Zbog rastuće nezaposlenosti i loše gospodarske situacije zemljama srednje i istočne Europe u idućih pet godina prijete socijalni nemiri i politička nestabilnost, dok će 12 od 16 država ove regije do kraja tekuće godine vjerojatno zatražiti pomoć Međunarodnoga Monetarnog Fonda (MMF), navedeno je u izvješću analitičke kuće The Economist Intelligence Unit.

Teške reforme
Analitičari EIU, međutim, ne navode u kojim bi točno zemljama moglo doći do izražene političke nestabilnosti, napominjući tek da je dosad pod udarom krize pala vlada u Letoniji. Kao razloge vjerojatnog izbijanja nemira, uz dakako gospodarsku krizu kao glavnog pokretača, spomenuti su režimi koji nisu ni prave demokracije ni autokracije, nepovjerenje u političke institucije, velika birokracija te burna prošlost. U svojoj procjeni gospodarske situacije u srednjem roku, odnosno do 2013. godine, analitičari The Economista ocijenili su zemlje prema atraktivnosti poslovnog okruženja. Hrvatska se tako nalazi na 53. mjestu od ukupno 82. zemlje, što je napredak za jednu poziciju u odnosu na analizu rađenu za prethodno petogodišnje razdoblje. Za ocjenu pojedine zemlje i regije korišten je Economistov BER model, koji uključuje brojčane podatke, poslovna istraživanja, povijesne podatke za proteklih pet godina te procjene stručnjaka, navodi se u priopćenju. Ispred Hrvatske nalaze se Slovenija, Mađarska, Slovačka, Poljska, Rumunjska, dok su među lošije ocijenjenim državama Srbija, Turska, Ukrajina, Rusija, ali i primjerice Grčka. Od 16 zemalja srednje i istočne Europe njih šest dobilo je nižu ocjenu, a grupu u kojoj bi uvjeti za poslovanje trebali biti lošiji predvode baltičke zemlje Estonija, Letonija i Litva. Pa ipak, kako napominju autori studije, nijedna zemlja nije imuna na krizu uključujući i zemlje koje su ocijenjene nešto pozitivnije, pa tako ni Hrvatska. Osim toga, navode, kriza je došla u trenutku kada su se brojne zemlje ove regije odlučile uhvatiti ukoštac s teškim reformama javnih financija, tržišta rada i institucija za suzbijanje korupcije i smanjivanje birokracije.

Veliki deficiti
Standardni recepti i dosadašnje preporuke sada postaju upitne, odnosno očekuje se da vlade zemalja srednje i istočne Europe neće provoditi najavljene mjere dok se zapadne vlade okreću intervencionizmu i udaljavaju od deregulacije. Analitičari EUI-a dodaju kako je istočna Europa najizloženija globalnoj gospodarskoj krizi te u većoj opasnosti od drugih tržišta u razvoju. Ranjivost je posljedica čimbenika poput velikih deficita na tekućem računu platne bilance, na kojem se prikazuje razlika između izvoza i uvoza, izražena ovisnost o stranom kapitalu, stvaranje kreditnih mjehura i prenapuhanih cijena nekretnina, velik obujam kredita vezanih uz strane valute i dr. Osim toga tamošnje banke koje su većinom u vlasništvu stranih banaka ovise o novcu tih matičnih banaka uz stalan strah da će ostati bez potrebnih sredstava. Zaključak studije je da će u idućih pet godina uvjeti poslovanja biti znatno otežani, ne samo u srednjoj i istočnoj Europi nego i u čitavom svijetu. Dominirat će oprez, manjak likvidnosti, znatno manji prekogranični tokovi kapitala, oštrija regulacija i averzija prema riziku. Osim toga u mnogim zemljama će trebati duže vrijeme da se vrati povjerenje na tržištu.

Tržište
Vrijeme nesigurnosti
"Ovo je vrijeme velike intelektualne zbunjenosti i nesigurnosti. Trenutna kriza povećava skepsu prema slobodnom tržištu. U idućih pet godina globalizacija će biti zakočena", tvrde u EIU.