Eurski krediti opet popularni, stambeni mogu biti još jeftiniji
Podijeli sadržaj:
Hrvatski građani kod zaduživanja preferiraju fiksne kamatne stope, a to je posebice izraženo kod stambenih kredita, kod kojih se bilježi i trend povratka kreditima s valutnom klauzulom, istaknuto je u srijedu na predstavljanju najnovijih publikacija Hrvatske udruge banaka (HUB).
Velimir Šonje iz Arhivanalitike u predstavljanju 68. HUB Analize "Kamatni rizik: fiksirati ili varirati?", ističe da je lani, nakon duljeg vremena porasta kunskih kredita, odobreno više stambenih kredita s valutnom klauzulom nego onih u kunama. Kao razlog navodi upravo sklonost građana fiksnim kamatnim stopama jer su krediti s valutnom klauzulom i fiksnom kamatnom stopom u određenom razdoblju na tržištu bili povoljniji.
"Lakše je braniti se od kamatnog rizika kada je nešto vezano uz euro jer eurska su tržišta mnogo razvijenija i dublja i veći je broj financijskih instrumenata gdje se banke mogu štititi od te vrste rizika", pojašnjava Šonje. Lani je iznos novoodobrenih stambenih kredita s valutnom klauzulom dosegnuo 7,2 milijarde kuna, a kunskih 3,8 milijardi kuna.
Pritom, glavnina stambenih kredita s valutnom klauzulom, kao i onih kunskih, s različitim je razdobljima fiksiranja kamatnih stopa. Primjerice, kako navodi, u prva četiri ovogodišnja mjeseca, kod stambenih eurskih kredita najdominantnije je bilo fiksiranje kamatnih stopa na razdoblje od pet do 10 godina, s udjelom većim od 50 posto.
Predstavljajući najnoviju publikaciju HUB Pregledi "Banke traže odgovor na konkurentske pritiske i pad marži kroz povećanje operativne efikasnosti", direktor HUB-a Zdenko Adrović kazao je da se prvi kvartal 2019. po pitanju poslovanja banaka u Hrvatskoj može okarakterizirati kao kvartal sa stagnirajućom dobiti banaka, sa snažnim padom kamatnih stopa na stambene kredite, tu je i vrlo snažan pad kamatnih marži, a prisutan je i ogroman pritisak na smanjenje operativnih troškova.
Adrović ocjenjuje da su stambeni krediti došli na razinu kada nisu preskupi ni problematični, a smatra da do kraja godine ima još prostora za pad kamatnih stopa kod tih kredita i zbog vrlo žestoke konkurencije banaka.
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, a koja se odnosi na sve fondove osim fonda InterCapital Bond. Sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom.
Umanjuje se naknada za upravljanje do 31.12.2019. Umanjena naknada umjesto 1,30% iznosi 0,25%.
Za PBZ Short term bond u tijeku je i akcija oslobađanja od izlazne naknade. Za sve udjele kupljene do 31.12.2019., zaključno do 16:00, izlazna naknada (0,50 posto) će se naplatiti samo za ulaganja kraća od 1 mjesec (inače 3 mjeseca).
PBZ Short term bond fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela
