Iako u našem društvu postoje određene navike u vezi sa štednjom i ulaganjima koje su ukorijenjene, to nužno ne znači da su one ujedno i dobre. Podsjetimo da se mirovinska štednja u Hrvatskoj odvija kroz tri stupa:

Rezultati istraživanja HANFA-e i HNB-a u suradnji s Ministarstvom financija u sklopu studije istraživanja „Mjerenje financijske pismenosti" iz 2015. godine pokazali su da čak 74% građana planira mirovinu oslanjanjem na prvi stup mirovinskog osiguranja kroz ostvarenje državne (starosne) mirovine, njih 55% oslanja se na drugi mirovinski stup, a samo 17% građana samostalno planira mirovinu štednjom u trećem mirovinskom stupu.

Međutim, upitno je koliko je realno očekivati od prvog i drugog mirovinskog stupa da potpuno ispuni očekivanja da ćemo u starosti imati pristojnu mirovinu. S obzirom da se manji dio doprinosa za mirovinu uplaćuje u drugi stup, obvezna mirovinska štednja možda neće biti dovoljna za zadržavanje životnog standarda. Stoga je krajnje vrijeme za promjenu navika i buđenje svijesti o važnosti jačanja financijske pismenosti i preuzimanje brige o vlastitoj budućnosti.

Koliko moramo štedjeti za bezbrižno umirovljenje

Prema dostupnim podacima prosječna neto plaća u Hrvatskoj (studeni 2018.) iznosi 6.267 kn, a prosječna starosna mirovina 2.588 kn (siječanj 2019.). Dakle, prosječna prva mirovina u Hrvatskoj iznosi 40% posljednje neto plaće i time je među najnižima u Europskoj uniji. Ondje radnik kada ode u mirovinu, prima 60% svoje posljednje plaće. Manji omjer posljednje plaće i prve mirovine od Hrvatske imaju samo Bugarska i Irska.

Pod pretpostavkom da bismo za održavanje jednakog životnog standarda u mirovini (ekvivalentnom onom za radnog vijeka) trebali imati mirovinu jednaku 70% vrijednosti neto plaće, dolazimo do zaključka kako razliku od 30% moramo samostalno nadomjestiti kroz različite oblike štednje.

Uzmimo stoga primjer osobe od 35 godina koja zarađuje prosječnu neto plaću 6.267 kn, koja će raditi do 65. godine te biti u mirovini 20 godina. Kako bismo izračunali koliko bi navedena osoba trebala mjesečno štedjeti da nadoknadi buduća primanja u mirovini (razliku od 30%), uzet ćemo u obzir da će na štednju godišnje ostvarivati prinos od 2% (konzervativan prinos od 3,5% umanjen za inflaciju od 1,5% (stopa inflacije u 2018. godini)). Opisana osoba bi za održavanje jednakog životnog standarda trebala primati mirovinu od 4.386,90 HRK (70% neto plaće). Od toga se očekuje da će kroz uplate u prvi i drugi mirovinski stup dobiti 2.506,80 HRK, a dodatak od 1.880,10 HRK bi si trebala osigurati sama kroz druge oblike štednje. Konkretno, uzevši u obzir sve navedene parametre, ova osoba mora mjesečno izdavajati 916,98 HRK kako bi dostigla predmetni cilj - mirovinu u iznosu 70% neto plaće.

Važno je napomenuti kako je izračun napravljen uz pretpostavku godišnjeg neto prinosa od 2%, što spada u konzervativnu strategiju štednje. Nadalje, izračun je u potpunosti pojednostavljen kako bi prikazao koliko je važno početi izdavajati danas da bismo si osigurali normalan standard u budućnosti te koliko je zapravo važno štedjeti na dugi rok. Uzevši u obzir da trenutno živimo u svijetu niskih kamatnih stopa u kojem su kamate na štednju u kunama ili eurima vrlo malene, gotovo ravne nuli, za bezbrižno provođenje ostatka života potrebno je i više od navedenog.

Zabluda je da štede samo bogati i da je za štednju nužno potrebno izdvajati veliku svotu novca. Naime, i s manjim mjesečnim iznosima u dužem roku moguće je uštedjeti iznos koji nam se prethodno činio nedostižnim. Iako ne postoji unificirana formula o investicijskoj strategiji i štednji koja vrijedi za sve osobe, kod planiranja budućnosti prvi korak je diverzificikacija ulaganja kako bismo smanjili sam rizik investicije. Dobro isplaniranom diverzifikacijom osobni portfelj sačinjen od oblika imovine koji će različito reagirati na iste događaje, smanjit će ukupnu volatilnost, tj. intenzitet promjena vrijednosti osobnog portfelja tako što će se pad vrijednosti jednih oblika imovine kompenzirati rastom vrijednosti drugih oblika imovine. Stoga, alocirajte svoju imovinu u različite klase te zavladajte vlastitim financijama i bezbrižnom budućnošću.

InterCapital Asset Management upravlja s čitavim rasponom investicijsklih fondova od konzervativnijih prema manje konzervativnim fondovima:

InterCapital Bond obveznički fond

InterCapital Global Bond obveznički fond

InterCapital Dollar Bond obveznički fond

InterCapital Income Plus poseban fond

InterCapital Balanced mješoviti fond

InterCapital SEE Equity dionički fond

InterCapital Global Equity dionički fond

Izvor: Maja Humljak, InterCapital Asset Management d.o.o.

Pročitajte još:

Cilj investiranja - mirovina

Ulaganje u fondove putem trajnog naloga