Bez iskazivanja očekivanog zaokreta u fiskalnoj politici Vlada Republike Hrvatske usvojila je prijedlog državnog proračuna za 2010. godinu i projekcije za 2011.-2012. godinu te ih proslijedila na raspravu i usvajanje Hrvatskom saboru. Prijedlog proračuna nije donio ništa značajno nova u odnosu na ovogodišnje proračunske patnje: prihodi su opet precjenjeni, rashodi opet rastu, a deficit je praktički ostao isti, stoji u ovotjednim PBZ analizama.

Ukratko, ukupni prihodi planirani su u iznosu od 112,8 mlrd kuna odnosno 1,5 posto više nego u ovoj godini. Ministarstvo financija planira da će porezni prihodi na koje se odnosi 58 posto ukupnih prihoda tijekom iduće godine porasti 8,5 posto. Rast poreznih prihoda počiva na porastu prihoda od PDV-a za 5,4 posto te prihoda od trošarina za 3 posto, te procjenjenom cjelogodišnjem učinku "kriznog poreza" dok će svi ostali oblici poreznih prihoda i u narednoj godini i dalje bilježiti pad. Međutim, PBZ analitičari smatraju da je upitno nekoliko stvari kod procjene rasta prihoda:

Kao prvo, procijenjeni rast prihoda od PDV-a za oko 2 mlrd vjerojatno počiva upravo na povećanju stope s 22 na 23 posto (jedan postotni bod nosi po prilici oko 2 milijarde kuna prihoda od PDV-a u "dobrim vremenima"). Međutim, ovo nisu ta vremena i postoji opravdano očekivanje da će prihodi od PDV-a u 2010. rasti ipak nešto sporije uslijed smanjene potrošnje i to zbog porasta nezaposlenosti, očekivanih korekcija plaća i primanja u javnim poduzećima te izostanka indeksacije mirovina.

S druge strane, procijenjeni prihodi od poreza na dohodak, ali i doprinosa (koji čine 36,7 posto ukupnih prihoda) iako iskazuju pad od -1,1 posto vjerojatno su precijenjeni opet iz navedenih razloga negativnih kretanja na tržištu rada, što pod upitnik dovodi i procjenu prihoda od "kriznog poreza". Isto tako PBZ analitičari smatraju da je i procjena 13,4-postotnog pada prihoda od poreza na dobit donekle "optimistična" s obzirom na očekivanja opisana u PBZ Tjednim analizama broj 244.

Značajan porast prihoda bilježe još jedino administrativne pristojbe i to od 9,7 posto, no to je posljedica uvođenja naknade za pružanje usluga pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža. "Sve zajedno, iako ih ne prizivamo, smatramo da su negativna iznenađenja na prihodnoj strani proračuna izgledna, odnosno rizici da se prihodi ne ostvare u predviđenoj dinamici nam se čine značajnima", smatraju PBZ analitičari.


Porast rashodne strane proračuna za 1,6 posto odnosno (oko 1,6 milijardi kuna) u odnosu na ovu godinu čini se počiva na onoj čuvenoj "87 posto proračuna je zagarantirano zakonima i ne može se smanjivati". No, ako se ne može nominalno smanjivati rashode, da li se baš moralo povećavati, pitaju se PBZ analitičari.

Umjesto očekivane korekcije na dolje, masa plaća iz proračuna porasla je za 0,6 posto. Ono što još više čudi su projekcije za 2011. i 2012. koje donose daljnji rast od 1,9 odnosno 3,1 posto. Gdje je nestala reforma javne uprave? S druge strane plaće privatnog sektora se i dalje prilagođavaju krizi.

Materijalni rashodi porasli su za 5 posto (ili oko 416 miijuna kuna). Opravdanje leži u rastu dijela rashoda za usluge (u ukupnom iznosu od preko 5 milijardi kuna i porastom od 4,6 posto u odnosu na 2009.) a koje su dijelom vezane uz razne EU programe ali i razne druge aktivnosti razasute kroz preko 1200 stavaka ovog naziva u proračunu.

Rast od 0,9 posto bilježe i naknade građanima i kućanstvima ili kako se prozaično nazivaju rashodi za mirovine, zdravstvo, socijalnu i drugu skrb. Ovaj gotovo zanemarivi postotak mogao bi i proći neopaženo da se ne radi o ukupnom iznosu od 64,5 milijardi kuna ili 52,5 posto proračunskih rashoda. Stoga taj porast, koji se gotovo u cijelosti odnosi na izdatke za mirovine, zapravo nosi dodatnih 580 milijuna kuna rashoda.

"Prisjetimo li se da u 2010. godini nema indeksacije mirovina možemo zaključiti da se porast bazira na očekivanom porastu broja umirovljenika (uzmemo li da je prosječna mirovina oko 2400 kn radi se o 20-tak tisuća umirovljenika", stoji u PBZ analizama.

Dvije rashodne stavke za koje je porast bio očekivan i neizbježan su rashodi za kamate s rastom od gotovo 20 posto na godišnjoj razini te rashodi za tzv. neto posudbe (posudbe umanjene za otplate) s više nego udvostručenim iznosom u 2010. godini. Rast kamatnih rashoda bio je očekivan i neizbježan s obzirom na dinamiku državnog zaduživanja u zemlji i inozemstvu tijekom proteklih nešto više od godinu dana.

Rast neto posudbi u sebi krije trenutno jednu od zanimljivijih stavki državnog proračuna: jamstvenu pričuvu – koja je s ovogodišnjih 667 milijuna kuna povećana na milijardu u 2010. Tog će se iznosa više-manje držati i tijekom slijedeće dvije godine.

Zanimljivo je pogledati stavku neto posudbi (dani zajmovi trgovačkim društvima i malim i srednjim poduzećima minus primljeni povrati tih zajmova) s obzirom da u narednoj godini država planira primiti gotovo 40 posto manje povrata (262 milijuna kuna), a dati 58 posto više zajmova (uključujući i opozvana jamstva, ukupno 1,5 mlrd kuna).

"Očigledno je da Vlada jasno percipira probleme u kojima su se našli poduzetnici, međutim s obzirom na ukupan iznos izdanih jamstava (posebno borodogradnji) smatramo da ih ne percipira dovoljno odnosno da bi jamstvenu pričuvu trebalo iskazati realnije i u većem iznosu", zaključuju PBZ analitičari.