Agencija Fitch potvrdila je u petak rejting Hrvatske ′A-′, uz stabilne izglede, istaknuvši fiskalnu disciplinu i snažan gospodarski rast, ali i malo gospodarstvo koje nosi ranjivost na vanjske šokove.

Ocjena ′A′ signalizira kupcima dužničkih papira da Fitch očekuje mali rizik da dugovi neće biti servisirani i da su kapaciteti za njihov povrat snažni, iako su možda ipak ranjiviji na nepovoljne poslovne i ekonomske uvjete nego kod zemalja s višim rejtingom.

Stabilnim izgledima Fitch je naznačio da će rejting u dogledno vrijeme zadržati na ′A-′.

Rejting Hrvatske odražava "vjerodostojni" zakonski okvir oslonjen na članstvo u EU i eurozoni, potvrđenu fiskalnu disciplinu i spremnost na poštivanje fiskalnih propisa EU-a, te snažan gospodarski rast, navodi agencija u izvješću.

Slabe su pak točke za 24 posto niži BDP po stanovniku od medijana zemalja s ocjenom ′A′ i malo gospodarstvo, zbog kojih je ranjiva na vanjske šokove.

Institucionalni kapaciteti i sustav upravljanja poboljšani su u proteklim godinama pa je zaostatak za zemljama u skupini smanjen, konstatiraju.

Iznad prosjeka eurozone

Hrvatsko gospodarstvo i dalje raste snažnije od zemalja u regiji i ubrzalo je u 2024. godini na 3,8 posto zahvaljujući snažnom realnom rastu plaća, proračunskim poticajima i isplatama iz EU fondova.

U 2025. godini rast bi trebao usporiti na 3,2 posto zbog blažeg rasta osobne potrošnje i ulaganja i pojačane vanjske neizvjesnosti, procjenjuju.

Tempo rasta trebao bi ipak i u ovoj godini uvelike nadmašiti i prosjek eurozone, koji će iznositi 1,2 posto, i medijan u skupini zemalja s ocjenom ′A′, od 2,3 posto.

U idućoj godini rast bi po njihovim procjenama trebao usporiti na nekih 2,5 posto, izračunali su.

Posredni udar protekcionizma

Među rizicima za hrvatsko gospodarstvo izdvajaju pojačani protekcionizam, ponajprije preko sekundarnih efekata, budući da je trgovinom u maloj mjeri izloženo SAD-u.

Očekivano ublažavanje fiskalnih propisa radi jačanja obrane i potrošnja na infrastrukturu u Njemačkoj i EU mogli bi potaknuti potražnju za hrvatskom robom i uslugama, napominju.

Hrvatska i dalje prednjači tempom povlačenjem novca iz europskog fonda za oporavak i otpornost, ponavljaju u agenciji, i do sredine 2026. godine trebala bi povući kompletan iznos koji joj je namijenjen.

Novac iz EU-a bit će važan pokretač rasta hrvatskog gospodarstva do 2030. godine, potvrđuju procjenu od prošlog rujna, a provedene reforme trebale bi poboljšati potencijal za rast i pomoći u rješavanju "strukturnih izazova", smatraju.

Veća vojna potrošnja

Hrvatski proračunski deficit porastao je lani na 2,1 posto zbog viših troškova plaća.

Vlasti procjenjuju da je potrošnja na obranu u 2024. godini iznosila dva posto BDP-a i preuzele su obavezu podići je do 2027. godine na 2,5 posto BDP-a, napominju u Fitchu.

S obzirom na povišene geopolitičke rizike, agencija polazi od pretpostavke da će Hrvatska povećati potrošnju za obranu više no što se trenutno planira.

I u ovoj godini hrvatski proračunski deficit trebao bi, po njihovim procjenama, iznositi 2,1 posto BDP-a, što bi značilo da će biti niži no što je vlada zacrtala.

Oporezivanje nekretnina i najma trebalo bi osigurati dodatni prihod u protuvrijednosti 0,3 posto BDP-a, koji će u idućim godinama rasti, dodaju.

Zbog povišene "vanjske neizvjesnosti" i moguće veće potrošnje pred lokalne izbore no što se trenutno očekuje proračunski manjak mogao bi u ovoj godini biti i veći no što pokazuju trenutni izračuni, napominju u agenciji.

U 2026. godini trebao bi se spustiti na 1,7 posto, procjenjuju.

Silazni trend duga

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjio se u 2024. godini na 57,4 posto i bio je u skladu s medijanom skupine zemalja s ocjenom ′A′.

Dug bi se trebao smanjiti i u ovoj i u idućim godinama, iako blažim tempom, smatraju u agenciji, ne navodeći koliko bi trebao iznositi. Napominju tek da bi sporiji tempo njegovog smanjenja trebao odražavati "normalizaciju rasta nominalnog BDP-a, uravnoteženu primarnu proračunsku poziciju i očekivanja Fitcha o pojačanoj potrošnji na obranu".

Do 2029. godine trebao bi se spustiti na 53,5 posto BDP-a, procjenjuju.

Troškovi kamata na dug opće države iznosit će u prosjeku u 2025. i 2026. godini 3,6 posto proračunskog prihoda i bit će nešto niži od medijana u skupini, izračunali su.

Ključ u gospodarstvu

Napominju da bi mogli sniziti važeći rejting Hrvatske bude li gospodarstvo u srednjem roku raslo znatno slabije no što pokazuju njihove trenutne procjene zbog, primjerice, "strukturnih šokova u ključnim sektorima" i/ili narušene konkurentnosti.

Rejting bi mogao biti smanjen i ako se javni dug iskazan udjelom u BDP-u osjetno poveća na srednji rok zbog, primjerice, duljeg razdoblja blaže proračunske politike ili slabijih prognoza za gospodarstvo.

Agencija će pak podići rejting Hrvatske ako se javni dug iskazan udjelom u BDP-u značajno smanji na srednji rok. Pozitivno bi ocijenili i približavanje BDP-a po stanovniku i kvalitete sustava upravljanja medijanu zemalja s ocjenom A u srednjoročnoj perspektivi.