HI-cash i HRK tržište novca

Usprkos visokoj likvidnosti sustava, izdanje nove državne obveznice od 6,0 mlrd HRK dovelo je do povećanja kratkoročnih kamatnih stopa. Jednomjesečni ZIBOR skočio je tako sa prosječnih 0,5% sve do gotovo 1,0%. Produženjem roka dospijeća rast je bio sve manji tako da je tromjesečni ZIBOR skočio sa 0,7% na 0,89% dok su se kamatne stope na godinu dana kretale na razinama od 1,44% do 1,48%, dakle bez ikakvih značajnijih promjena. S obzirom na spomenuto izdanje obveznice, tijekom cijelog mjeseca nije bilo aukcije trezorskih zapisa koji već duži period nose prinos od 1,5%. U narednim razdobljima očekujemo normalizaciju kamatnih stopa na kratke depozite (do 3 mjeseca). Investicijska politika HI-cash fonda će se i dalje bazirati na ulaganjima u trezorske zapise RH i depozite kod provjerenih poslovnih banaka u skladu sa strogim internim kriterijima.

HI-conservative i tržišta obveznica

Srpanj je na svjetskim obvezničkim tržištima prekinuo negativni niz, spuštajući tako prinose i dižući cijene. Europski obveznički indeks u srpnju je stoga ostvario rast od 1,8%1 (+0,6% u godini), što je pošlo za rukom i domaćem indeksu koji je zabilježio rast od 1,1%2 (+4,1% u godini). Sukladno svemu navedenom, HI-conservative je u srpnju ostvario rast vrijednosti udjela od 1,3% (+2,5% u godini u EUR). Glavni razlog ovakvih događanja je kao i do sada Grčka, ali ovaj puta u pozitivnom smjeru. Investitori su odahnuli zbog postignutog dogovora sa vjerovnicima te se povučeni novac sa tržišta počeo vraćati, a smanjeni rizik od nepoznatog doveo je i do rasta vrijednosti domaćih obveznica. Pri tom je važno je napomenuti da je današnja struktura grčkih vjerovnika bitno drugačija u odnosu na 2012. godinu kada su većina vjerovnika bile države poput Njemačke i njezinih banaka za razliku od danas kada su to nadnacionalne institucije poput ECB-a i MMF-a, što uvelike sprečava širenje krize. Iako priča oko grčkog duga još uvijek krije velik broj nepoznanica, fokus će u narednim razdobljima ipak biti na gospodarskom rastu. Sukladno dosadašnjim vrlo dobrim podacima, očekivanja za SAD idu u smjeru dizanja kamatnih stopa što je pokazatelj povjerenja u održivost tamošnjeg gospodarskog rasta. Također, prema svim značajnim pokazateljima Euro-zona potaknuta ECB-ovom intervencijom nastavlja sa rastom koji je posebno izražen u zemljama koje su na vrijeme poduzele strukturne reforme. Što se domaćeg gospodarstva tiče, i tu se vide znaci oporavka no ključno je da nedostaju upravo spomenute strukturne reforme koje bi mogle otključati potencijal rasta. U takvom okruženju HI-conservative će i dalje tražiti kvalitetne izdavatelje, po mogućnosti atraktivnog prinosa, kako kod kuće tako i u EU. Povišena razina gotovog novca ostaje do daljnjega.

HI-balanced

Slijedom opisanih kretanja te ostvarenih povrata dioničkih i obvezničkih tržišta (v. HI-conservative i HI-growth) udjeli HI-balanced fonda su u srpnju ostvarili rast vrijednosti od 2,0% (7,8% u godini, u EUR). Premda su porasle i vrijednosti obveznica, rastu je u prvom redu doprinijela dionička komponenta fonda. Pregled događanja i očekivanja za idući period na dioničkom i obvezničkom tržištu je opisan kod HI-growth odnosno HI-conservative fonda. U fondu i dalje držimo alokaciju dionica na razini neutralnog (oko 55%), reflektirajući tako nastavak globalnog gospodarskog rasta ali i opreznost. Što se tiče pod-alokacija, unutar dioničkog portfelja dominiraju dionice razvijenih tržišta, što je slučaj i u obvezničkom portfelju, no u manjoj mjeri.

HI-growth i tržišta dionica

Nakon lipanjske korekcije tržišta su se u srpnju vratila rastu. Tako su globalna dionička tržišta ostvarila rast od -2,2%3, (+13,8% u godini), a raslo je i domaće tržište i to za solidnih 3,5%4 (+4,4% u godini). HI-growth je stoga također ostvario porast vrijednosti udjela od 2,4% (+11,8% u godini). Razlog za ovaj oporavak je isti kao i uzrok lipanjskog pada - Grčka. Kako je opetovano rasplamsavanje grčke krize u lipnju dovelo do povlačenja sredstava s tržišta, tako je i njeno, kakvotakvo, rješavanje u srpnju dovelo do oporavka. Tu treba imati na umu dvije bitne stvari. Prvo, nije niti izbliza dosegnuto konačno rješenje ovog problema - još je tu puno nepoznanica. No, s druge pak strane, Euro-zona je od 2012. godine izgradila značajne ′obrane′ od problema u Grčkoj tako da izuzev kratkotrajnih korekcija, većih gospodarskih potresa van same Grčke ne bi trebalo biti. Još važnije od toga je da se gospodarski rast nastavlja kako u EU tako i u SAD te to ostaju glavni pokretači održivog rasta, kako gospodarstva tako i dioničkih tržišta. U narednom razdoblju očekujemo da će upravo ti gospodarski podaci biti ključni. U SAD bi ′Fed′ trebao krenuti s dizanjem svojih kamatnih stopa što će donijeti novu volatilnost na tržište, no to je ujedno i znak vjere u gospodarski rast SAD - skroz pojednostavljeno, da ne očekuju rast, ne bi dizali kamatne stope. S druge pak strane, u Euro-zoni, potezi ECB-a su se pokazali uspješnim budući da su uspjeli generirati gospodarski rast. Nije loše primijetiti da je rast najizraženiji baš u zemljama koje su poduzele konkretne strukturalne reforme usmjerene k olakšanju poslovanja (Irska, Španjolska, Italija...). Kao glavni kompas pri navigiranju ovim događanjima ostaje naš prokušani investicijski proces koji se fokusira na kvaliteti poslovanja poduzeća čije dionice kupujemo, a ne samo na kretanje cijena tih dionica. Trenutno držimo i nešto višu količinu gotovog novca kako bi ublažili efekte volatilnosti te ih iskoristili za povoljne kupnje. Smanjena izloženost domaćem tržištu ostaje i nadalje, budući da je RH jedna od rijetkih zemalja u kojoj se još nije pronašla formula za pokretanje značajnijeg gospodarskog rasta.

Izvor: Hypo Alpe-Adria-Invest