Prvo podizanje kamatnih stopa u SAD-u nakon sedam godina

Posljednji mjesec u godini bio je u znaku dugo očekivanih zasjedanja Fed-a i ECB, te daljnjeg pada cijene nafte.

Naime, na samom početku mjeseca, Europska središnja banaka (ECB) donijela je odluku o produljenju programa kvantitativnog popuštanja za 6 mjeseci (do kraja ožujka 2017.), te je dodatno snizila referentne kamatne stope s -0,20% na -0,30%. Navedeno je razočaralo tržišne sudionike s obzirom da su, uz navedene mjere, uvelike očekivali i povećanje iznosa mjesečnog otkupa obveznica od strane ECB-a. Također, na navedenom zasjedanju, ECB je snizila prognoze stopa inflacije pa se sada očekuje kako će potrošačke cijene u euro zoni rast za samo 1,0% u 2016. te 1,60% u 2017., dakle osjetno ispod ciljane razine od 2,0%. Nakon ove odluke, EUR/USD je naglo porastao prema razini iznad 1,09 dolara za euro, zabilježivši najveći dnevni porast u gotovo sedam godina.

Nakon razočaravajuće odluke ECB-a, tržišta su iščekivala sastanak Fed-a, pri čemu je konsenzus ukazivao na prvo podizanje kamatnih stopa nakon sedam godina izuzetno labave monetarne politike. Sukladno očekivanjima tržišta, Fed je podigao raspon ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, između 0,25-0,50%. Predsjednica Yellen ovu je odluku obrazložila povoljnim stanjem na tržištu rada u SAD-u, te očekivanjima da će inflacija rasti do ciljane razine od 2,0%, signalizirajući time da je ekonomija dovoljno jaka da izdrži više troškove zaduživanja. Također je naglašeno kako će daljnja povećanja kamatnih stopa biti postepena, te da će glavni kriterij za novo podizanje biti razina inflacije. Prema projekciji Fed-a, referentni bi kamatnjak tek u 2018. godini mogao postići normalizaciju na razinama iznad 3,0%. 

U nastavku mjeseca, glavna odrednica smjera kretanja financijskih tržišta bila je nafta. Naime, cijena nafte tipa Brent u jednom je trenutku dosegnula najnižu razinu u posljednjih 11 godina, a razlog takvog pada vrijednosti su rekordno visoke globalne zalihe nafte, kao i podaci koji su ukazivali na rast proizvodnje u SAD-u. Na samom kraju mjeseca, cijena nafte tek se neznačajno oporavila, a godinu je završila na razini od 37 dolara po barelu.

Izdašni monetarni stimulus osigurao odličnu izvedbu najvećih europskih indeksa

Sukladno gore navedenim događajima, volatilnost se nastavila i u prosincu. Dionički indeksi razvijenih tržišta i tržišta u razvoju ostvarili su značajne minuse nakon razočaravajuće odluke ECB da neće povećavati iznos monetarnog stimulusa. Negativan trend se nastavio i u narednim danima uslijed nastavka pada cijena nafte, što se prvenstveno negativno odrazilo na cijene dionica energetskog sektora. Djelomični oporavak uslijedio je polovicom mjeseca kad je Fed očekivano najavio podizanje kamatnih stopa, čime je signalizirano dobro stanje američke ekonomije. Kako je gore navedeno, cijena nafte je određivala daljnji smjer kretanja dioničkih indeksa, da bi na kraju mjeseca vodeći američki i europski indeksi mjesec završili u minusima.

Ovakvom izvedbom u prosincu, S&P500 je na godišnjoj razini pao 0,73%, nakon tri uzastopne godine dvoznamenkastog rasta, dok je Dow Jones izgubio 2,23%, što je ujedno i njegov prvi minus na godišnjoj razini od krizne 2008. godine.

Za razliku od američkog tržišta, negativne izvedbe u zadnjem mjesecu u godini nisu ugrozile dotadašnju pozitivnu izvedbu europskih indeksa. Naime, na godišnjoj razini, vodeći europski indeksi svrstali su se među najveće dobitnike na globalnoj razini u 2015. Izdašni monetarni stimulus od strane ECB-a bio je snažna potpora rastu dionica, koji se tek djelomično umanjio zbog zabrinutosti oko usporavanja rasta globalnog gospodarstva, mogućeg izlaska Grčke iz euro zone, te značajnog pada cijena roba. Tako je Stoxx Europe 600 porastao 6,79%, dok su njemački DAX i francuski CAC porasli 9,56%, odnosno 8,53% u 2015.

Od ostalih razvijenih tržišta, japansko je dioničko tržište zabilježilo solidan rast od 9,07% godišnje, također na krilima izrazito labave monetarne politike.

S druge strane, za dionice tržišta u razvoju 2015. je bila još jedna negativna godina, pri čemu je MSCI EM indeks pao više od 16,0% godišnje. Usporavanje rasta kineskog gospodarstva, snažan pad cijena nafte i ostalih roba, te političko-korupcijski skandali, samo su neki od faktora koji su pridonijeli lošoj izvedbi dioničkih indeksa u prošloj godini.

U prosincu su regionalna tržišta zabilježila mješovitu izvedbu, dok su na razini cijele 2015. podbacila. Naime, godišnjim minusom od preko 11% prednjačio je slovenski SBITOP, dok su domaći CROBEX i srpski BELEX izgubili oko 3,0% vrijednosti.

Nova kunska državna obveznica

U prvoj polovici mjeseca, država je izdala novu kunsku državnu obveznicu dospijeća 14. prosinca 2026. godine. Ukupno je izdano 6 milijardi kuna uz prinos od 4,40% i polugodišnji kupon od 4,25%.

Inozemna obveznička tržišta, kao i hrvatska eurobond izdanja, mjesec su završila u minusu što je prvenstveno posljedica gore navedenih poteza centralnih banaka. Lokalna hrvatska izdanja još su jednom pokazala da na njih vanjska tržišta gotovo nikako ne utječu te su mjesec završila s miješanim predznacima.

Bez većih promjena na novčanom tržištu

U prosincu nije bilo značajnijih promjena na novčanom tržištu. Spomenuto izdanje nove kunske obveznice početkom mjeseca nije značajnije utjecalo na kamatne stope s obzirom da se novo izdanje većim dijelom netiralo s dospijećem stare obveznice.

Valja spomenuti kako je HNB donijela odluku koja će biti u primjeni od obračuna obvezne pričuve 13. siječnja 2016. godine, a kojom se ukida obveza izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve. Time se bankama omogućava održavanje ukupnog deviznog dijela obvezne pričuve u prosjeku, odnosno fleksibilnije upravljanje deviznom likvidnošću. Ukupan iznos koji se oslobađa je 3,8 milijardi kuna, odnosno 493,7 milijuna eur i 4,7 milijuna USD. U međuvremenu, HNB i dalje održava redovite obratne repo aukcije čime podupire likvidnost te je na zadnjoj aukciji bankama posudila 158 milijun kuna.

Tečaj kune prema euru je u prosincu blago ojačao, s početnih 7,637 na 7,641 na kraju mjeseca. U međuvremenu je tečaj kune veći dio mjeseca slabio prema euru sve do nivoa 7,656, no pred kraj mjeseca došlo je do izraženijeg pada sve do 7,629 pod utjecajem snažne ponude deviza, a nakon toga je uslijedio oporavak do završnih 7,641 kuna za euro.

Tečajnica svih ZB fondova

Izvor: ZB Invest