Hrvatski sabor odobrio je jučer zahtjev Uskoka za lišavanjem slobode te određivanjem pritvora i istražnog zatvora protiv nezavisnog zastupnika Ivana Čehoka.

Sabor je glasovima većine zastupnika izglasao odluku Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) koje je tokom dana jednoglasno donijelo odluku da se varaždinskom gradonačelniku ukine zastupnički imunitet. On ga štiti od uhićenja na osnovi optužbi Uskoka koji ga sumnjiči za udruživanje radi počinjenja kaznenih djela te zlouporabe položaja i ovlasti.

O sprezi Čehoka i lokalnih varaždinskih moćnika puno se pričalo, no saborskog imuniteta stajao ga je zajednički projekt mehaničko-biološkog odlaganja otpada i sanacija odlagališta Brezje, u kojem su glavni protagonisti privatna tvrtka Vis u vlasništvu lokalnog moćnika Davora Pataftija, zatim gradsko komunalno poduzeće Varkom, navodno kao oštećena strana, te sam Čehok.

Dugogodišnji problemi
Priča je počela prije nekoliko godina, kada se Varaždin borio s dugogodišnjim problemom odlaganja smeća, koje se nije odlagalo na za to predviđeni otpad, nego se zamatalo u bale i skladištilo na privremenom odlagalištu Brezje, na južnom ulazu u grad. Pronalazak trajnog rješenja za zbrinjavanje otpada za Grad bio je velik problem, najviše zbog toga što gradski komunalac Varkom godinama nije nudio adekvatno rješenje. Smeće je samo baliraoi, ali nije imao dozvolu za trajno skladištenje.

Potkraj 2008. godine Čehok donosi odluku o interventnom odlaganju pozamašne „piramide" otpada na ulazu u grad, a koje su se već počele raspadati i stvarati neugodne mirise. Čehok je posao odlaganja otpada izravnom pogodbom dodijelio Visu. Budući da ta tvrtka tada nije imala dozvole za obavljanje te djelatnosti, Gradsko poglavarastvo prihvatilo je prijedlog da gradska komunalna tvrtka Varkom uđe u javno-privatno partnerstvo s VIS-om i pruži komercijalne usluge. Ne može se, međutim, u potpunosti tvrditi da grupa T7 VIS, u sklopu koje se nalazi i Vis d.o.o., nije imala nikakva iskustva u odlaganju otpada jer u svojoj grupaciji, u kojoj ima sedam tvrtki, posjeduje tvrtku Ekotime koja se bavi odlaganjem opasnog i neopasnog otpada, oporabom otpada kao i proizvodnjom energije kogeneracijom iz otpada.

Čim je u javnost dospjela vijest o ugovorenom poslu s Visom, najglasniji je bio varaždinski HNS, s tvrdnjom kako nije bilo uvjeta za izravnu dodjelu posla. Tvrdio kako je trebao biti raspisan javni natječaj, a zamjerao je i previsoku cijenu za ugovoreni posao. Goran Habuš, predsjednik varaždinske podružnice HNS-a koji je potpisao prijavu protiv Čehoka, tvrdi kako je dogovorena cijena od 137 eura za odlaganje tone komunalnog otpada bila previsoka. „Nakon toga je, netom prije izbora, kada je Gradsko vijeće funkcioniralo samo na tehničkoj razini, potpisan aneks ugovora kojim je cijena povišena", kaže Habuš. Čehoka se tereti da je Varkom, odnosno Grad, tim ugovorom oštetio za 20 milijuna eura, no od izvora upućenih u situaciju doznajemo kako je taj iznos dobiven umnoškom dogovorene cijene i broja bala smeća. Zasad je Grad za projekt prema dostupnim informacijama potrošio oko pet milijuna eura, a istraga treba dokazati bi li Grad tom pogodbom naposljetku bio oštećen za spomenuti iznos.

Habuš napominje i kako je Varaždin za gradnju tvornice za mehaničko-biološku preradu smeća 14,5 hektara gradskog zemljišta na kojem se nalazi smetlište dao u zamjenu za 2,5 hektara zemljišta koje je dao Vis. Pataftinoj je tvrtki, naime, omogućeno pravo građenja i uporaba parcele na odlagalištu Brezje. „Dakle, 14,5 hektara gradskog zemljišta zamijenjeno je za 2,5 hektara privatnog zemljišta i Grad je još morao nadoplatiti 300.000 eura razlike u cijeni. Osim što je površina neproporcionalna, tvrtki Vis još je dana dozvola za gradnju postojenja", upozorava Habuš.

