NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

GOSPODARSTVOObjavljeno: 13.04.2021
HNB revidirao naviše procjenu ovogodišnjeg rasta BDP-a na 5,9 posto

HNB revidirao naviše procjenu ovogodišnjeg rasta BDP-a na 5,9 posto

Hrvatska narodna banka (HNB) revidirala je naviše projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini, na 5,9 posto s prethodno projiciranih 4,9 posto, i to zahvaljujući očekivanjima snažnijeg oporavka domaće potražnje, ističe se u priopćenju iz središnje banke.

S obzirom na razmjerno povoljne recentne pokazatelje gospodarske aktivnosti, HNB je revidirao projekciju BDP-a naviše i u 2021. očekuje rast od 5,9 posto, navodi se u priopćenju objavljenom u ponedjeljak nakon održane sjednice Savjeta HNB-a. Prethodna procjena rasta BDP-a za 2021., iz prosinca lani, iznosila je 4,9 posto.

U HNB-u pritom ove godine očekuju snažniji oporavak domaće potražnje, dok su očekivanja rasta inozemne potražnje nešto ublažena pod utjecajem pogoršanja epidemiološke situacije u većini europskih zemalja u proteklim mjesecima i razmjerno sporog procjepljivanja.

No, napominju da projekciju realne stope rasta BDP-a prate naglašeniji negativni rizici, koji se ponajprije odnose na pretpostavke o razmjerno uspješnoj turističkoj sezoni uz znatan porast prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju u odnosu na proteklu godinu.

Osim osnovnog, HNB je stoga procijenio i alternativni, pesimistični, scenarij koji pretpostavlja znatno nepovoljniju epidemiološku situaciju u Hrvatskoj i svijetu kao i dužu primjenu restriktivnih mjera. Uz negativne učinke na osobnu potrošnju, investicije i prihode u turizmu, rast realnog BDP-a u nepovoljnom scenariju mogao bi u 2021. godini iznositi 2,8 posto, ističe se dalje u priopćenju.

Također, navodi se kako se u 2021. očekuje prigušeni oporavak na tržištu rada, jer je negativna reakcija tržišta rada na snažan gospodarski pad u 2020. bila znatno slabije izražena.

Nadalje, očekuje se i jednokratno ubrzavanje prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena zbog rasta cijena nafte i drugih energenata, pa bi prosječna stopa inflacije mogla dosegnuti 1,7 posto.

U takvom makroekonomskom okružju, iz HNB-a ističu da će nastaviti jačati ekspanzivni karakter monetarne politike, održavajući pritom stabilnost tečaja kune prema euru.

Zadržavanje salda na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u pozitivnom području, unatoč snažnom padu prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju u odnosu na 2019., poduprijet će takvu monetarnu politiku i stabilnost tečaja, navode dalje u priopćenju.

Zbog covida raste rizičnost kreditnog portfelja banaka

Na Savjetu je razmotreno i izvješće o bankovnog sustavu u 2020. Kako se navodi, lani je imovina kreditnih institucija porasla za 7,3 posto, a taj rast je financiran povećanjem depozita kućanstava i nefinancijskih društava te izvora od domaćih financijskih institucija.

Povećanje imovine uglavnom je usmjereno u likvidna sredstva, pritom najviše na računima za namiru kod HNB-a te u kreditnu aktivnost. Najviše je poraslo kreditiranje državnih jedinica, a povećanje kredita nefinancijskim društvima pretežito je rezultat rasta u prvom tromjesečju. Povećanje kredita kućanstvima ostvareno je isključivo na osnovi rasta stambenih kredita, potaknutog državnim programom subvencioniranja tih kredita, kaže se u priopćenju.

Međutim, utjecaj pandemije covida-19 ogleda se u znatnom povećanju rizičnosti kreditnog portfelja. Ponajprije se to odnosi na porast kredita koji još nisu u statusu neispunjavanja obveza kod kojih je utvrđen znatan porast kreditnog rizika (tzv. faza 2.), a primjetan je i porast neprihodujućih kredita (NPL-ova). Udio NPL-ova ipak se blago smanjio, na 5,4 posto s 5,5 posto krajem 2019., zahvaljujući rastu visokokvalitetne imovine i daljnjim prodajama neprihodujućih potraživanja, ističu iz središnje banke.

