospodarskog rasta, razina bruto inozemnog duga u BDP-u na kraju 2015. godine bit će nešto niža nego na kraju prethodne godine, a ocjenjujemo da će se tendencija smanjivanja tog udjela nastaviti i u ovoj godini. Međutim, zbog dosegnute visoke razine duga, Hrvatska i dalje ostaje vrlo ranjiva na rizike povezane s financiranjem i refinanciranjem obveza, osobito kada je riječ o povećanju kamatnih stopa i promjeni tečaja valuta na svjetskom tržištu", ocjenjuju iz HGK.

Procjenjuju da će se udjel inozemnog duga u BDP-u u ovoj godini smanjiti, "što može olakšati pritisak na nizak kreditni rejting Hrvatske, koji je među tri najlošija u EU".