Hrvatska ulazi u 2025. godinu s gospodarskim rastom koji je među najvećima u Europskoj uniji, smanjenjem javnog duga i A razinom kreditnog rejtinga, rekao je u petak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Ove godine Hrvatska će prema njegovim riječima ostvariti gospodarski rast od 3,6 posto, čime će biti među najboljima u Europskoj uniji, budući da je projicirana stopa rasta za cijeli EU 0,9 posto.

Podsjetio je da je zadnje četiri godine udio javnog duga u BDP-u pao s 86,5 na 57,4 posto, čime je ispunjen mastriški kriterij kojim se mjeri fiskalna stabilnost, a po sve tri vodeće svjetske rejting agencije ostvarena je A razina kreditnog rejtinga, čime je Hrvatska od špekulativnog rejtinga došla do iznadprosječne kreditne kvalitete.

Naveo je i aktivno tržište rada s preko milijun i 700 tisuća osiguranika i prirodnu stopu nezaposlenosti koja iznosi između četiri i pet posto, s 91 tisućom nezaposlenih.

Kao pokazatelj povjerenja građana u državu i javne financije, istaknuo je njihova ulaganja od šest milijardi eura u trezorske zapise i državne obveznice, za koje je isplaćeno više od 200 milijuna eura kamata.

Očekuje gospodarski rast u 2025. po stopi od 3,2 posto, stopu inflacije od 2,7 posto i rast zaposlenosti za 2,9 posto. Javni dug mjeren udjelom u BDP-u trebao bi prema njegovim riječima 2025. godine pasti na 56 posto.

Naglasak na rastu plaća, mirovina i priuštivom stanovanju

U 2025., ako je rekao, naglasak će biti na daljnjem rastu plaća, mirovina, socijalnih naknada, demografskim mjere i priuštivo stanovanje.

Najavio je da će iduća godina biti posvećena nastavku obnove potresom stradalih područja, digitalnoj transformaciji, zelenoj tranziciji, ulaganjima u poljoprivredi i u ravnomjerni regionalni razvoj i pravosudnoj reformi,

Tu su i ulaganja u modernizaciju prometne, zdravstvene, socijalne i pravosudne infrastrukture, kao i nastavak socijalnog dijaloga.

Istaknuo je da je jedan od glavnih vladinih ciljeva u cijelom mandatu omogućavanje priuštivog stanovanja.

Iduća godina prema njegovim riječima donosi i značajne promjene kroz izmjene Zakona o poticanju ulaganja i Zakona o državnim potporama za istraživačko-razvojne projekte, kao i nastavak provedbe Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, koji donosi ukupna rasterećenja od 365 milijuna eura.

Tu su i zakonske izmjene koje se tiču unaprjeđenja upravljanja pravnim osobama u državnom vlasništvu.

Uspostavit će se i Središnji registar stanovništva sa svim podacima o stanovništvu na jednom mjestu i pravednije provođenje mjera socijalne politike.

Vladin fikus ostat će i na demografskoj obnovi, uz povećanje roditeljskih naknada s 995 na 3.000 eura, udvostručuje se novčana potpora za novorođeno dijete s 309 na 618 eura te donosimo niz drugih mjera za jačanje obitelji i mladih.

U sklopu skrbi za umirovljenike, najavio je novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojim će se dodatno osnažiti položaj umirovljenika i postići da do kraja mandata prosječna sveukupna mirovina iznosi najmanje 800 eura.

Što se tiče ulaganja u sigurnost, najavio je nastavak ulaganja u policiju, vojsku, vatrogastvo i sve sastavnice domovinske sigurnosti.

Tako bi Hrvatska iduće godine trebala dostići dva posto BDP-a izdvajanja za obranu, dok će 29 posto obrambenog proračuna ići za modernizaciju i opremanje.

Krajem iduće godine planiran je završetak tehničkog dijela pristupnog procesa Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, a uz uvjet urednog i pravovremenog ispunjenja obveza, stupanje u članstvo OECD-a očekuje se na ljeto 2026. godine, rekao je Plenković.