- 08.09.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezul...
- 11.09.2025 Hanfa odobrila pripajanje InterCapital AM-a Erste AM-u
- 07.09.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio prema košarici valuta, čeka se...
- 09.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 08.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi nastavili rasti, Končar i dobitnik i najl...
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 08.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 8.9.2025. - OTP Invest
- 02.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 1.9.2025. - OTP Invest
- 28.08.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - srpanj 2025.
- 26.08.2025 Dionice nastavljaju s rastom, unatoč oprezu investitora
- 25.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 25.08.2025. - OTP Invest
- 11.09.2025 Hanfa odobrila pripajanje InterCapital AM-a Erste AM-u
- 09.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 08.09.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 02.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u minusu
- 12.09.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili značajan tjedni rast, Končar daleko najlikvidniji
- 12.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi osmi dan u zelenom, promet uvećan
- 12.09.2025 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobexi blago porasli osami dan zaredom
- 12.09.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze na putu tjednih dobitaka
- 12.09.2025 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu velikih tjednih dobitaka
- 01.09.2025 Oštar pad dobiti kineskog proizvođača električnih vozila
- 28.08.2025 Rast dobiti i prihoda Nvidije premašio 50 posto
- 27.08.2025 Lego s rekordnom prodajom u prvoj polovici godine
- 26.08.2025 Spotify uvodi novu uslugu kako bi privukao veći broj korisnika
- 26.08.2025 Zagrebački holding lani s dobiti od 27,2 milijuna eura
- 12.09.2025 Ruska središnja banka ponovo snizila kamatne stope
- 12.09.2025 Američki proračunski deficit osjetno smanjen u kolovozu
- 12.09.2025 Europski proizvođači aluminija traže carine na izvoz otpada
- 12.09.2025 Za više od 350.000 europskih tvrtki 17,5 mlrd. eura za energetsku učinkovitost
- 12.09.2025 Prihodi tržišta elektroničkih komunikacija porasli na 900 mil. eura
EKONOMIJAObjavljeno: 22.11.2010
Britanci svoj porezni sustav zovu bućkuriš... Zvuči poznato?
Podijeli sadržaj: | ||||
S obzirom da državni proračun za 2011. godinu nije donio ništa od očekivanih reformskih poteza, u ovotjednim analizama PBZ se osvrnuo na nedavno objavljenu analizu The Mirrlees Reviewa "Reforma poreznog sustava 21. stoljeća".
The Mirrlees Review okuplja grupaciju međunarodno priznatih stručnjaka s područja porezne politike pod okriljem Instituta za fiskalne studije (Institut for Fiscal Studies) koji su okupljeni kako bi identificirali karakteristike dobrog poreznog sustava, procijenili u kojoj mjeri porezni sustav UK-a odgovara tim postavkama, odnosno predložili na koji način reformirati postojeći porezni sustav kako bi se približio tim idealnim postavkama.
Časopis The Economist objavio je krajem prošlog tjedna analizu The Mirrlees Reviewa, a kompletno izvješće može se pronaći na stranicama Instituta za fiskalne studije na http://www.ifs.org.uk/mirrleesReview.
Iako je teško reći postoji li i koje je optimalno vrijeme kada se porezne reforme provode, trenutna globalna financijska i gospodarska kriza dovela je do neplaniranog pada poreznih prihoda praćenog istovremenim rastom rashoda (kroz razne poticajne mjere usmjerene bilo gospodarstvu bilo spašavanju posrnulog financijskog sektora) te će u takvom okruženju rastućeg fiskalnog manjka mnoge zemlje posegnuti za reformama poreznog sustava. The Mirrlees Review upravo poziva vlade da u predstojećim reformama poduzmu korak više.
Teorijske postavke dobrim poreznim sustavom smatraju onaj koji je progresivan (veći teret snose bogatiji), ne diskriminira dohotke s obzirom na njihovo porijeklo i koji je jednostavan. The Mirrlees Review analizirao je britanski porezni sustav obzirom na ove tri postavke i zaključio da njihov porezni sustav karakterizira "bućkuriš poreznih stopa, nedostatak koherentne vizije porezne baze te arbitrarna diskriminacija različitih vrsta ekonomske aktivnosti". "Zvuči poznato?", pitaju se iz PBZ-a.
