Nakon što je Vlada Republike Hrvatske na izvanrednoj sjednici sazvanoj u ponedjeljak smanjila trošarine na pogonska goriva za 15 lipa po litri, ministrica Martina Dalić odmah je zastrašila javnost da će državni proračun zbog toga ostati kratak za 300 milijuna kuna do kraja godine.

Pritom je Dalić namjerno zanemarila, odnosno zaboravila, da joj rekordne cijene goriva na benzinskim crpkama u Hrvatskoj, bez obzira na smanjenje trošarina, donose rekordan prihod u proračun. Naime, što je distributerska cijena goriva, koja se određuje Pravilnikom Ministarstva gospodarstva, više, to je veća baza na koju Porezna uprava obračunava 23 posto PDV-a. Pojednostavljeno rečeno, što je gorivo skuplje, to je punjenje proračuna obimnije.

„Smanjenje od 15 lipa trošarine na goriva zanemarivo je za državni proračun. Iako još nisu napravljeni izračuni s novim kalkulacijama, osobno bih se iznenadila da država na osnovi PDV-a i trošarina na gorivo neće ostvariti minimalno jednaki prihod kao i godinu prije, ako ne i veći", pojašnjava Danijela Kuliš, istraživačica Instituta za javne financije specijalizirana za porezni i trošarinski sustav u Hrvatskoj.

Kuliš pojašnjava da, iako bi prema ekonomskim kriterijima potrošnja zbog znatnog rasta cijena trebala pasti, zbog male elastičnosti goriva, odnosno zbog toga što je gorivo za gospodarstvo i građane potreba bez obzira na cijenu, pad potrošnje neće biti takav da će znatno utjecati na punjenje proračuna.

Iako je teško predvidjeti u kojem će se smjeru kretati cijena goriva, koja ovisi prije svega o cijeni derivata na mediteranskom tržištu i kretanju tečaja dolara, ali i o cijeni nafte na globalnom tržištu, pod pretpostavkom da će se visoka cijena goriva duže održati proračun bi trebao biti u plusu. Lako je izračunati da je država na svakoj prodanoj litri eurosupera 95, koji je najprodavaniji derivat, npr. u kolovozu od PDV-a „zarađivala" 1,17 kuna po litri jer je cijena bila 8,17 kuna, a na današnjoj cijeni litre eurosupera 95 samo na osnovi PDV-a u državnu se blagajnu slijeva 1,49 kuna po litri. Na dizelu je država prije šest mjeseci zarađivala 1,29 kuna na svakoj prodanoj litri jer je cijena bila 7,91 kuna za litru, a danas je zarada 1,58, odnosno 29 lipa više.

Kada se rast prihoda na osnovi PDV-a na svaku litru goriva od 32, odnosno 29 lipa u zadnjih šest mjeseci usporedi sa 15 lipa, koje nam država „oprašta" aktualnim smanjenjem trošarine, ispada da je država samo zbog rasta cijene goriva i dalje najmanje 300 milijuna kuna u plusu, a ne u minusu kako tvrdi Dalić. Baš zbog slabijeg priljeva novca u proračun Vlada je 1. rujna 2010. trošarinu na benzin povećala 25 lipa, a sada je to povećanje umanjeno za 10 lipa.

Dakle, Vlada je osim za 32 lipe PDV-a na svakoj prodanoj litri benzina još uvijek u plusu i 10 lipa trošarine u odnosu na prihode koje je ostvarivala u ljetnim mjesecima prošle godine, kada se nije za punjenje državne blagajne iskoristio rast potrošnje koju su napravili strani turisti u Hrvatskoj.

Država se već jednom opekla na gorivu
"Država će na kraći rok zasigurno profitirati naplatom PDV-a na gorivo jer punjenju državne blagajne odgovara rast cijena, odnosno inflacija. No to se na duži rok zasigurno neće isplatiti jer će doći do pada potrošnje, iako je elastičnost pogonskih goriva relativno niska", tumači za Business.hr utjecaje rasta cijene goriva na proračun i kretanje deficita glavni ekonomist Societe Generale - Splitske banke Zdeslav Šantić.

Šantić objašnjava da se država već opekla 2008. godine kada je punjenje proračuna bilo iznad očekivanja zahvaljujući PDV-u na goriva, pa se rashode neumjereno povećalo, a prihod je u drugoj polovici godine izostao.

"Pravo je pitanje zašto je Vlada propustila prošle godine podići trošarine na vrijeme pa nije zahvatila ljetnu sezonu. Drugi je problem što se donose odluke privremenog karaktera i na kraći rok, što nikako nije dobro za stabilnost financija i negativno utječe na potrošačke planove građana, ali i gospodarstva", zaključuje Šantić.