NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

HRVATSKO GOSPODARSTVOObjavljeno: 15.09.2023
HNB zadržao procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2023. na 2,9 posto

HNB zadržao procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2023. na 2,9 posto

Očekivani rast hrvatskoga gospodarstva za 2023. godinu nije se promijenio u odnosu na lipanjsku projekciju HNB-a i iznosi 2,9 posto, no recentna kretanja, uključujući ona u vanjskome okružju, upućuju na jačanje negativnih rizika, objavila je u petak središnja banka.

"Nakon što je gospodarska aktivnost u prvoj polovini ove godine nastavila razmjerno snažno rasti, podržana snažnim priljevom turista i rastom osobne potrošnje te, u manjoj mjeri, investicija, u nastavku tekuće godine rast bi mogao oslabjeti", stoji u sažetku jesenske makroekonomske projekcije HNB-a, objavljenoj na internetskoj stranici središnje banke.

Takva očekivanja, navode iz HNB-a, djelomično odražavaju usporavanje dinamike turističke aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci, a nakon snažnog skoka početkom godine očekuje se i blaži rast osobne potrošnje, što je vezano uz sporiji projicirani rast realnih plaća i broja zaposlenih.

S druge strane, investicijska bi se aktivnost mogla intenzivirati zbog očekivanoga jačeg korištenja fondova Europske unije u odnosu na prvo polugodište, smatraju u HNB-u.

Rizici za gospodarski rast i dalje su naglašeni, istaknuto je, pri čemu u kratkome roku dominiraju negativni rizici, dok se srednjoročni rizici čine više uravnoteženi.

Negativni rizici proizlaze iz relativno slaboga vanjskog okružja, kao i iz produženog trajanja rata u Ukrajini te i nadalje prisutnih geopolitičkih napetosti čija bi eskalacija mogla rezultirati izraženijim usporavanjem svjetske ekonomije i potom gospodarstva europodručja i Hrvatske.

Osim toga, navode iz HNB-a, akumulirani učinci pooštravanja monetarne politike mogli bi nešto snažnije usporiti gospodarsku aktivnost nego što se trenutačno očekuje. S pozitivne strane, investicije privatnog sektora i kretanja na tržištu rada mogli bi se pokazati otpornijima na učinke monetarnog stezanja nego što se sada očekuje.

Iz HNB-a prognoziraju da bi u 2024. godini realan rast mogao usporiti na 2,6 posto, pri čemu bi doprinos investicija mogao biti nešto manji, a i rast izvoza usluga mogao bi se usporiti s obzirom na to da dosegnute razine već premašuju pretpandemijska ostvarenja.

S druge strane, s dinamiziranjem inozemne potražnje sljedeće godine robni bi izvoz mogao ojačati, a osobna potrošnja nastaviti rasti po stabilnim stopama podržana umjerenim rastom realnih dohodaka u uvjetima manjka radne snage i nastavka smanjenja inflacije.

Rizici za ostvarenje projicirane inflacije i dalje vrlo naglašeni

Inflacija mjerena harmoniciranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u kolovozu je privremeno porasla zbog poskupljenja energenata, no iz HNB-a prognoziraju da bi trebala nastaviti slabjeti te bi nakon 10,7 posto lani mogla usporiti na ocijenjenih 8,8 posto u 2023. i dodatno se sniziti na 4,7 posto u 2024. te 2,4 posto u 2025. godini.

Usporavanju inflacije u 2023. najviše pridonosi smanjenje inflacije cijena energije, tu je i usporavanje inflacije cijena hrane, no iz HNB-a upozoravaju da bi temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, mogla u 2023. ubrzati na 9,4 posto.

"Naime, inflacija cijena usluga posljednjih se mjeseci zadržala na visokim razinama te bi sveukupno u 2023. mogla porasti više nego što se prije očekivalo", smatraju u HNB-u, napominjući da inflaciji cijena usluga ponajprije pridonose ugostiteljske usluge i usluge smještaja.