Na prvi pogled, progresivnost poreznog sustava postiže se različitim poreznim stopama, što je dijelom u suprotnosti sa načelom jednostavnosti.
The Mirrlees Review daje prijedlog kako izbjeći ovu zamku: smisao je da porezni sustav u cjelini bude progresivan, a ne da svaki porezni oblik za sebe bude progresivan. Jednostavan primjer daje nam analiza poreza na dodanu vrijednost. Naime, diferencirana ili nulta stopa PDV- a na neke proizvode iskrivljuje potrošački odabir, dok bi njeno ukidanje dovelo do regresivnosti PDV-a.
Stručnjaci međutim smatraju da je daleko bolje imati neiskrivljeni odabir potrošača, a redistributivnu ulogu poreznog sustava provesti kroz porez na dohodak. Naime, u slučaju da ukine nultu/ diferenciranu stopu PDV-a te nadoknadi gubitak ugroženim skupinama stanovništva, britanska bi vlada ostvarila neto dobitak od oko 3 mlrd £. Trenutno je Danska primjer jedne od najredistributivnijih zemalja svijeta i njen porezni sustav počiva više-manje na navedenim načelima. Kao što znamo Hrvatska takoñer ima nultu stopu PDV-a (uvedenu krajem 1999. godine) koja će uskoro uslijed procesa pristupanja EU biti zamijenjena diferenciranom nižom stopom (opća stopa PDV-a u Hrvatskoj je 23%, dok diferencirana u EU ne smije biti niža od 5%).
Općenito gledajući, izravni porez na dohodak i socijalni transferi sasvim su dovoljni alati za postizanje redistributivnih ciljeva te nije potrebno da svi porezi budu progresivni ukoliko je sustav kao cjelina progresivan.
Izvješće se bavi nizom poreznih oblika i predlaže zanimljive reforme ne zanemarujući političku osjetljivost istih navodeći da elementi optimalnog poreznog sustava ionako već postoje u nekim zemljama.
Zanimljivo je, a i to je jedan od razloga zašto smo odabrali pisati ovu temu, da izvješće navodi Hrvatsku i Belgiju kao primjer zemalja u kojima se koristio ili se koristi koncept zaštitne kamatne stope u sustavu poreza na dobit. Zaštitna kamata je svojevrsna porezna olakšica u postupku oporezivanja poduzetničke dobiti, na način da se njome valorizira "cijena uloženog kapitala" u poslovnom procesu, dakle ona je odbitna stavka u postupku utvrñivanja osnovice poreza na dobit. Primarna svrha zaštitne kamate je stimulacija ulaganja u poduzetničku djelatnost.
S obzirom da je kod dužničkog financiranja plaćena kamata priznata kao rashod, nepostojanje zaštitne kamatne stope (vlasničko financiranje) automatski stvara pristranost prema dužničkom financiranju. The Mirrlees Review upravo zagovara uvoñenje zaštitne kamatne stope kako bi se ta pristranost uklonila.
Očigledno je dakle da su neka naša porezna rješenja bila "ispred svog vremena", ali, kao što se često u takvim slučajevima i dešava, vrlo su brzo ukinuta u svrhu kratkoročne proračunske politike. Možda iz ovog nešto i naučimo pa u budućnosti prije nego se prihvatimo ad hoc izmjena poreznog sustava pročitamo sveobuhvatne analize poput opisanog The Mirrlees Reviewa i temeljitije razmislimo o promjenama koje predlažemo.
The Mirrlees Review okuplja grupaciju međunarodno priznatih stručnjaka s područja porezne politike pod okriljem Instituta za fiskalne studije (Institut for Fiscal Studies) koji su okupljeni kako bi identificirali karakteristike dobrog poreznog sustava, procijenili u kojoj mjeri porezni sustav UK-a odgovara tim postavkama, odnosno predložili na koji način reformirati postojeći porezni sustav kako bi se približio tim idealnim postavkama.
Časopis The Economist objavio je krajem prošlog tjedna analizu The Mirrlees Reviewa, a kompletno izvješće može se pronaći na stranicama Instituta za fiskalne studije na http://www.ifs.org.uk/mirrleesReview.
