Osoba koja je pravilima kreditnih rejtinga rekla „ne" i "spasila" Hrvatsku od pada u najniži rejting "junk" jest Michele Napolitano, glavni analitičar u agenciji za kreditne rejtinge Fitch i jedna od čelnih osoba odgovornih za financijsku sudbinu Hrvatske.

U skladu s opisom posla, Napolitano je javna osoba s velikom odgovornošću, no za razliku od kolega iz drugih djelatnosti ne dijeli imidž s medijima, pogotovo zato što je glavni analitičar Standard & Poor's lani brutalno pretučen te je jedva ostao živ, zbog čega se rejtingaši služe raznim mjerama opreza.

Hrvatska je doista sve iznenadila jer nije postala još jedna u nizu zemalja koja je doživjela "downgrade". Tako je dokazala veću spremnost i volju za unos financijskog reda u državi od mnogo većih zemalja eurozone.

Neobičan potez

Michele Napolitano obrazložio je zadržavanje rejtinga Hrvatske kao pomalo neobičan korak uzimajući u obzir da je RH imala negativan predznak još od svibnja 2009., a običaj je kreditnih agencija opravdati dodjeljivanje negativnog predznaka, što nerijetko znači pad rejtinga.

"Hrvatskoj su dani vrlo izvedivi financijski ciljevi za idućih nekoliko mjeseci i ne vjerujem u veliku izglednost snižavanja rejtniga", ističe Napolitano. Na pitanje što slijedi ako Hrvatska ipak ne uspije ispuniti zahtjeve do lipnja ili srpnja ove godine, poruka agencije je da se troškovi režu još više.

Napolitano ponajprije ističe vjeru u rad Vlade i u odluke premijera Zorana Milanovića te je siguran kako Hrvatska zna kako odgovoriti na financijske izazove. "Agencija Fitch želi Hrvatskoj dati priliku", istaknuo je u ekskluzivnom razgovoru o rejtingu Hrvatske, a važnost te odluke još više raste zbog posjeta predstavnika S&P-a i Moody'sa hrvatskoj Vladi, koji u idućim tjednima također namjeravaju procijeniti rejting zemlje.

Rok od četiri mjeseca

Hrvatska će nedvojbeno morati riješiti važna pitanja, a Fitch očekuje rezultate vrlo brzo. Do lipnja ili srpnja 2012. Vlada će morati predstaviti egzaktan plan reforme i konsolidacijski program kojim će se trebati definirati strukturalne slabosti i unaprijediti potencijal rasta uz brži napredak u rješavanju vanjskog duga.

Naime, negativan predznak predstavlja rizik koji proizlazi iz rastućeg deficita u državnom proračunu, visokog omjera duga s uzlaznom putanjom i slabog rasta BDP-a. Međutim, Hrvatska je uspjela održati ekonomsko stanje te vanjski deficit bez intervencije MMF-a, a to je bio jedan od važnih pokazatelja koji su prevagnuli u zadržavanju rejtinga.

Iako se država i dalje bori s krutim tržištem rada i slabijim poslovnim okruženjem koje uvelike utječe na kompetitivnost, kao i najmanjim rastom BDP-a u središnjoj i istočnoj Europi u 2011. od 0,2 posto, agencija vjeruje u namjere Zorana Milanovića, koje uključuju uvođenje zakona radi veće fleksibilnosti tržišta rada i jačanje poslovnog okruženja te porezni sustav koji će pogodovati korporativnom sektoru i stranim investitorima te smanjiti teret birokracije.

Hrvatska će morati ispuniti te zahtjeve i prije službenog pristupanja EU 2013., a Napolitano vjeruje kako će ih realizirati jer u protivnom gubi pravo na najveću financijsku pomoć iz fondova EU.

Pohvala Vladi?

Posebno se ističe uspjeh Vlade u smanjenju općega državnog deficita sa 5,5 posto BDP-a u 2011. na 3,8 posto BDP-a u 2012. unatoč slabijoj fiskalnoj konsolidaciji u odnosu na države u središnjoj i istočnoj Europi.

No, Napolitano ponajviše naglašava radikalan pomak u razmišljanju o potrošnji: "Vladina odluka o smanjenju deficita smanjenjem potrošnje vrlo je pozitivna i važna jer označava prekid s hrvatskom tradicijom pasivnijeg rezanja troškova. Porast PDV-a i rezovi u dopunama zdravstvenom osiguranju potaknut će državu na odmak od potrošnje, a ukidanjem poreza na zaradu investitora daje se snažna poruka stranim ulagačima, što jamči mnogo fleksibilnije poslovanje sa stranim partnerima."
Primjerice, u Hrvatskoj slijede znatne investicije u energetskom sektoru jer je najavljena investicija od 1,6 milijardi eura u energetsku infrastrukturu. Planirane investicije uvelike financiraju Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj.

Ako uspije ispuniti ciljeve vezane uz državni deficit za 2012., Vlada će postići povoljne financijske rezultate. Iako je bilo negativnih pritisaka na kunu, HNB je održava stabilnijom pa u agenciji ne vjeruju u dugoročni rizik i daljnje padanje njezine vrijednosti. Dobar je pokazatelj činjenica da Vlada planira prikupiti i 1,5 milijardi američkih dolara izdanjem obveznica, a vjerojatno će uspjeti pojačati proračun za 2,1 milijardu kuna privatizacijom.