Akteri domaćeg tržišta kapitala htjeli bi vidjeti derivate na Zagrebačkoj burzi. Iako su to složeni financijski instrumenti izvedeni iz bazičnih jednostavnih financijskih proizvoda i samim time su mnogo rizičniji od “običnih” vrijednosnica, mnogi misle da bi bilo izuzetno dobro za razvoj domaćeg tržišta kada bi se uvela ta mogućnost. “Velika prednost derivata je što mogu biti u raznolikim oblicima, s različitim vezanim imovinama i eventualno polugom, od proizvoda koji preslikavaju kretanje npr. indeksa neke burze pa preko opcija, ‘futuresa’ do složenijih proizvoda baziranih na košarici različitih klasa imovina (npr. vezanih na naftu ili sl.), uz moguću upotrebu financijske poluge”, rekao je član Uprave Erste vrijednosnih papira Hrvoje Krstulović. Nada Ružić iz Argus Vrijednosnica decidirano kaže kako treba uvesti derivate, i to na indekse. “Svaki novi financijski instrument vodi razvoju tržišta kapitala i povećanju zanimanja investicijske publike za navedene proizvode i cjelokupno tržište. Takve instrumente treba uvoditi polako i dozirano educirajući javnost o investiranju u takve proizvode”, kaže Rušić. Na pitanje bi li trgovala takvim instrumentima, odgovara da bi, i to za početak indeksnim derivatima CROBEX i CROBEX10, a poslije opcijama na izdanja indeksa CROBEX10. S njom se djelomično slaže i Žarko Buzuk iz OTP Investa za kojeg je uvođenje derivata logičan potez. “Takvi vrijednosni papiri postoje na svim burzama u srednjoj Europi i njihovo prisustvo na tim burzama je pridonijelo atraktivnosti tih burzi”, kaže Buzuk. Derivati se inače najčešće koriste ili u špekulativne svrhe za rizicima sklone investitore ili kao instrument zaštite imovine za vrlo konzervativne investitore.

Vrste derivata
Upravo je ta špekulativna strana derivata bila toliko izražena da je Europska komisija (EK) dala prijedlog prema kojemu bi se derivati standardizirali. Čak je i poznati svjetski investitor George Soros izjavio da bi trgovanje derivatima trebalo biti strože regulirano. Na prijedloge EK bilo je burnih reakcija gospodarstvenika koji su tvrdili da se derivati ne smiju ograničiti. No koliko takvi financijski instrumenti mogu biti štetni pokazuje primjer Italije. Naime, Talijani su 2006. izgubili 450 milijuna eura upravo zbog derivata iako je do te godine država ostvarivala dobit. Postoje nekoliko vrsta derivata. “Trebamo razlikovati tzv. OTC derivate koji se kreiraju ugovor po ugovor specifično za svakoga klijenta kao što su ‘forwardi’, od standardiziranih derivata poput ‘futuresa’ i opcija. U Hrvatskoj OTC derivate poput valutnih ‘forwarda’, odnosno kupnja ili prodaja strane valute na neki budući datum, koriste brojni investitori”, objasnila je Ivana Barać, portfelj menadžerica VB Investa. Što se tiče standardiziranih derivata, njihovo uvođenje ovisi o interesu investitora, koji je presudan za njihovu isplativost. “Većina hrvatskih investitora takva ulaganja još ne preferira s obzirom na njihovu relativnu složenost u odnosu na druge ‘klasične’ vrijednosne papire poput drukčijeg načina vrednovanja. Plitkost samoga dioničkog tržišta ne bi trebao biti problem jer upotreba derivata povećava likvidnost tržišta”, zaključuje Barać.


Veća likvidnost
Upravo je ta plitkost tržišta problem koji koči bilo kakav razvoj. S tom konstatacijom se donekle slaže Buzuk i dodaje kako bi ta plitkost tržišta mogla biti određena prepreka. “No ako pogledamo povijesne podatke, može se utvrditi da se likvidnost burze s vremenom ipak povećava”, kaže Buzuk. Na domaćem tržištu kapitala problem je uvesti bilo kakav novitet. “Svaka novost koja pridonosi razvoju tržišta je dobrodošla. Smatram da je trgovanje derivatima vrlo korisno i za ostvarivanje dodatnog prinosa kao i za kontrolu rizika prilikom ulaganja”, zaključuje Barać. “Završetkom krize i ulaskom u EU interes za Hrvatsko tržište kapitala će porasti, a time i likvidnost na tržištu. Već uvedeni derivati takvo bi stanje dočekali dodatnim razvojem cjelokupnog tržišta”, kaže pak Ružić.