- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 13.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, središnje banke podižu ...
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova b...
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 14.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjets...
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 18.09.2026 EU tržišta OTVARANJE: Europske burze u minusu na kraju tjedna
- 18.09.2026 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 18.09.2026 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijske ulagače ohrabrio rast Wall Streeta
- 18.09.2026 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 17.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz lagani rast prometa
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 17.09.2026 Crikvenički Jadran će dokapitalizirati konzorcij tvrtki
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 18.09.2026 Bjelovar nudi ukupno 1,25 milijuna potpore za nove turističke smještajne kapacitete
- 17.09.2026 U prvom polugodištu prihodi državnog proračuna 17,3, a rashodi 19 mlrd. eura
- 17.09.2026 Na tisuću stanovnika u Hrvatskoj je registriran 531 automobil
- 17.09.2026 Suša ugrozila indijsku proizvodnju riže
- 17.09.2026 Novi zakon o georesursima olakšava ulaganja i ubrzava administraciju
EKONOMIJAObjavljeno: 22.11.2010
Britanci svoj porezni sustav zovu bućkuriš... Zvuči poznato?
| Podijeli sadržaj: | ||||
S obzirom da državni proračun za 2011. godinu nije donio ništa od očekivanih reformskih poteza, u ovotjednim analizama PBZ se osvrnuo na nedavno objavljenu analizu The Mirrlees Reviewa "Reforma poreznog sustava 21. stoljeća".
The Mirrlees Review okuplja grupaciju međunarodno priznatih stručnjaka s područja porezne politike pod okriljem Instituta za fiskalne studije (Institut for Fiscal Studies) koji su okupljeni kako bi identificirali karakteristike dobrog poreznog sustava, procijenili u kojoj mjeri porezni sustav UK-a odgovara tim postavkama, odnosno predložili na koji način reformirati postojeći porezni sustav kako bi se približio tim idealnim postavkama.
Časopis The Economist objavio je krajem prošlog tjedna analizu The Mirrlees Reviewa, a kompletno izvješće može se pronaći na stranicama Instituta za fiskalne studije na http://www.ifs.org.uk/mirrleesReview.
Iako je teško reći postoji li i koje je optimalno vrijeme kada se porezne reforme provode, trenutna globalna financijska i gospodarska kriza dovela je do neplaniranog pada poreznih prihoda praćenog istovremenim rastom rashoda (kroz razne poticajne mjere usmjerene bilo gospodarstvu bilo spašavanju posrnulog financijskog sektora) te će u takvom okruženju rastućeg fiskalnog manjka mnoge zemlje posegnuti za reformama poreznog sustava. The Mirrlees Review upravo poziva vlade da u predstojećim reformama poduzmu korak više.
Teorijske postavke dobrim poreznim sustavom smatraju onaj koji je progresivan (veći teret snose bogatiji), ne diskriminira dohotke s obzirom na njihovo porijeklo i koji je jednostavan. The Mirrlees Review analizirao je britanski porezni sustav obzirom na ove tri postavke i zaključio da njihov porezni sustav karakterizira "bućkuriš poreznih stopa, nedostatak koherentne vizije porezne baze te arbitrarna diskriminacija različitih vrsta ekonomske aktivnosti". "Zvuči poznato?", pitaju se iz PBZ-a.
Na prvi pogled, progresivnost poreznog sustava postiže se različitim poreznim stopama, što je dijelom u suprotnosti sa načelom jednostavnosti.
The Mirrlees Review daje prijedlog kako izbjeći ovu zamku: smisao je da porezni sustav u cjelini bude progresivan, a ne da svaki porezni oblik za sebe bude progresivan. Jednostavan primjer daje nam analiza poreza na dodanu vrijednost. Naime, diferencirana ili nulta stopa PDV- a na neke proizvode iskrivljuje potrošački odabir, dok bi njeno ukidanje dovelo do regresivnosti PDV-a.
Stručnjaci međutim smatraju da je daleko bolje imati neiskrivljeni odabir potrošača, a redistributivnu ulogu poreznog sustava provesti kroz porez na dohodak. Naime, u slučaju da ukine nultu/ diferenciranu stopu PDV-a te nadoknadi gubitak ugroženim skupinama stanovništva, britanska bi vlada ostvarila neto dobitak od oko 3 mlrd £. Trenutno je Danska primjer jedne od najredistributivnijih zemalja svijeta i njen porezni sustav počiva više-manje na navedenim načelima. Kao što znamo Hrvatska takoñer ima nultu stopu PDV-a (uvedenu krajem 1999. godine) koja će uskoro uslijed procesa pristupanja EU biti zamijenjena diferenciranom nižom stopom (opća stopa PDV-a u Hrvatskoj je 23%, dok diferencirana u EU ne smije biti niža od 5%).
Općenito gledajući, izravni porez na dohodak i socijalni transferi sasvim su dovoljni alati za postizanje redistributivnih ciljeva te nije potrebno da svi porezi budu progresivni ukoliko je sustav kao cjelina progresivan.
