Ina je 2008. godine imala 780 milijuna kuna financijskog gubitka, a tad su financije najveće hrvatske naftne kompanije vodili predstavnici MOL-a, komentar je izvora bliskih hrvatskoj Vladi na nedavne izjave Mađara da je 2008. godine, dolaskom financijske krize, Ina gotovo bankrotirala, pa da ju je MOL tada svojim novcem spasio. Uvjet je za to bio, prema tvrdnjama Mađara, da MOL dobije pravo na operativno upravljanje Inom u kojoj nema većinski paket dionica.

Naši izvori podsjećaju da se u financijskim izvještajima vidi da je Ina u tim godinama za koje se navodi da je gotovo bankrotirala, dakle 2008. i 2009. godine, imala gubitke u obje godine od oko 1,5 milijardi kuna. No velikim dijelom bili su to gubici financijske prirode, dakle ne posljedica operativnih aktivnosti. Ina je, kažu nam, u 2006. i 2007. godini poslovala s dobitkom od 883 milijuna kuna, odnosno 869 milijuna kuna. Stoga je zaokret, primjećuju naši izvori, nastao u 2008. kada se posebno ističe podatak da je od ukupnog gubitka u poslovanju od oko 1,1 milijardu kuna, 70 posto bio gubitak financijske prirode.

Izvori bliski Vladi podsjećaju i na to da su od 2003. godine funkciju člana uprave za financije i izvršnog direktora za financije u Ini upravo obnašali predstavnici MOL-a. Isto tako podsjećaju i na gužvu oko nagomilanog poreznog duga od oko 452 milijuna dolara, na koji je također trebalo platiti kamate, pri čemu je sadašnji šef uprave Ine Zoltan Aldott izjavio kako Vladi nije bilo u interesu takvu kompaniju gurati u stečaj. U Vladi se stoga pitaju kako to da nakon gubitaka u 2008. i 2009. godini, Ina već od 2010. godine posluje sa značajnom dobiti, koja je oko dvije milijarde kuna samo za prvih šest mjeseci ove godine. I odmah daju odgovor: gubitak Ine bio je financijske prirode i tada se dobro znalo da će vrlo brzo doći godine s velikom dobiti od realnog biznisa te da nije bilo realne opasnosti od bankrota kompanije. Shodno tome, nije ni bilo potrebe da se Ina spašava uz cijenu koja se spominje u javnim objavama Ininih i MOL-ovih čelnika.

Naši izvori napominju da Ina danas ima i respektabilnu proizvodnju plina i nafte koji su na razini ukupno 3,5 do 4 milijuna tona. A ta proizvodnja ostvarena je vrlo brzo nakon godine koja se, tobože, ocjenjuje opasnom za bankrot Ine, a što očito nije bilo istina, kažu naši izvori. Na tvrdnje čelnika MOL-a da je uvjet za financijsku pomoć Ini bio da MOL može dobiti operativno upravljanje kompanijom, izvori bliski Vladi kažu da se za posuđeni novac plaćaju kamate i uvjereni su da ih je Ina platila i stoga im nije jasno kako je i zašto MOL za posuđeni novac dobio operativno upravljanje. Shodno toj logici, ako je Ina vratila posuđeni novac MOL-u, bilo bi logično da MOL onda vrati i operativna prava upravljanja, ako tvrdi da je to bila razmjena uz taj uvjet.

Dobit Ine pokrila MOL-ovu kupnju dionica
Izvori bliski Vladi kažu da je i 2008. godine svima bilo jasno da će Ina vrlo brzo imati odlične prihode iz Sirije i sjevernog Jadrana i uvjereni su da bi joj i u 2008. godini mnogi bili spremni posuditi novac i bez prepuštanja prava na operativno upravljanje, recimo banke. Pozivaju stoga MOL da iznese podatak kolike su bile kamate otprilike u apsolutnom i relativnom iznosu, pa neka javnost zna koliko je s kamatama koštala pomoć strateškog partnera MOL-a s kojim su vlada i drugi dioničari dijelili nedavno dividendu od 480 milijuna kuna.

Naši izvori podsjećaju da je MOL kupio u 2003. godini 25 posto plus jednu dionicu za 550 milijuna dolara, a Ina je samo u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila dobit iz poslovanja od 475 milijuna dolara, čemu su pravi uzrok stara Naftaplinova istraživanja i oko dvije tisuće otpuštenih. Toliko o opasnostima o bankrotu. Ili je posrijedi neka drugačija istina. Nadamo se da samo istina, stručnost, zakonitost, dobro upravljanje, poslovna kultura i uvažavanje partnera mogu pridonijeti prosperitetu Ine, tko god držao njezine dionice, kažu izvori bliski vladi.