Preciznim, čvrstim i sigurnim pravnim koracima mađarski Mol tiho je i gotovo nečujno u posljednjih nekoliko godina, umjesto da prihvati i provodi preuzetu obvezu strateškog partnera hrvatskoj Vladi u razvoju i jačanju Ine, domaću naftnu kompaniju pretvorio u tvtku kćer kojom u potpunosti upravlja po vlastitom nahođenju i interesima.

Dokaz za to jest i najnovija naprasna smjena direktorice komercijalnog sektora Ine Barbare Mesterhazy.
Prema onome što je Business.hr uspio saznati, mađarski članovi Uprave Ine poprilično su se uznemirili zbog zahtjeva hrvatskih kolega za raspravom o odgovornosti direktorice komercijalnog sektora Barbare Mesterhazy zbog propusta u poslovanju tog sektora, ali i interne najave hrvatskih članova Uprave da će sličnu raspravu zatražiti i o njezinom rukovođenju Proplinom.

Samo dan ili dva nakon te najave Mesterhazy je u utorak formalno sama ponudila ostavku na funkciju direktorice komercijalnog sektora Ine, no pouzdani su izvori Business.hr-u potvrdili kako je to učinila pod jakim pritiskom mađarskog dijela Uprave.

Mesterhazy je za "nagradu" premještena na poziciju direktorice novooformljenog Molovog sektora Downstreama (sektor prerade nafte, prodaje i distribucije) u Budimpešti. Ovaj potez Molovog vodstva nimalo ne čudi, budući da je i dosadašnja praksa u nekoliko sličnih slučajeva pokazala da su Mađari koji su svojim neodgovornim ili nedovoljno stručnim radom izazvali direktnu ili indirektnu štetu Ini gotovo preko noći bili povučeni u Budimpeštu, čime su smješteni na sigurno, daleko od očiju i ušiju hrvatskih istražnih i pravosudnih organa.
Je li ista praksa poštivana i u ovom slučaju tek će pokazati naredni mjeseci. U svakom slučaju, pomalo groteskno zvuči rečenica objavljena u internoj obavijest o njezinoj smjeni, koja je upućena svim sektorima u Ini, u kojoj se navodi zahvala "gđi. Barbari Mesterházy za njen predani rad unutar Sektora komercijalnih poslova u prethodnom razdoblju".
Rezultat tog "predanog rada" jest bizaran propust komercijalnog sektora Ine prilikom prijavljivanja na natječaj Hrvatskih željeznica za opskrbu gorivom, u kojem je Ina izgubila četverogodišnji ugovor i posao vrijedan oko milijardu kuna, ali i nagomilani dug inače profitabilne tvrtke Proplin, u kojoj je Mesterhazy posljednjih 10-ak mjeseci vršila dužnost predsjednice Uprave.

Doduše, treba biti iskren pa kazati da Mesterhazyjeva nije isključivi i direktan krivac za nagomilani Proplinov dug od 30-ak milijuna kuna samo tijekom 2010. godine, no njezina je krivica svakako u tome što kao tadašnja članica Uprave nije pravodobno reagirala i upozorila na neprofesionalno i štetno poslovanje bivšeg predsjednika Uprave Proplina Darija Karlovčana, koji je smijenjen u listopadu prošle godine. Na njegovo je mjesto potom došla upravo Mesterhazy.

Priča o propustu komercijalnog sektora na natječaju HŽ-a, kako smo već pisali, možda i nije toliko čudna i apsurdna ukoliko se doista pokaže točno da se Mol svim silama pokušava osloboditi preuzete obveze ulaganja u modernizaciju rafinerije u Sisku.
Ostane li sisačka rafinerija Inino slijepo crijevo, odnosno ostvari li se najava o smanjivanju količina prerađenih derivata u toj rafineriji, Ina više neće biti u mogućnosti HŽ-u isporučiti dovoljne količine dizel goriva, pa se propust u prijavi na natječaj može protumačiti kao elegantno izveden odmak od obveze koju Ina vrlo vjerojatno ne bi bila u mogućnosti ispuniti.

No, treba ovdje napomenuti da se Mol, prema Ugovoru o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine, obvezao da će jednakomjerno razvijati sve segmente poslovanja Ine na domaćem, ali i regionalnom tržištu, te da će osigurati da njegovi članovi Uprave koriste svoja glasačka prava kako bi osigurali da Ina zadrži i razvija rafinerije u Rijeci i Sisku.
No, spretnim izigravanjem dogovorenih klauzula u dioničarskom ugovoru, a posebno onih u Prvoj izmjeni i dopuni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2009. godine - koji je, uzgred budi rečeno, sastavio isključivo Molov pravni tim, bez konzultacija i upliva hrvatskih konzultanata, a tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec samo ga je, pod pritiskom bivšeg premijera Ive Sanadera, potpisao! - Mol je uspio pronaći način da polako ali sigurno iz sustava donošenja strateških odluka o budućnosti Ine izgura hrvatskog suvlasnika.
Uz to, umjesto da ispoštuje klauzulu dioničarskog ugovora o širenju poslovanja na zemlje u regiji (BiH, Crna Gora, Srbija, Albanija, Kosovo) "pod trgovačkim imenom i upravom Ine, tako da će Ina imati povlašteno pravo isporuke rafiniranih naftnih proizvoda na to mjesto pod uvjetima povlaštene isporuke", Mol posljednjh godina ne ulaže ništa u širenje Ine na regionalna tržišta, ali zato marljivo u tim zemljama širi vlastitu maloprodajnu mrežu.
Zanimljivo je ovdje spomenuti i da će smijenjenu Mesterhazy na poslu direktora komercijalnog sektora zamijeniti György Patkó, čovjek odgovoran za sve aktivnosti povezane s mađarskom prodajnom strategijom.

Može li se iz toga zaključiti da György Patko dolazi u Zagreb sa točno određenim zadatkom - kako bi i Hrvatsku, slično kao i ostale zemlje u regiji, pretvorio u novo Molovo tržište?