Izvješće se bavi nizom poreznih oblika i predlaže zanimljive reforme ne zanemarujući političku osjetljivost istih navodeći da elementi optimalnog poreznog sustava ionako već postoje u nekim zemljama.
Zanimljivo je, a i to je jedan od razloga zašto smo odabrali pisati ovu temu, da izvješće navodi Hrvatsku i Belgiju kao primjer zemalja u kojima se koristio ili se koristi koncept zaštitne kamatne stope u sustavu poreza na dobit. Zaštitna kamata je svojevrsna porezna olakšica u postupku oporezivanja poduzetničke dobiti, na način da se njome valorizira "cijena uloženog kapitala" u poslovnom procesu, dakle ona je odbitna stavka u postupku utvrñivanja osnovice poreza na dobit. Primarna svrha zaštitne kamate je stimulacija ulaganja u poduzetničku djelatnost.
S obzirom da je kod dužničkog financiranja plaćena kamata priznata kao rashod, nepostojanje zaštitne kamatne stope (vlasničko financiranje) automatski stvara pristranost prema dužničkom financiranju. The Mirrlees Review upravo zagovara uvoñenje zaštitne kamatne stope kako bi se ta pristranost uklonila.
Očigledno je dakle da su neka naša porezna rješenja bila "ispred svog vremena", ali, kao što se često u takvim slučajevima i dešava, vrlo su brzo ukinuta u svrhu kratkoročne proračunske politike. Možda iz ovog nešto i naučimo pa u budućnosti prije nego se prihvatimo ad hoc izmjena poreznog sustava pročitamo sveobuhvatne analize poput opisanog The Mirrlees Reviewa i temeljitije razmislimo o promjenama koje predlažemo.
The Mirrlees Review okuplja grupaciju međunarodno priznatih stručnjaka s područja porezne politike pod okriljem Instituta za fiskalne studije (Institut for Fiscal Studies) koji su okupljeni kako bi identificirali karakteristike dobrog poreznog sustava, procijenili u kojoj mjeri porezni sustav UK-a odgovara tim postavkama, odnosno predložili na koji način reformirati postojeći porezni sustav kako bi se približio tim idealnim postavkama.
Časopis The Economist objavio je krajem prošlog tjedna analizu The Mirrlees Reviewa, a kompletno izvješće može se pronaći na stranicama Instituta za fiskalne studije na http://www.ifs.org.uk/mirrleesReview.
Iako je teško reći postoji li i koje je optimalno vrijeme kada se porezne reforme provode, trenutna globalna financijska i gospodarska kriza dovela je do neplaniranog pada poreznih prihoda praćenog istovremenim rastom rashoda (kroz razne poticajne mjere usmjerene bilo gospodarstvu bilo spašavanju posrnulog financijskog sektora) te će u takvom okruženju rastućeg fiskalnog manjka mnoge zemlje posegnuti za reformama poreznog sustava. The Mirrlees Review upravo poziva vlade da u predstojećim reformama poduzmu korak više.
Teorijske postavke dobrim poreznim sustavom smatraju onaj koji je progresivan (veći teret snose bogatiji), ne diskriminira dohotke s obzirom na njihovo porijeklo i koji je jednostavan. The Mirrlees Review analizirao je britanski porezni sustav obzirom na ove tri postavke i zaključio da njihov porezni sustav karakterizira "bućkuriš poreznih stopa, nedostatak koherentne vizije porezne baze te arbitrarna diskriminacija različitih vrsta ekonomske aktivnosti". "Zvuči poznato?", pitaju se iz PBZ-a.
Na prvi pogled, progresivnost poreznog sustava postiže se različitim poreznim stopama, što je dijelom u suprotnosti sa načelom jednostavnosti.
The Mirrlees Review daje prijedlog kako izbjeći ovu zamku: smisao je da porezni sustav u cjelini bude progresivan, a ne da svaki porezni oblik za sebe bude progresivan. Jednostavan primjer daje nam analiza poreza na dodanu vrijednost. Naime, diferencirana ili nulta stopa PDV- a na neke proizvode iskrivljuje potrošački odabir, dok bi njeno ukidanje dovelo do regresivnosti PDV-a.
Stručnjaci međutim smatraju da je daleko bolje imati neiskrivljeni odabir potrošača, a redistributivnu ulogu poreznog sustava provesti kroz porez na dohodak. Naime, u slučaju da ukine nultu/ diferenciranu stopu PDV-a te nadoknadi gubitak ugroženim skupinama stanovništva, britanska bi vlada ostvarila neto dobitak od oko 3 mlrd £. Trenutno je Danska primjer jedne od najredistributivnijih zemalja svijeta i njen porezni sustav počiva više-manje na navedenim načelima. Kao što znamo Hrvatska takoñer ima nultu stopu PDV-a (uvedenu krajem 1999. godine) koja će uskoro uslijed procesa pristupanja EU biti zamijenjena diferenciranom nižom stopom (opća stopa PDV-a u Hrvatskoj je 23%, dok diferencirana u EU ne smije biti niža od 5%).