Iako je teško reći postoji li i koje je optimalno vrijeme kada se porezne reforme provode, trenutna globalna financijska i gospodarska kriza dovela je do neplaniranog pada poreznih prihoda praćenog istovremenim rastom rashoda (kroz razne poticajne mjere usmjerene bilo gospodarstvu bilo spašavanju posrnulog financijskog sektora) te će u takvom okruženju rastućeg fiskalnog manjka mnoge zemlje posegnuti za reformama poreznog sustava. The Mirrlees Review upravo poziva vlade da u predstojećim reformama poduzmu korak više.
Teorijske postavke dobrim poreznim sustavom smatraju onaj koji je progresivan (veći teret snose bogatiji), ne diskriminira dohotke s obzirom na njihovo porijeklo i koji je jednostavan. The Mirrlees Review analizirao je britanski porezni sustav obzirom na ove tri postavke i zaključio da njihov porezni sustav karakterizira "bućkuriš poreznih stopa, nedostatak koherentne vizije porezne baze te arbitrarna diskriminacija različitih vrsta ekonomske aktivnosti". "Zvuči poznato?", pitaju se iz PBZ-a.
Na prvi pogled, progresivnost poreznog sustava postiže se različitim poreznim stopama, što je dijelom u suprotnosti sa načelom jednostavnosti.
The Mirrlees Review daje prijedlog kako izbjeći ovu zamku: smisao je da porezni sustav u cjelini bude progresivan, a ne da svaki porezni oblik za sebe bude progresivan. Jednostavan primjer daje nam analiza poreza na dodanu vrijednost. Naime, diferencirana ili nulta stopa PDV- a na neke proizvode iskrivljuje potrošački odabir, dok bi njeno ukidanje dovelo do regresivnosti PDV-a.
Stručnjaci međutim smatraju da je daleko bolje imati neiskrivljeni odabir potrošača, a redistributivnu ulogu poreznog sustava provesti kroz porez na dohodak. Naime, u slučaju da ukine nultu/ diferenciranu stopu PDV-a te nadoknadi gubitak ugroženim skupinama stanovništva, britanska bi vlada ostvarila neto dobitak od oko 3 mlrd £. Trenutno je Danska primjer jedne od najredistributivnijih zemalja svijeta i njen porezni sustav počiva više-manje na navedenim načelima. Kao što znamo Hrvatska takoñer ima nultu stopu PDV-a (uvedenu krajem 1999. godine) koja će uskoro uslijed procesa pristupanja EU biti zamijenjena diferenciranom nižom stopom (opća stopa PDV-a u Hrvatskoj je 23%, dok diferencirana u EU ne smije biti niža od 5%).
Općenito gledajući, izravni porez na dohodak i socijalni transferi sasvim su dovoljni alati za postizanje redistributivnih ciljeva te nije potrebno da svi porezi budu progresivni ukoliko je sustav kao cjelina progresivan.
Izvješće se bavi nizom poreznih oblika i predlaže zanimljive reforme ne zanemarujući političku osjetljivost istih navodeći da elementi optimalnog poreznog sustava ionako već postoje u nekim zemljama.
Zanimljivo je, a i to je jedan od razloga zašto smo odabrali pisati ovu temu, da izvješće navodi Hrvatsku i Belgiju kao primjer zemalja u kojima se koristio ili se koristi koncept zaštitne kamatne stope u sustavu poreza na dobit. Zaštitna kamata je svojevrsna porezna olakšica u postupku oporezivanja poduzetničke dobiti, na način da se njome valorizira "cijena uloženog kapitala" u poslovnom procesu, dakle ona je odbitna stavka u postupku utvrñivanja osnovice poreza na dobit. Primarna svrha zaštitne kamate je stimulacija ulaganja u poduzetničku djelatnost.
S obzirom da je kod dužničkog financiranja plaćena kamata priznata kao rashod, nepostojanje zaštitne kamatne stope (vlasničko financiranje) automatski stvara pristranost prema dužničkom financiranju. The Mirrlees Review upravo zagovara uvoñenje zaštitne kamatne stope kako bi se ta pristranost uklonila.
