Nakon što su se ruski predsjednik Vladimir Putin i mađarski premijer Viktor Orban načelno suglasili da Rosneft kupi od mađarskog Mola 49,08 posto dionica Ine, u Moskvi se navodno priprema ponudu koju će, tvrde upućeni, Zagreb teško moći odbiti.

Rusi ne kriju kako imaju puno veće planove i ambicije od kupnje većinskog udjela u Ini te pripremaju paket mjera koji sadrži cijeli niz projekata koji bi, ako se realiziraju, mogli snažno utjecati na oporavak hrvatskog gospodarstva, piše Jutarnji list. Naftni gigant Rosneft, koji je u 75-postotnom vlasništvu države i koji je zbog toga s ruske strane određen da bude nositelj cijele operacije, nakon kupnje ukupno 75 posto dionica Ine namjerava u Sisku zatvoriti stara naftna postrojenja, koja su ionako bez ikakve perspektive, te na njihovu mjestu sagraditi golema skladišta nafte i naftnih prerađevina. Tako bi Sisak, po ruskim planovima, postao središnji opskrbni naftni centar za cijelu regiju.

Također Rosneft je zainteresiran za izgradnju produktovoda koji bi spojio luku i rafineriju Rijeka sa skladištima u Sisku. S obzirom da već postoji uređena trasa kojom prolazi naftovod te da nema problema s imovinsko-pravnim odnosima, taj produktovod, kojim bi se prevozile naftne prerađevine, prije svega benzin i dizel goriva, mogao bi se brzo i relativno jeftino sagraditi. Ako postanu većinski vlasnici Ine, Rusi su zainteresirani za proširenje kapaciteta luke Rijeka te za modernizaciju rafinerije u Rijeci. I jedno i drugo iznimno je važno: luka u Rijeci već dva desetljeća ozbiljno nazaduje pa po kapacitetima i prometu ozbiljno zaostaje za slovenskom lukom Koper, a bez dogradnje koking postrojenja u kojem bi se prerađivao otpad koji ostane nakon prerade nafte u benzin i dizel goriva, rafinerija u Rijeci ne može preživjeti. Rusi također najavljuju da će intenzivirati suradnju s hrvatskim bro-dogradilištima, a najviše ih zanima brodogradilište u Kraljevici.

Moskva istodobno želi da se napokon riješe i problemi s ruskim ulaganjima u Hrvatsku. Ponajprije da se konačno krene u izgradnju hotelskog naselja Haludovo koje stoji godinama potpuno devastirano. Vlasnik tog kompleksa, ruski biznismen Ara Abrahamyan, tvrdi da ne može ništa raditi dok se do kraja ne riješe imovinsko-pravni odnosi.

Također, tražit će da se napokon odblokira kapital koji je ruski biznismen Jevtušenko položio na banku kao jamstvo za kupnju zemljišta na Mljetu. I sigurno će, na kraju, obnoviti pitanje sudjelovanja Hrvatske u izgradnji naftovoda Južni tok.

Uz to Rosneft, tvrde dobro upućeni, ima u džepu još dva snažna aduta koja bi trebala pridonijeti da se hrvatska strana privoli na dogovor. Od posla s Rosneftom najveće koristi imao bi JANAF, kojega Rusi već i sada najviše koriste, jer bi se kroz njega transportirale dodatne količine ruske nafte namijenjene rafineriji u Pančevu koja je u vlasništvu drugog ruskog naftnog i plinskog giganta Gazproma. A novosagrađenim produktovodom prevozile bi se naftne prerađevine iz Pančeva do luke Rijeka. I najvažnije, kada bi Rusi postali vlasnici Ine, tada bi se dio njihove nafte mogao brodovima dopremati do Rijeke i prerađivati se u tamošnjoj rafineriji.

I na kraju, zbog ruske uloge i utjecaja na ratna događanja u Siriji, Rosneft bi, puno prije nego Ina i Mol, mogao riješiti problem izgubljenih naftnih i plinskih polja Ine u toj zemlji. Zbog odluke Vlade Zorana Milanovića da se na početku sukoba u Siriji povuče iz te zemlje, bez ruske političke angažiranosti to bi bila nemoguća misija.