Općenito gledajući, izravni porez na dohodak i socijalni transferi sasvim su dovoljni alati za postizanje redistributivnih ciljeva te nije potrebno da svi porezi budu progresivni ukoliko je sustav kao cjelina progresivan.
Izvješće se bavi nizom poreznih oblika i predlaže zanimljive reforme ne zanemarujući političku osjetljivost istih navodeći da elementi optimalnog poreznog sustava ionako već postoje u nekim zemljama.
Zanimljivo je, a i to je jedan od razloga zašto smo odabrali pisati ovu temu, da izvješće navodi Hrvatsku i Belgiju kao primjer zemalja u kojima se koristio ili se koristi koncept zaštitne kamatne stope u sustavu poreza na dobit. Zaštitna kamata je svojevrsna porezna olakšica u postupku oporezivanja poduzetničke dobiti, na način da se njome valorizira "cijena uloženog kapitala" u poslovnom procesu, dakle ona je odbitna stavka u postupku utvrñivanja osnovice poreza na dobit. Primarna svrha zaštitne kamate je stimulacija ulaganja u poduzetničku djelatnost.
S obzirom da je kod dužničkog financiranja plaćena kamata priznata kao rashod, nepostojanje zaštitne kamatne stope (vlasničko financiranje) automatski stvara pristranost prema dužničkom financiranju. The Mirrlees Review upravo zagovara uvoñenje zaštitne kamatne stope kako bi se ta pristranost uklonila.
Očigledno je dakle da su neka naša porezna rješenja bila "ispred svog vremena", ali, kao što se često u takvim slučajevima i dešava, vrlo su brzo ukinuta u svrhu kratkoročne proračunske politike. Možda iz ovog nešto i naučimo pa u budućnosti prije nego se prihvatimo ad hoc izmjena poreznog sustava pročitamo sveobuhvatne analize poput opisanog The Mirrlees Reviewa i temeljitije razmislimo o promjenama koje predlažemo.
Izvor: business.hr
- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 13.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, središnje banke podižu ...
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova b...
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 14.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjets...
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 18.09.2026 EU tržišta OTVARANJE: Europske burze u minusu na kraju tjedna
- 18.09.2026 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 18.09.2026 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijske ulagače ohrabrio rast Wall Streeta
- 18.09.2026 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 17.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz lagani rast prometa
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 17.09.2026 Crikvenički Jadran će dokapitalizirati konzorcij tvrtki
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 18.09.2026 Bjelovar nudi ukupno 1,25 milijuna potpore za nove turističke smještajne kapacitete
- 17.09.2026 U prvom polugodištu prihodi državnog proračuna 17,3, a rashodi 19 mlrd. eura
- 17.09.2026 Na tisuću stanovnika u Hrvatskoj je registriran 531 automobil
- 17.09.2026 Suša ugrozila indijsku proizvodnju riže
- 17.09.2026 Novi zakon o georesursima olakšava ulaganja i ubrzava administraciju
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2026)
(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Erste SEE Equity - klasa A | A | +20,96% | 3 | ||||
| Erste SEE Equity - klasa B | +20,38% | 3 | |||||
| ZB CEE Equity | +19,30% | 4 | |||||
| A1 | A | +19,05% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za udjele kupljene u navedenim fondovima za vrijeme trajanje akcije, prilikom prodaje / otkupa udjela izlazna naknada neće biti naplaćena, izlazna naknada iznosi 0,00 posto. Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke društva o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Akcija traje do opoziva.
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2026. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Bond Select - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenom pod-fondu ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 31.01.2026. do opoziva. ZB Bond Select Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 18.09. 09:57 | 4372,58 | 3,34 |
0,08 |
|
| CROBEX10* | 18.09. 09:57 | 2852,95 | 0,41 |
0,01 |
|
| CROBEX10tr* | 18.09. 09:57 | 3372,89 | 0,48 |
0,01 |
|
| ADRIAprime* | 18.09. 10:06 | 3747,14 | -5,53 |
-0,15 |
|
| CROBISTR* | 17.09. 16:31 | 187,3273 | 0,04 |
0,02 |
|
| CROBIS* | 17.09. 16:31 | 98,024 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| 7SLO | 66,80 € |
-0,15% |
98.663,60 € |
| 7BET | 28,25 € |
4,63% |
62.142,00 € |
| 7POL | 11,55 € |
0,43% |
50.658,30 € |
| KOEI | 1.026,00 € |
0,20% |
19.478,00 € |
| ADRS2 | 100,50 € |
0,00% |
12.763,50 € |
| CKML | 10,00 € |
-1,96% |
9.225,20 € |
| KODT | 4.400,00 € |
0,69% |
8.780,00 € |
| ZITO | 17,50 € |
0,00% |
8.610,00 € |
| HT | 39,80 € |
-0,50% |
4.537,20 € |
| CIAK | 12,90 € |
5,74% |
3.225,00 € |
| Redovni dionički promet: | 287.971,35 € |
| Redovni obveznički promet: | 4.877,96 € |
| Sveukupni promet: | 292.849,31 € |