Očigledno je dakle da su neka naša porezna rješenja bila "ispred svog vremena", ali, kao što se često u takvim slučajevima i dešava, vrlo su brzo ukinuta u svrhu kratkoročne proračunske politike. Možda iz ovog nešto i naučimo pa u budućnosti prije nego se prihvatimo ad hoc izmjena poreznog sustava pročitamo sveobuhvatne analize poput opisanog The Mirrlees Reviewa i temeljitije razmislimo o promjenama koje predlažemo.
Izvor: business.hr
- 08.09.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezul...
- 11.09.2025 Hanfa odobrila pripajanje InterCapital AM-a Erste AM-u
- 07.09.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio prema košarici valuta, čeka se...
- 09.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 08.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi nastavili rasti, Končar i dobitnik i najl...
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 08.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 8.9.2025. - OTP Invest
- 02.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 1.9.2025. - OTP Invest
- 28.08.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - srpanj 2025.
- 26.08.2025 Dionice nastavljaju s rastom, unatoč oprezu investitora
- 25.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 25.08.2025. - OTP Invest
- 11.09.2025 Hanfa odobrila pripajanje InterCapital AM-a Erste AM-u
- 09.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Odličan tjedan za mirovinske fondove
- 08.09.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 05.09.2025 Obavijest o završetku promotivne akcije oslobođenja od ulazne naknade u pod-fondovima ZB Investa
- 02.09.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u minusu
- 12.09.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili značajan tjedni rast, Končar daleko najlikvidniji
- 12.09.2025 ZSE DANAS: Crobexi osmi dan u zelenom, promet uvećan
- 12.09.2025 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobexi blago porasli osami dan zaredom
- 12.09.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze na putu tjednih dobitaka
- 12.09.2025 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu velikih tjednih dobitaka
- 01.09.2025 Oštar pad dobiti kineskog proizvođača električnih vozila
- 28.08.2025 Rast dobiti i prihoda Nvidije premašio 50 posto
- 27.08.2025 Lego s rekordnom prodajom u prvoj polovici godine
- 26.08.2025 Spotify uvodi novu uslugu kako bi privukao veći broj korisnika
- 26.08.2025 Zagrebački holding lani s dobiti od 27,2 milijuna eura
- 12.09.2025 Ruska središnja banka ponovo snizila kamatne stope
- 12.09.2025 Američki proračunski deficit osjetno smanjen u kolovozu
- 12.09.2025 Europski proizvođači aluminija traže carine na izvoz otpada
- 12.09.2025 Za više od 350.000 europskih tvrtki 17,5 mlrd. eura za energetsku učinkovitost
- 12.09.2025 Prihodi tržišta elektroničkih komunikacija porasli na 900 mil. eura
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2025)
(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Capital Breeder | +25,00% | 3 | |||||
Global Kapital | +23,59% | 4 | |||||
InterCapital SEE Equity - klasa B | A | +22,32% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.09. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.09.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.09. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.09.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 12.09. 16:00 | 3851,82 | 28,27 |
0,74 |
|
CROBEX10* | 12.09. 15:53 | 2472,60 | 21,09 |
0,86 |
|
CROBEX10tr* | 12.09. 15:53 | 2843,51 | 23,93 |
0,85 |
|
ADRIAprime* | 12.09. 16:00 | 2993,33 | 7,88 |
0,26 |
|
CROBISTR* | 12.09. 16:31 | 184,9259 | -0,01 |
0,00 |
|
CROBIS* | 12.09. 16:31 | 99,223 | -0,01 |
-0,01 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
PODR | 157,50 € |
4,30% |
1.509.833,00 € |
KOEI | 708,00 € |
-0,56% |
651.436,00 € |
ZITO | 20,80 € |
6,12% |
531.317,70 € |
KODT2 | 3.720,00 € |
0,00% |
360.480,00 € |
DLKV | 8,38 € |
0,96% |
260.865,76 € |
IG | 56,00 € |
4,87% |
200.545,00 € |
HT | 41,50 € |
0,24% |
172.787,90 € |
KODT | 3.800,00 € |
-1,30% |
148.390,00 € |
ADPL | 16,85 € |
-0,59% |
114.438,50 € |
ZABA | 24,50 € |
-0,81% |
111.783,90 € |
Redovni dionički promet: | 4.681.947,15 € |
Redovni obveznički promet: | 8.056,00 € |
Sveukupni promet: | 4.690.003,15 € |