Na kraju 2020. stanje preostalih moratorija iznosilo je 24,5 milijarda kuna, što odgovara visini od 6,3 posto ukupnih kredita i predujmova.

Na moratorije kućanstvima odnosilo se 3,3 milijarde kuna, na nefinancijska društva odnosilo se 11,5 milijarda kuna, a na moratorije odobrene ostalim sektorima odnosilo se 9,7 milijarda kuna. U odnosu na kraj rujna moratoriji smanjili su se za 11,2 milijarde kuna (31,5 posto), odnosno nešto manje od iznosa dospijeća predviđenog u četvrtom tromjesečju.

Do kraja lipnja 2021. dospijeva gotovo cjelokupan iznos preostalih moratorija odobrenih nefinancijskim društvima i kućanstvima, a do kraja rujna 2021. dospijevaju i moratoriji odobreni ostalim sektorima. Iako se udio faze 2. u izloženostima na koje su primijenjeni moratoriji u odnosu na rujan neznatno smanjio, na 29,8 posto, kvaliteta tih izloženosti ipak se pogoršala, na što upućuje povećanje udjela faze 3. (neprihodujući krediti), s 2,8 posto na kraju rujna na 5,1 posto na kraju prosinca 2020., navode iz HNB-a.

Troškovi nastali prepoznavanjem kreditnog rizika i smanjeni prihodi iz poslovanja više su nego prepolovili dobit bankovnog sustava i zamjetno smanjili njegovu profitabilnost u odnosu na 2019. Likvidnost sustava dodatno je porasla pod utjecajem mjera za njezino očuvanje, uz nastavak trenda transformacije oročenih depozita u transakcijske. Kapitaliziranost sustava pojačana je nalogom HNB-a zaključivanjem dobiti ostvarene 2019. u kapital i očuvana učincima ciljanih izmjena bonitetnoga regulatornog okvira (tzv. brzo rješenje za CRR).

Savjet HNB-a dao je Nadzornom odboru Karlovačke banke suglasnost za imenovanje Željke Surač predsjednicom uprave i Marina Rade za člana uprave te banke, zaključuje se u priopćenju, u kojem se još navodi i da je na sjednici usvojena i odluka o financijskim izvještajima HNB-a za 2020.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
HNB ~ BDP ~ gospodarstvo

Vezane teme

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1, 2021.)(na kraju Q1, 2021.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Generali Energija A +20,37%  6
A1 A +18,79%  5
Capital Breeder +10,80%  5

VALUTE ( Srednji tečaj HNB-a - 13.05.2021.)( Srednji tečaj HNB-a - 13.05.2021.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,531968 0,00
0,00%
1 USD 6,206813 0,01
0,24%
1 GBP 8,775449 0,02
0,27%
1 CHF 6,867221 0,00
0,06%
EUR - 1 mjesec 2021 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
566,96 11.05.2021
-0,26%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
Generali fondovi - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
OTP fondovi - ulazna naknada AKCIJA do 31.05.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do 31.12.
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,25% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
PBZ Equity - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
PBZ fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 12.05. 16:00  1946.8
-4,04
-0,21
CROBEX10* 12.05. 16:00  1201.28
1,22
0,10
CROBEX10tr* 12.05. 16:00  1212.23
1,22
0,10
ADRIAprime* 12.05. 16:00  1235.95
11,69
0,95
CROBISTR* 12.05. 16:31  187.4932
-0,08
-0,04
CROBIS* 12.05. 16:31  111.7121
-0,06
-0,05
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2021 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:06 12.05.2021)
(17:08:06 12.05.2021)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
ATPL 346,00
-6,49%
2.543.755,00
RIVP 30,50
2,35%
2.301.164,90
PODR 596,00
0,68%
961.490,00
HT 185,50
-0,54%
710.729,50
ARNT 326,00
0,00%
525.434,00
ADRS2 419,00
0,72%
463.801,00
CKML 7.350,00
-2,00%
396.900,00
ZABA 58,00
0,00%
338.721,40
ADPL 185,00
1,09%
290.810,00
TPNG 44,00
-3,08%
268.253,60
Redovni dionički promet:   10.746.957,28 kn
Redovni obveznički promet:   0 kn
Blok promet:   3.063.600,00 kn
Sveukupni promet:   13.810.557,28 kn