Iako je suprotno trendovima uobičajenim za predsezonu kuna oslabjela u odnosu na euro zahvaljujući prije svega izraženoj potražnji za eurima korporativnog sektora i institucionalnih investitora, dolazak turističke sezone te moguće skoro izdanje euroobveznice pridonijet će jačanju domaće valute u sljedećem razdoblju prema razinama od 7,25 do 7,3 kuna za euro. Analitičari četiriju banaka koje su sudjelovale u anketi Business.hr-a, a riječ je o Raiffeisen, Erste, Splitskoj banci te Hrvatskoj poštanskoj banci, ocjenjuju da bi se tečaj do kraja godine trebao kretati u rasponu od 7,3 do 7,55 kuna za euro.

Iz Raiffeisen Consultinga tako napominju kako su suprotno kretanjima uobičajenim u kasno proljeće, kada tečaj euro-kuna obično bilježi pad, na deviznom tržištu u drugoj polovini svibnja prevladavali deprecijacijski pritisci na kunu u odnosu na euro. Tržišni se tečaj potkraj prošlog tjedna popeo i na 7,45 kuna za euro. Posljedično, srednji tečaj euro-kuna dosegnuo je 7,4375 kuna za euro, što je najviša razina od početka travnja 2009. godine, kaže direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković Matijević, napominjući da je samo u odnosu na početak svibnja kuna po srednjem tečaju HNB-a oslabjela 1,13 posto. Kao najveći generator pojačane potražnje za eurima navodi korporativni sektor te institucionalne investitore ne isključujući mogućnost pozicioniranja tržišnih sudionika prije skoroga izdanja euroobveznice.

Zbog pojačane potražnje za devizama stvara se pritisak na rast tečaja euro-kuna, ali na potražnju za eurima utječe i visoko ovotjedno dospijeće trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu te isplata dividendi inozemnim dioničarima korporativnog i bankovnog sektora, navodi Živković Matijević, koja u jednomjesečnom razdoblju, nakon izdanja euroobveznice i isplate dividendi te zbog priljeva eura s približavanjem središnjem dijelu turističke sezone, očekuje da bi deprecijacijske pritiske na kunu trebalo zamijeniti jačanje domaće valute u odnosu na euro. U slučaju izostanka konverzije deviza od izdanja obveznice na domaćem deviznom tržištu, kao što je to bilo tijekom 2010. godine, kada je Ministarstvo financija devize od izdanja mijenjalo putem HNB-a, tečaj euro-kuna će polako kliziti prema razinama od 7,35 kuna za euro, kaže Matijević.

U Hrvatskoj poštanskoj banci izdanje euroobveznice očekuju u iduća dva tjedna, a predviđeni iznos je 750 milijuna do milijardu eura na rok od pet ili sedam godina, a slične prognoze iznose i u Raiffeisen Conslultingu. Izdanje euroobveznice ne bi trebalo previše utjecati na tečaj euro-kuna s obzirom na dosadašnju praksu države da devize prodaje HNB-u, smatraju u Hrvatskoj poštanskoj banci.

Govoreći o uvjetima novog najavljenog zaduženja, glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Santić napominje kako u obzir valja uzeti trenutačno nepovoljno okruženje na europskom financijskom tržištu, gdje vlada zabrinutost zbog održivosti javnih financija u perifernim članicama eurozone. I konzervativniji pristup Europske središnje banke prema inflatornim pritiscima u odnosu na američki FED mogao bi rezultirati nešto višom cijenom zaduženja u odnosu na prošlo izdanje na američkom tržištu, kaže Santić, koji kao pozitivne faktore u novom zaduženju ističe završetak pregovora s EU te činjenicu da Hrvatska nije izdala obveznicu na europskom tržištu od sredine 2009. godine. On smatra kako je viši tečaj euro-kuna očekivan tijekom ove godine i kretat će se u rasponu od 7,38 do 7,4 kune uz naglašenu volatilnost na domaćem deviznom tržištu u usporedbi s većim dijelom prošle godine.

Kao jedan od glavnih čimbenika više razine tečaja u ovoj godini Šantić navodi veće fisklane rizike, odnosno rast proračunskog deficita i neodrživu dinamiku rasta javnog duga. U kratkom roku monetarna politika definira tečajnu, ali u duljem roku možda je i značajniji utjecaj fiskalne politike na tečajnu politiku, kaže analitičar. S približavanjem glavnog dijela turističke sezone makroekonomski analitičar Erste banke Alen Kovač predviđa određeno jačanje kune zbog snažnijeg priljeva deviza. Kuna bi mogla biti dodatno potpomognuta izdavanjem euroobveznica, što će generirati dodatan devizni priljev pa očekujemo jačanje kune prema razinama od 7,30 do 7,35, zaključuje analitičar.