Eventualni oporavak hrvatskog gospodarstva i poboljšanje makroekonomskog okruženja u regiji zasigurno će djelovati ohrabrujuće na strane ulagače koji bi se mogli vratiti na Zagrebačku burzu (ZSE).

Pokušali smo doznati hoće li povratak velikih stranih ili domaćih ulagača na ZSE donijeti pad vrijednosti dionica zbog špekulantskih fondovskih zahvata, koji bi visoku likvidnost mogli iskoristiti za prodaju domaćih dionica, prikupljanje gotovine i njeno plasiranje na atraktivnija tržišta.

Zagrebačka je burza i dalje, u usporedbi sa susjednima, daleko likvidnija, no investitorska apstinencija postala je svakodnevica. Četiri najveća domaća dionička investicijska fonda (ZB Aktiv, PBZ Equity, Raiffeisen C. Europe i Erste Adriatic Equity) upravljaju imovinom vrijednom milijardu i pol kuna. Glavnina tog novca uložena je upravo u hrvatske dionice, uglavnom u najlikvidnija izdanja poput HT-a i Adrisa, no znatni iznosi uloženi su i u Ledo, Konzum, Belišće i ostale dionice nižeg ranga, koje trenutačno nisu likvidne. Upitali smo čelne ljude tih fondova što bi se dogodilo u slučaju povratka potražnje za hrvatskim dionicama.

U Upravi PBZ Investa kažu da povratak veće likvidnosti na ZSE ne bi nužno značio rasprodaju hrvatskih dionica. "Veća likvidnost bi sa sobom donijela veći interes šireg kruga investitora. U takvoj se situaciji može očekivati veća potražnja, koje trenutačno nema, između ostalog, i zbog niske likvidnosti. Tako bi hrvatsko tržište kapitala postalo zanimljivije i stranim investitorima", tvrde u PBZ-u i dodaju kako govoreći o korekciji treba naglasiti da je trenutačna situacija bitno drukčija od one koja je bila 2008. godine.

"Tada je većina fondovskih menadžera bila suočena s padom imovine investicijskih fondova, pa se likvidnost ponajprije koristila za prodaju dionica iz portfelja fondova. Trenutačno je prisutan trend povećanja imovine pod upravljanjem pa bi veća likvidnost mogla značiti i priliku za kupnju hrvatskih dionica. Također, potrebno je naglasiti razliku između kvalitetnih kompanija i onih koje to nisu. Zbog toga ne znači da bi se cijene dionica takvih kompanija kretale u istom smjeru s dolaskom veće likvidnosti."

PBZ Invest zaključuje da bi u slučaju povratka ulagača na domaćem tržištu većina fondovskih menadžera najvjerojatnije kupovala domaće dionice. Imovina domaćih investicijskih fondova pretežito je investirana na domaćem tržištu i za mjerenje uspješnosti fonda domaći fondovi kao benchmark najčešće koriste Crobex. U slučaju povećane potražnje za dionicama od strane novih investitora fondovski menadžeri bili bi prisiljeni kupovati dionice da smanje moguća odstupanja prinosa fonda u odnosu na benchmark.

Marko Bešlić, predsjednik Uprave Hypo Alpe Adria Investa, kaže da je vjerojatnost scenarija u kojem bi se domaći fondovski menadžeri i odlučili za likvidaciju hrvatskih dioničkih pozicija u slučaju povećanja likvidnosti na tržištu u prvom redu ovisi o procjeni je li to povećanje likvidnosti trajno ili privremeno.

"Ako bi zaključili da je povećanje privremeno, vjerojatno bi došlo do likvidacije. Vjerujem da u tom slučaju ni mirovinski fondovi ne bi radili nikakve 'zaštitne' intervencije na tržištu nego bi, ovisno o vlastitoj procjeni okolnosti, postupili u interesu njihovih članova. Drugim riječima, ne vjerujem da bi sredstvima namijenjenim za mirovine hrvatskih građana spašavali cijene na burzi na štetu svojih članova.

Obrnuto bi se bilo ako bi povećanje likvidnosti bilo percipirano kao nešto trajno ili dugoročnije naravi, jer trajno povećanje likvidnosti automatski povećava atraktivnost nekog tržišta smanjivanjem rizika likvidnosti. Međutim, to će prije svega ovisiti o fundamentima samih kompanija na burzi odnosno fundamentima same države, u prvom redu javnih financija", jasan je bio bio Bešlić.

Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Investa kaže da eventualno povećanje likvidnosti na burzi ne bi protumačili kao signal za rasprodaju hrvatskih dionica. Jurišić tvrdi da bi povećanje likvidnosti bio vrlo vjerojatno pokazatelj povećanja interesa za ulaganja. Smatram da na ZSE-u, ali i na ostalim regionalnim tržištima, ima atraktivnih vrijednosnih papira za ulaganje, no isto tako slažem se da je povratak likvidnosti jedan od uvjeta da bi tržište to uzelo u obzir."

Istog je mišljenja i Uprava HBP Investa, koja dodaje kako ulagačka politika HPB Investa ne ovisi toliko o promjenama u razini likvidnosti tržišta koliko o gospodarskoj situaciji u zemlji i valuacijama vrijednosnih papira.

Daleko najveću izloženost domaćem tržištu trenutačno ima Erste Adriatic Equity, fond čiji portfelj vrijedi više od 240 milijuna kuna. Gotovo 82 posto tog iznosa uloženo je na ZSE-u, dok je gotovo deset posto uloženo u Srbiji. ZB Aktiv, čiji portfelj teži 545 milijuna kuna, u domaće je dionice uložio 37,59 posto imovine, sljedeća je najzastupljenija pozicija, baš kao i kod Erstea, Srbija sa 13,92 posto. PBZ Equity, čiji portfelj u ovom trenutku vrijedi 451 milijun kuna, pola imovine drži u Hrvatskoj, a više od 17 posto spomenutog iznosa uloženo je na tržišta bivše Jugoslavije. Na kraju dolazi Raiffeisen Central Europe, koji u Hrvatskoj drži polovicu portfelja vrijednog 270 milijuna kuna. Više od 15 posto imovine tog fonda uloženo je u Srbiju.