Iz središnje banke ističu da su rizici za ostvarenje projicirane inflacije i dalje vrlo naglašeni.

Osim viših cijena energije, koje su se djelomično materijalizirale prethodnih mjeseci, rizici za sporije smanjenje inflacije uključuju i mogući izraženiji rast cijena hrane, kojem bi osim eventualnih nepovoljnih vremenskih prilika moglo pridonijeti i povlačenje Rusije iz Crnomorske inicijative vezane uz izvoz žitarica.

Dodatno, navode iz HNB-a, inflacija bi mogla biti viša i u slučaju naglašenijeg rasta plaća, osobito ako se profitne marže ne smanje i time apsorbiraju dio troškovnih pritisaka plaća.

S druge strane, slabljenje potražnje, jači učinci pooštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na potrošačke cijene dobara i usluga rizici su koji bi mogli spustiti inflaciju ispod projicirane putanje, ocjenjuju.

Nastavak trendova rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti

Na tržištu rada, prognoziraju iz HNB-a, trebali bi se nastaviti bilježiti trendovi rasta zaposlenosti i pada stope nezaposlenosti uz porast nominalnih i realnih plaća.

Kako ističu, relativno snažan rast zaposlenosti u prvom polugodištu 2023. ponajviše je rezultat dinamiziranja gospodarske aktivnosti u uslužnim djelatnostima, poglavito u turizmu.

No u nastavku godine, kao i u ostatku projekcijskog razdoblja, očekuje se postupno slabljenje zamaha, u skladu s projiciranim gospodarskim kretanjima.

Tako se očekuje razmjerno blago dodatno smanjenje stope nezaposlenosti, djelomično i pod utjecajem sve izraženijeg zapošljavanja stranih radnika.

HNB procjenjuje i da bi se višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2023. mogao znatno povećati u odnosu na prošlu godinu i iznositi 2,9 posto BDP-a, a nakon toga mogao bi se početi blago smanjivati.

"Prognozirani rast viška u 2023. prvenstveno odražava očekivani rast prihoda od turizma, rast neto priljeva sredstava iz proračuna EU-a i primjetno smanjenje vrijednosti neto uvoza energenata zbog pada njihovih cijena na svjetskom tržištu", navode.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2 - 2025)(na kraju Q2 - 2025)

(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Capital Breeder +25,00%  3
Global Kapital +23,59%  4
InterCapital SEE Equity - klasa B A +22,32%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,17440 0,00
0,14%
GBP
0,86630 0,00
-0,07%
CHF
0,93310 0,00
0,03%
JPY
172,36000 -1,03
-0,59%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
128,79 €
09.09.2025
0,24%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 10.09. 15:15  3800,58
21,48
0,57
CROBEX10* 10.09. 15:15  2434,64
15,40
0,64
CROBEX10tr* 10.09. 15:15  2800,45
17,47
0,63
ADRIAprime* 10.09. 15:15  2962,64
-16,33
-0,55
CROBISTR* 09.09. 16:31  184,8423
0,07
0,04
CROBIS* 09.09. 16:31  99,2119
0,03
0,03
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (15:16:02 10.09.2025)
(15:16:02 10.09.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
704,00 €
2,03%
1.356.928,00 €
ADPL
16,70 €
5,36%
412.111,80 €
DLKV
8,24 €
4,57%
369.959,08 €
7SLO
50,65 €
-0,67%
264.691,61 €
KODT
3.840,00 €
0,00%
213.720,00 €
ZABA
24,50 €
-0,41%
178.961,10 €
IG
54,00 €
1,89%
173.999,20 €
ZITO
19,50 €
1,04%
153.043,55 €
MONP
7,35 €
3,52%
151.688,00 €
RIVP
6,10 €
-1,29%
150.606,60 €
Redovni dionički promet:   
4.321.102,45 €
Redovni obveznički promet:   
0 €
Sveukupni promet:   
4.786.726,45 €