Indeksi obavljenih građevinskih radova u Europskoj uniji nastavljaju padati i prema posljednjim podacima Eurostata. U odnosu na prva tri mjeseca 2008. u ovogodišnjem prvom tromjesečju zabilježen je pad od 9,1 posto kod svih 27 zemalja EU, dok je kod "starih" 16 članica zabilježen pad od 8,7 posto. Na mjesečnim razinama u ožujku je nastavljen pad od jedan posto kod starih članica, dok je u cijeloj EU pad 2,7 posto.

Domaći primjer
Iako Eurostat nije uključio Hrvatsku u statistike, u usporedbi s podacima našega Državnog zavoda vidljivo je da hrvatsko građevinarstvo doživljava slabije usporavanje od prosjeka EU. Indeksi građevinskih radova u Hrvatskoj rasli su do siječnja ove godine, dok je pad u većini zemalja EU započeo u srpnju ili kolovozu 2008. godine. DZS bilježi da je broj građevinskih radova u prva dva mjeseca ove godine pao za 3,7 posto u odnosu na 2008. Hrvatski građevinari unatoč krizi ne prestaju podnositi zahtjeve za nove dozvole za gradnju, pa je u tromjesečju njihov broj porastao za 38 posto, dok je predviđena vrijednost radova 6,9 milijuna kuna ili 1,44 posto više nego u istom razdoblju 2008. Domaći stručnjaci upozoravaju da se, iako je hrvatsko građevinarstvo fleksibilnije, ne treba uljuljati u lažnu statističku sigurnost. Kriza je u EU prije stigla, mi smo se imali vremena pripremiti, ali ako se ne poboljša likvidnost, povuku mjere zaštite i kamate na kredite nastave rasti, hrvatsko građevinarstvo čekaju veći padovi.

Problemi s likvidnošću
"Osnovni problem je nelikvidnost. Vlada je donijela mjere koje osiguravaju plaćanje u 60 dana, ali se još ne provode. Bez svježeg dotoka novca zaustavit će se plaćanje kooperanata, nove narudžbe i radovi. Apeliramo i na naše tvrtke da plaćaju u roku jer je to najvažnija mjera kojom čuvamo radna mjesta. Najgore će biti ako budemo morali otpuštati kvalificirane radnike jer ćemo onda puno teže izaći iz krize", kaže Rudolf Rom, voditelj sektora graditeljstva pri HGK. Dodaje da je jedini pozitivni efekt krize okretanje hrvatskih građevinara prema izvozu. I Zdenko Karakaš najvećim problemom smatra likvidnost. Kaže da će se pravo stanje u hrvatskom građevinarstvu vidjeti za dva-tri mjeseca. "Naš rast, a zatim slabiji pad posljedica je već ugovorenih poslova. No malo tko ima priključne ugovore kojima se osiguravaju novi radovi nakon obavljanja posla. Vlada je pomogla usvajanjem zakona za brže izdavanje dozvola, ali prava pomoć bi bila uredba koja bi regulirala plaćanje i podmirenje svih dugova državnih tvrtki", kaže Karakaš. Prema podacima Eurostata, vidljive su razlike između država, a najviše iskače Njemačka koja bilježi oporavak i rast građevnih radova u ožujku za 7,6 posto u odnosu na veljaču te 5,3 posto rasta u odnosu na ožujak 2008. Iako u tromjesečju još bilježe pad, on se očito smanjuje jer je Njemačka kao antirecesijsku mjeru usvojila paket od 50 milijardi eura čiji će velik dio ići za gradnju infrastrukture, poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, gradnju komunalne infrastrukture, obnove društvenih objekata.

Državna ulaganja
Da su državna ulaganja pomogla graditeljstvu vidljivo je iz podataka o velikom nerazmjeru pada u gradnji javnih objekata naspram zgrada koje se uglavnom financiraju privatno.

Javni objekti
Na javnim infrastrukturnim objektima zaustavljen je pad, štoviše bilježi se blagi rast na razini 27 zemalja od 1,4 posto u odnosu na posljednje tromjesečje 2008.

Privatne zgrade
Sektor zgrada bilježi pad od 10,9 posto. Radovi na zgradama nisu preokrenuli negativan trend i pali su i u odnosu na zadnje tromjesečje 2008. godine za 2,3 posto.