Građevinski sektor na Zagrebačkoj burzi od početka 2009. godine u prosjeku je pao nešto više od 40 posto.

Analitičari smatraju da se pad građevinaca na Zagrebačkoj burzi ne razlikuje znatno od ostalih sektora na domaćem tržištu kapitala, ali naglašavaju da je građevinski sektor ipak specifičan za hrvatske prilike.

"Svima je jasno da postoji nekoliko tvrtki koje su radile velike poslove s državom", kaže Goran Vorkapić, voditelj Odjela investicijskog bankarstva u Centar banci.

Naime, cjelokupni građevinski sektor svoj je bum doživio prije pet godina nakon velikih infrastrukturnih projekata poput gradnje autocesta.

"Veliki nisu imali razloga baviti se inozemnim tržištima jer su im svi resursi bili zauzeti na domaćem tržištu", objašnjava Vorkapić.

Međutim, početak velike svjetske gospodarske krize prekinuo je dotoke kapitala pa je recesija svom snagom udarila i Hrvatsku, a u toj je situaciji država bila primorana odustajati od većih infrastrukturnih projekata. Osim toga, prenapuhane cijene nekretnina naglo su počele splašnjivati, a broj kupaca počeo se smanjivati. Sve je to dovelo do velike krize u građevinskom sektoru koji je neko vrijeme živio na starim projektima dogovorenima prije krize, ali kada su i oni stali, stali su i građevinari. Vrijednost njihovih dionica naglo se počela topiti uslijed udara krize, a najveći pad zabilježila je Ingra čija je dionica od početka 2009. godine pala 73,6 posto.


Jedini izlaz građevinaca ostaje inozemstvo, ali je činjenica da su predugo bili uljuljani u sigurnost domaćeg tržišta.

"Mislim da su pomalo zakasnili s izlaskom na vanjska tržišta. Primjerice, teško je da će hrvatske tvrtke imati neke šanse u Rusiji kada je primjerice Strabag u ruskom suvlasništvu", kaže Vorkapić. Smatra da je uža regija jedini način na koji domaće građevinske tvrtke mogu osigurati inozemni posao. I dok su se hrvatske građevinske kompanije donedavno udruživale u konzorcije kako bi lakše dobile inozemne poslove, posljednji natječaj za autocestu u BiH pokazuje da su odlučile izaći pojedinačno i samostalno u borbu za novi posao preko granice.

Posljednji veliki posao koji je neslavno propao bila je izgradnja autoceste Bar – Boljare u Crnoj Gori koji je dobio konzorcij sastavljen od Instituta IGH i Konstruktora. Mediji su taj posao nazvali "poslom stoljeća", no nakon nepunih mjesec dana slijedio je hladan tuš — crnogorska je vlada odbila dati posao hrvatskom konzorciju jer nije imao dovoljna jamstva za završetak posla. Nakon toga se konzorcij raspao, a dionice Instituta IGH krenule su nizbrdo i od tada se nisu uspjele oporaviti. Primjerice, od ožujka ove godine, kada je izgubljen posao u Crnoj Gori, dionica IGH izgubila je 50 posto svoje vrijednosti, a u tom je razdoblju dionički indeks Crobex pao 7 posto.

Građevinski sektor bio je jedan od najlikvidnijih i najperspektivnijih na Zagrebačkoj burzi, ali je kriza učinila svoje. Stoga će građevinske kompanije, žele li vratiti dio svojih ulagača na burzi, morati što prije skupiti kvalitetne projekte i iskoračiti na tržište regije. No isto tako treba imati na umu da Hrvatsku čeka novi investicijski ciklus — još se uvijek čeka na izgradnju željezničke infrastrukture, za što vladajuća garnitura očekuje da će se početi rješavati nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju čijim se izdašnim fondovima mogu financirati tako veliki projekti. Problem je jedino u tome što se datum ulaska u EU još uvijek ne zna, a građevinske kompanije nemaju vremena za čekanje.

ISPRAVAK: U tekstu objavljenom u tiskanom izdanju Business.hr-a potkrala se greška u vezi s podatakom o kretanju dionice Ingre. Naime u tekstu i u opremi teksta pogrešno je navedeno da je cijena Ingrine dionice na početku 2009. godine iznosila 226 kuna, što je dovelo i do krivog izračuna pada cijene u razdoblju od siječnja 2009. do rujna 2010. godine. Ingrina dionica u tom razdoblju nije pala 90 posto, kako je navedeno u tekstu, nego je pad iznosio 73,6 posto budući da je cijena u siječnju 2009. godine iznosila 80,20 kuna po dionici. Ispričavamo se Ingri i čitateljima na nenamjernoj pogrešci.