ZAGREB - Prošlotjedni neuspjeh latvijske vlade da se kratkoročno zaduži neugodan je podsjetnik da je tenutačni oporavak u regiji na vrlo krhkim nogama, a pojedini analitičari upozoravaju da će borba za stabilnost trajati i do dvije godine. Na tjednoj aukciji trezorskih zapisa, gdje je vlada zatražila 50 milijuna lata (oko 100 milijuna dolara), investitori joj nisu bili voljni posuditi ni latu.

Produljavanje agonije

Razloga je više, a glavni je problem u tome što nitko ne vjeruje da zemlja može sačuvati fiksni tečajni režim u tenutku kada bilježi pad BDP-a od 18 posto. Kapital i dalje odlazi iz zemlje, a centralna banka Latvije već je potrošila trećinu deviznih rezervi na obranu tečaja. Najnoviji devalvacijski pritisak u Latviji vrlo je zabrinuo i druge zemlje jer se svi boje prelijevanja problema u vlastito dvorište. Kako susjedne Estonija i Litva, tako i zemlje regije čije su valute već vrlo slabe, osobito Poljska, Bugarska i Mađarska.

Obećanjem da će i dalje čvrsto braniti tečaj te da će potrebni novac stići od EU i MMF-a, latvijski premijer Valdis Dombrovkis uspio je primiriti tržište, ali mnogi vjeruju da je to samo produljavanje agonije. Na deviznom tržištu, naime, trgovci se već klade da će u roku od godinu dana lat izgubiti 53 posto vrijednosti.

“Devalvacija u Latviji čini se neizbježnom. Samo je pitanje vremena”, smatra Nick Chamie, šef istraživanja za nastajuća tržišta u RBC Capital Markets. On očekuje da će se valutna kriza prenijeti i na duge zemlje u regiji. “To će biti tema s kojom ćemo živjeti idućih godinu ili dvije. Veliki vanjski dug koji visi nad srednjom i istočnom Europom ne može biti riješen u nekoliko mjeseci”, ističe taj analitičar. To sigurno vrijedi i za hrvatski slučaj. Ma koliko bila ponosna na “uspješno” novo zaduživanje, posve je jasno da hrvatska Vlada neće moći na taj način dugoročno rješavati probleme velikog proračunskog deficita i bujanja vanjskog duga.

‘Uspješno’ zaduživanje

Međuo stalim i zato jer je konkurencija za zaduživanje veća nego ikad dosad. Zbog krize, financijske potrebe svih zemalja snažno su porasle, pa je izdavanje obveznica postalo pravi hit. Ulagači, s druge strane, nisu baš voljni posuđivati novac. Prema procjeni OECD-a, na međunarodnom tržištu ove se godine očekuje izdavanje 11,690 milijardi dolara obveznica, oko 10 posto više nego lani. Stoga bi češće moglo biti slučajeva neuspješnog zaduživanja.

Proračun ‘kratak’ za još pet milijardi kuna
Što će Vlada konačno učiniti po tom pitanju, kaže, ovisit će o turističkoj sezoni. Premda je moguće da će u vrijeme sezone porezi poput PDV-a i trošarina biti nešto izdašniji, malo tko vjeruje da će to državnoj blagajni donijeti osobito olakšanje. Stoga, nastavi li se dosadašnji trend, proračunu bi do kraja godine moglo nedostajati još pet milijardi kuna, računajući da su prihodi ove godine planirani u iznosu od oko 116 milijardi kuna.

Vlada nema na raspolaganju mnogo opcija. Može dodatno srezati rashode ili dodatno se zadužiti. Očekuje se da će Vlada biti prisiljena na jedno i drugo. “Veliko izdavanje kratkoročnih trezorskih zapisa, a sve više i denominiranih u stranoj valuti, moglo bi povećati Vladine obveze refinanciranja, a istodobno istisnuti privatni sektor s kreditnog tržišta”, upozorio je MMF u travnju na opasnosti domaćeg zaduživanja. Još jedan izlazak na međunarodno tržište, osobito u EU, također je vrlo nezhvalan. Postoji i opcija da država okuša sreću u Japnu, ali sve je to veliki rizik.