'Čisto pogodovanje'
Čehok je tada tvrdio kako je jedino Vis bio sposoban u Varaždinu uvesti prvi MBO (mehaničko-biološku obradu otpada), što Varkom nije mogao. Izravni ugovor s Visom pravdao je hitnošću postupka, tvrdeći da je zbog nalaza Državnog inspektorata nužno hitno ukloniti smeće jer će inače Grad platiti kaznu te da nema vremena za provođenje postupka javnog natječaja. „Koliko je bio hitan cijeli postupak pogodbe, pokazuje činjenica da je prvi rok za obradu tog otpada trebao biti 1. rujna 2009. godine. Postrojenje danas još ne radi. Tako da hitnost postupka kao argument pada u vodu", tvrdi Habuš i zaključuje kako se radilo o „čistom pogodovanju" i „preskakanju" komunalne tvrtke Varkom koja je taj posao mogla izvesti uz određenu investiciju.

„Zadovoljan sam jer se pokazalo da je nepravilnosti bilo. Jesam li sretan? Nisam. To je samo šlag na tortu u priči u kojoj se Varaždin iz grada primjera pretvorio u grad slučaj, jer ništa od ovoga ne ide u prilog gradu", kaže Habuš koji je u trenutku razgovora za Business.hr, baš dok je policija Čehoka ispraćala s kućnog praga, tvrdio da „ne zna razloge uhićenja". Napomenuo je ipak kako varaždinski HNS već tri godine upozorava na taj, kako tvrde, štetni ugovor i na „još neke slučajeve". „Ako je razlog uhićenja ugovor s Visom, razlog definitivno postoji", nastavio je Habuš.

Vojvoda uveo Čehoka u politiku
Osim za to da je Visu omogućio monopolistički položaj u Varaždinu, Čehok se navodno tereti za nezakonite radnje koje se odnose na zamjenu zemljišta, konkretno onog pokraj varaždinskoga groblja. Jučer je varaždinskim kuloarima, osim Čehokova, kružilo i nekoliko drugih imena u kontekstu mogućeg pritvora, između ostalih i ono Hrvoja Vojvode, HDZ-ovca i bivšeg varaždinskoga gradonačelnika (1997. - 2000.) koji danas slovi kao gradski vladar iz sjene, a koji je Čehoka navodno uveo u politiku. Prijateljstvo između Vojvode i Čehoka prema pričama seže čak 15-ak godina unatrag. Kada je Čehok 2000. postao gradonačelnik, Vojvoda se formalno povukao iz politike, no ne i neslužbeno. Samo dvije godine nakon što je napustio mjesto gradonačelnika, Vojvodu je tjednik Nacional uvrstio među 40 najbogatijih Hrvata, napisavši kako se gradonačelničkom pozicijom otvoreno koristio radi ostvarenja privatnih poslova. Uz Pataftu, Vojvoda slovi kao jedan od najvećih zemljoposjednika u Varaždinu u njegovoj okolici.

Adlešič i Drmić se čude
Reakcije na Čehokovo uhićenje bile su različite; neki su iznenađeni, većina je suzdržana. Zastupniku HDSSB-a i članu Mandatno-imunitetnog povjerenstva Ivanu Drmiću bilo je čudno što se u zahtjevu DORH-a i Uskoka spominje uhićenje. On smatra da je to sve predstava radi zatvaranja poglavlja 23. Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor, čiju je stranku Čehok napustio nakon što je odlučio napustiti vladajući koaliciju, ogradio se od bivšeg kolege kazavši kako on odavno nije član HSLS-a nego koalicijski partner HDZ-a. Bivša HSLS-ovka Đurđa Adlešič ostala je iznenađena optužbama, a HNS-ov predsjednik Radimir Čačić nije ih htio komentirati. HNS-ovac i Varaždinac Zlatko Koračević kazao je kako su zbog Čehoka i napustili koalicijsku vladu u Varaždinu te da su u njegovoj stranci još prije četiri godine upozoravali na sve nepravilnosti koje su predmet istrage. Da se Čehoku ukine imunitet, glasovalo je 87 zastupnika, suzdržana je bila Dubravka Šuica (HDZ), a protiv su bili HDSSB-ovci Ivan Drmić i Boro Grubišić.