Ruski naftni div Rosneft izvijestio je da mu se prihod smanjio u razdoblju u razdoblju od siječnja do rujna, uz znatno niže cijene nafte na svjetskim tržištima i jači rubalj.

U razdoblju od siječnja do rujna 2025. ukupni prihod Rosnefta iznosio je 6,288 bilijuna rubalja (81 milijardu dolara) i bio je niži za 17,8 posto nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuje poslovno izvješće objavljeno u petak.

Oštar pad rezultat je nižih cijena nafte i snažne domaće valute, navodi uprava.

U prvoj polovini godine Rosneftov prihod smanjen je za 17,6 posto.

Dobit prije kamata, oporezivanja, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) iznosila je u prvih devet mjeseci ove godine 1,641 bilijun rubalja (21 milijardu dolara) i bila je za 29 posto manja nego u istom razdoblju lani.

Neto dobit Rosnefta iznosila je, prema Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (IFRS), 277 milijardi rubalja (3,5 milijardi dolara) i smanjena je za 70,1 posto.

Uz niže cijene nafte i snažni rubalj uteg rezultatima bile su i visoke ključne kamatne stope, napominju iz Rosnefta.

Ruska središnja banka snizila je početkom lipnja ključne kamatne stope prvi put u više od dvije i pol godine, s 21 na 20 posto, ističući popuštanje inflacije i približavanje gospodarstva "uravnoteženom rastu". Do početka rujna snizili su ih za još tri postotna boda i za još pola postotnog boda krajem listopada, na 16,5 posto.

Razdoblje od siječnja do rujna obilježilo je pogoršanje makroekonomskih uvjeta, uključujući niže cijene nafte zbog obilnije ponude, objašnjava čelnik Rosnefta Igor Sečin, podsjećajući da su "međunarodne agencije za energiju ponovo podigle prognozu viška na tržištu u četvrtom tromjesečju ove godine i u prvoj polovini 2026.

Prognoze su snižene unatoč sporijem tempu opskrbe iz Organizacije zemalja-izvoznica nafte, naglašava Sečin.

Rezultati su bili slabiji i zbog poreza i većih troškova "antiterorističkih sigurnosnih mjera".

Kapitalna potrošnja kompanije porasla je u razdoblju od siječnja do rujna za 6,3 posto, na 1,118 bilijuna rubalja (14,4 milijarde dolara) zbog planirane provedbe investicijskog programa, prije svega u odjelu istraživanja i proizvodnje nafte.

Neto dug bio je na kraju rujna više nego dvostruko veći od EBITDA-e, ali je još uvijek daleko ispod praga određenog ugovorima o kreditiranju.

Slobodni novčani tok iznosio je 591 milijardu rubalja (7,6 milijardi dolara), navodi se u poslovnom izvješću.

Pad cijena ′crnog zlata′ na svjetskim tržištima opterećuje i druge velike svjetske proizvođače.

Tako je u trećem tromjesečju prihod saudijske državne nafte kompanije Saudi Aramco pao za 10 posto na godišnjoj razini, a u prethodna tri mjeseca za 13,5 posto.

Norveški Equinor bilježio je pak u trećem tromjesečju skroman rast ukupnih prihoda, za dva posto, no razdoblje je ipak zaključio s neto gubitkom, uz prosječnu realiziranu cijenu nafte od 64,9 dolara po barelu, nižu za 12 posto nego u trećem tromjesečju 2024. godine.

Rosneft je pak od kraja listopada pod američkim sankcijama i odlučio je smanjiti udio u cjevovodu koji dostavlja naftu s polja u iračkom Kurdistanu do turske luke Ceyhan ispod 50 posto kako bi ih izbjegao, prema navodima neimenovanog dužnosnika Kurdistanske regionalne vlade (KRG) za Reuters.

Ruska kompanija kupila je 60-postotni udio u Kurdistan Pipeline Companyju (KPC) 2017. godine.

Rosneft je prodao 11-postotni udio u KPC-u investicijskoj kompaniji DEX Capital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, navela su za Reuters dva izvora upućena u pojedinosti transakcije.