Tržišta su nastavila svoj oporavak u svibnju, nakon najnižih ovogodišnjih razina dosegnutih u travnju, kako se poboljšavalo povjerenje potrošača i smanjivale se trgovinske napetosti.
SAD i Kina dogovorile su 90-dnevnu obustavu carina na većinu roba a postignut je i napredak u trgovinskim pregovorima SAD-a s Europskom unijom (EU) i privremena odgoda planiranog povećanja carina, što je smanjilo strahove od globalne recesije i potaknulo rast dioničkih tržišta.
Nasuprot tome, globalna obveznička tržišta bila su volatilna, uz negativnu izvedbu američkih državnih obveznica, kako su uslijed rastuće fiskalne zabrinutosti u SAD-u - uključujući sniženje kreditnog rejtinga SAD-a od strane agencije Moody′s i slabu potražnju na aukcijama državnih obveznica s dugim rokom dospijeća - sredinom mjeseca pale vrijednosti obveznica. Tržišta obveznica kasnije su se oporavila do kraja mjeseca, kako su se trgovinske napetosti smanjivale, a zabrinutosti oko inflacije popuštale.

Svjetska dionička tržišta

Domaće i regionalna dionička tržišta
Slovensko tržište zabilježilo je najveći rast među regionalnim tržištima, s indeksom SBITOP koji je porastao za 8,14%. Krka je u Q1 2025. ostvarila rast prihoda na svim tržištima osim prekomorskih, dok je Petrol profitirao od povećanih prodajnih volumena goriva i naftnih derivata. Prvo tromjesečje potvrdilo je stabilnost i snažne performanse vodećih slovenskih dionica u svim sektorima.
Srpsko tržište ostvarilo je skroman rast, s indeksom BELEX15 koji je porastao za 1,70%. Trgovanje je ostalo ograničeno niskom likvidnošću, djelomično zbog privremene obustave trgovanja dionicama Naftne industrije Srbije (NIIS SG) uslijed sankcija.
Rumunjsko tržište zabilježilo je drugi najveći rast, s indeksom BET koji je ojačao za 6,69%. Smanjenje političke neizvjesnosti nakon predsjedničkih izbora pozitivno je utjecalo na tržište kapitala. Banca Transilvania ostvarila je u Q1 2025. rast neto kamatnog prihoda od 27% na 1,96 milijardi RON, potaknut revalorizacijom starih kredita i novim kreditiranjem. Neto prihod od naknada i provizija porastao je za 13%, a ukupni bankarski prihod za 20%.

Obveznička tržišta i tržište novca
Obvezničko tržište u svibnju obilježila je negativna izvedba. Desetogodišnje američke obveznice bilježe rast prinosa s razine 4,16% na 4,40%, dok istovremeno njemačke desetogodišnje obveznice bilježe rast prinosa s razine 2,44% na 2,50%. Hrvatske desetogodišnje obveznice, zabilježile su također trend rasta prinosa s razine od 3,05% na 3,08%.
ECB je na zadnjem zasjedanju u travnju, u skladu s očekivanjem većine tržišnih sudionika, smanjio referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova. Kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja je sad 2,40%, a kamatna stopa na novčani depozit 2,25%. Eurske kamatne stope na domaćem tržištu u svibnju ostale su na istim razinama kao u travnju.
U svibnju nije bilo aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija. Prinos na jednogodišnji trezorski zapis za institucionalne investitore od veljače iznosi 2,30%, dok je prinos za građane 2,60%. Euro je u odnosu na dolar u svibnju neznatno ojačao za 0,17% na razinu 1,1347. U lipnju se od strane ECB-a očekuje još jedno spuštanje kamatne stope za 25 baznih bodova pa u skladu s tim i pad kamatnih stopa na domaćem tržištu.
Izvor: Eurizon AM Croatia / Hrportfolio.hr