Nerevidirani podaci koje je u četvrtak objavila Hrvatska narodna banka (HNB) potvrđuju da su domaće poslovne banke lani zaradile više nego u 2007. godini. Poredak vodećih banaka po dobiti prije oporezivanja ostao je nepromijenjen u odnosu na godinu prije, a ukupna dobit 33 domaće banke porasla je za gotovo 14 posto, na 5,81 milijardu kuna. Pet vodećih hrvatskih banaka po dobiti, kao i po visini aktive, i dalje su: Zagrebačka, Privredna, Erste & Steiermärkische, Raiffeisen te Société Générale Splitska banka.

Hrvatska poštanska banka
No poredak idućih pet je ipak donio neke promjene. Po dobiti slijede Hypo Alpe-Adria, OTP, Slavonska, Volksbank i Međimurska banka. No ako se pogleda aktiva, između Hypo Alpe-Adria i OTP banke, dakle na sedmome mjestu, smjestila se Hrvatska poštanska banka (HPB). HPB je jedno od većih iznenađenja ove godine. Banka koja upravlja s aktivom od 14,7 milijardi kuna lani je zabilježila dobit prije oporezivanja od četrdesetak milijuna kuna. Time je zasjela na 13. mjesto među domaćim bankama, u rangu s bankama čija se aktiva kreće između dvije i tri milijarde kuna. Godinu prije HPB je zabilježio dobit od čak 153,3 milijuna kuna čime je držao sedmu poziciju prema tom kriteriju. Višu dobit prije oporezivanja od HPB-a ove je godine ostvarila Štedbanka koja je krajem prosinca upravljala aktivom od 1,14 milijardi kuna – desetak puta nižom od HPB-ove. Dodatne promjene iduće godine izazvat će spajanje Hypo Alpe-Adria te Slavonske banke koje su ovih dana najavile punu integraciju. Prema dobiti te bi dvije banke zajednički i dalje držale šesto mjesto (koje HAAB sad drži sama), no prema visini aktive izgurale bi SC Splitsku banku sa petog na šesto mjesto liste najvećih.


Vrh i dno
U vrhu liste pozicije su neizmijenjene. Dvije su najveće domaće banke, kao i u 2007. godini, ostvarile dobit višu od milijardu kuna. Zagrebačka je zabilježila 1,74 mlrd. kuna (godinu prije 1,4 milijarde) dobiti, dok je Privredna banka lani zaradila 1,32 milijarde kuna (godinu prije 1,15 mlrd.). Društvu “milijarderki” prošle se godine gotovo pridružio ESB koji je zabilježio dobit od 985 milijuna kuna. Suprotna strana ljestvice pokazuje pogoršanje situacije. Naime, među gubitašima prošle su se godine našle četiri banke, dok je u 2007. godini bilo njih tri. Najlošije stoje Veneto i Primorska banka koje su i u 2007. i u 2008. godini zabilježile gubitak u poslovanju. Banka Kovanica koja je u 2007. “izgubila” 28,4 milijuna kuna lani se našla na posljednjoj poziciji među dobitnim bankama sa 218.000 kuna. Za razliku od nje, kojoj je poslovanje krenulo na bolje, Vaba banka i Nava banka su u 2007. godini bilježile dobit, a lani ne baš mali gubitak. Vaba je tako, prema podacima HNB-a, prošlu godinu završila sa 33 milijuna kuna gubitka, a Nava banka sa gotovo 58 milijuna kuna. Stopa adekvatnosti kapitala domaćih banaka lani je snižena unatoč povećanju jamstvenoga kapitala svih banaka. U 2008. godini ta je stopa, kojoj je posljednjih mjeseci zbog krize skočila “popularnost”, iznosila 14,22 posto na razini cijelog sustava, dok je godinu prije iznosila 16,36 posto. No iako snižena ta je stopa vrlo solidna jer se ona u najvećim europskim bankama uglavnom kreće ispod deset posto. Stopa adekvatnosti kapitala određuje odnos kapitala pojedine banke i rizika koji preuzima. Što je viša, banka bi trebala biti sigurnija.


Sigurne banke
Prema tom pokazatelju najsigurnije bi domaće banke bile Samoborska, Primorska, Banka splitsko-dalmatinska, Slavonska, Veneto i Štedbanka. No to svakako nije jedini pokazatelj sigurnosti pojedine banke jer minus u poslovanju koji su ostvarile Veneto i Primorska banka ne ulijeva povjerenje.


Aktiva banaka
Ukupna aktiva bankarskog sustava lani je porasla za 7,4 posto, na 370,6 milijardi kuna. Rast je bio bitno sporiji nego u 2007. godini kad je aktiva rasla po stopi od 13,3 posto. Mjere usporavanja rasta kredita koje je uvela središnja banka prošlih godina očigledno su djelovale jer je rast aktive većine banaka uglavnom ostao ispod 12 posto. Ipak među vodećim bankama postoje razlike. Dok su Zagrebačka i ESB zadržali uglavnom isti tempo rasta, PBZ je prepolovio svoj rast s desetak posto u 2007., na 5,6 posto lani. RBA je također bitno usporila rast (sa 14,7 posto u 2007. na 4,1 posto lani), a ugodno iznenađenje je SC Splitska banka kojoj je u 2007. godini aktiva smanjena za jedan postotak, dok je lani zabilježila rast od sedam posto. U svakom slučaju kriza očito nije bitno djelovala na poslovanje domaćih banaka u 2008. godini.

HPB
Hrvatska poštanska banka lani je zabilježila dobit od samo četrdesetak milijuna kuna, bitno manje od 153,3 milijuna u 2007. godini. Prema dobiti HPB je 2008. godinu završio na 13. mjestu liste domaćih banaka, dok se prema visini aktive nalazi na 7. mjestu.

OTP banka
OTP banka lani je ostvarila 183,1 milijun kuna dobiti, tek nešto manje od Hypo Alpe-Adria banke koja ima i više nego dvostruko veću aktivu.

Međimurska banka
Ugodno iznenađenje je i Međimurska banka koja je zabilježila 64 mil. kuna dobiti uz aktivu od 2,86 mlrd. kuna