Ukupna hrvatska ulaganja u inozemstvo u razdoblju od 1993. do kraja trećeg tromjesečja prošle godine prešla su vrijednost od 2,1 milijarde eura, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema tim podacima, Hrvati su u proteklih desetljeće i pol najviše novca uložili u Srbiju - više od 382 milijuna eura, ili gotovo svaki peti euro koji su investirali u inozemstvo. Naravno, najveći dio tih sredstava uložen je u ovom desetljeću, s obzirom da zamjetnijih hrvatskih ulaganja na tržište istočnog susjeda ratnih i poratnih devedesetih godina prošlog stoljeća praktički nije ni bilo.

Druga po značaju “ulagačka meka” za hrvatski kapital je Bosna i Hercegovina (BiH). Naime, ukupna hrvatska ulaganja u tu zemlju potkraj rujna prošle godine premašila su iznos od 391 milijuna eura, što znači da su Hrvati u BiH uložili oko milijun eura manje nego u Srbiju. Unatoč tome, ne treba zaboraviti da i hrvatska ulaganja u BiH čine gotovo petinu svih hrvatskih ulaganja u inozemstvo.

“Brojne su hrvatske kompanije koje su prerasle domaće tržište, pa sada idu u ekspanziju, posebice na tržišta u regiji. Razlog za to valja tražiti kako u tome što one razumiju navike tamošnjih potrošača, tako i u činjenici da je konkurencija na tržištima u regiji još uvijek znatno manja nego u ostatku Europe”, objašnjava za Privredni vjesnik analitičar Hypo Alpe-Adria-Banka Hrvoje Stojić.

U budućnosti - širenje ulaganja

Prema njemu, u budućnosti se može očekivati nastavak trenda povećanja hrvatskih ulaganja u inozemstvo, posebice na tržišta BiH i Srbije, ali i Bugarske i Rumunjske, u kojima je, iako su od lani u EU-u, konkurencija još uvijek manja nego na zapadu Staroga kontinenta. Uz to, bugarsko i rumunjsko tržište hrvatske ulagače mami i svojom veličinom, podsjeća Stojić.

Ni glavnog ekonomista Zagrebačke banke Gorana Šaravanju ne čudi da Hrvatska sve više postaje izvoznicom kapitala. Naš sugovornik ističe i kako je logično da se hrvatske tvrtke šire u regiji.

“Naši poslovni ljudi poznaju tamošnji mentalitet, jezik i navike kupaca, a od ranije postoje i jake poslovne veze”, zaključuje Šaravanja. Dodaje i kako se može očekivati nastavak trenda rasta hrvatskih ulaganja u regiji.

Na trećem mjestu ljestvice za Hrvate najznačajnijih destinacija nalazi se Nizozemska, u koju su naše tvrtke u posljednjih desetljeće i pol uložile preko 346 milijuna eura. Četvrto mjesto, s ulaganjima vrijednim nešto manje od 308 milijuna eura, drži Mađarska, a peto Švicarska, u koju su Hrvati dosad investirali 177 milijuna eura, pokazuje statistika središnje banke. Vrijednost hrvatskih ulaganja iznad 100 milijuna eura ima još jedino Poljska.

Zanimljivo je da je Slovenija dosad privukla pet puta manje hrvatskih ulaganja nego Srbija. Naime, ukupna hrvatska ulaganja u Sloveniju od 1993. do kraja trećeg tromjesečja prošle godine iznose nešto manje od 73 milijuna eura, što je manje čak i od hrvatskih ulaganja u Liberiju, te nešto više od naših ulaganja u Veliku Britaniju. U hrvatskim je ulaganjima u inozemstvo dosad razmjerno slabo bila zastupljena i Makedonija, u koju su Hrvati uložili ukupno nešto manje od 18 milijuna eura, te Albanija, s hrvatskim ulaganjima vrijednima manje od sedam milijuna eura.

Hrvati (ipak) vole porezne oaze
S druge strane, hrvatski je kapital u priličnoj mjeri zastupljen u poreznim oazama, poput Maršalovih otoka (nešto manje od 40 milijuna eura), Britanskih Djevičanskih otoka (oko 28 milijuna eura), Bahama (20 milijuna eura), Antigve i Barbude (19 miliuna eura) te Svetog Vincenta i Grenadina (11 milijuna eura). Ipak, riječ je o manjim iznosima od onih o kojima se u javnosti proteklih godina kalkuliralo.

Gledano prema djelatnostima, najviše hrvatskih ulaganja - oko 906 milijuna eura, ili više od dvije petine - odnosi se na kemijsku industriju. Slijede ulaganja u poljoprivredu i prehrambenu industriju, vodeni prijevoz i financijsko posredovanje. Glavninu hrvatskih ulaganja u inozemstvu čine vlasnička ulaganja, kao što je, uostalom, slučaj i sa stranim ulaganjima u Hrvatsku.