Fond menadžeri domaćih dioničkih fondova u posljednjih su se godinu dana fokusirali na strana tržišta kapitala. Udio domaće imovine u ukupnoj imovini fondova u tom se razdoblju spustio ispod 50 posto i nastavlja s padom.

U lipnju 2009. godine udio domaće imovine iznosio 50,2 posto, dok je u lipnju ove godine taj udio iznosio 41,1 posto. U tom je razdoblju broj dioničkih fondova oscilirao. Sa njih 51 u lipnju smanjio se na 50 u rujnu, pa se povećao na 53 u prosincu, da bi se konačan broj u lipnju ove godine opet vratio na 51. “Obzirom na visoku averziju prema riziku, fokus investitora je i u 2010. godini na ‘sigurnijim’ investicijama poput novčanih i obvezničkih fondova, između ostalog i zbog još uvijek volatilnih dioničkih tržišta”, kažu u Raiffeisen Investu. Međutim, usporedbe mjerila kretanja tržišta kapitala, domaćeg CROBEX-a i svjetskog MSCI indeksa, s kretanjem imovine, pokazuju očit ulazak svježeg novca u strane vrijednosnice. Naime, domaća imovina dioničkih fondova u proteklih je godinu dana pala 7,9 posto, dok je indeks CROBEX rastao pao 2,2 posto. S druge, pak, strane, indeks MSCI World u to je vrijeme zabilježio rast od 8 posto, dok je strana imovina skočila čak 39,2 posto.

Razuman korak
“U razdoblju od početka krize do danas domaće tržište kapitala zabilježilo je slabiji rezultat nego strana (razvijena) tržišta i tržišta velikih zemalja u razvoju (BRIC). Samim time, relativni udio domaće imovine je smanjen jer su strana tržišta naprosto rasla brže”, poručuju iz Erste Investa. Ističu kako pored većeg rasta stranih tržišta, došlo je do realokacije dijela domaće imovine na strana tržišta. “U radzoblju značajne financijske krize, smanjenje rizika kroz disperziju ulaganja na više različitih tržišta i valuta čini se kao razuman korak”, smatraju u Erste Investu. Taj razuman korak vidljiv je u rastu strane imovine dioničkih fondova. Povjerenje u financijske instrumente izvan Hrvatske svakim je mjesecom sve veće i u posljednjih godinu dana naraslo je za 376,9 milijuna kuna. S druge, pak strane, imovina u domaćim vrijednosnicama smanjena je ukupno 88,6 milijuna kuna.

Osnivanje fondova
Neka društva za upravljanje fondovima stoga su u proteklih godinu dana odlučila osnivati fondove koji će primarno ulagati na stranim tržištima, a ne na domaćem. Već dulje vrijeme nisu osnivani dionički fondovi koji dominatno ulažu na domaće tržište kapitala. Najviše se osnivaju tzv. BRIC i slični fondovi. BRIC fondovi koncentrirani su na rastuća tržišta Brazila, Rusije, Indije i Kine. “Protekle su godine fondovi koji ulažu u te zemlje ostvarili više nego solidne prinose pa je ionako skroman interes za dioničke fondove usmjeren dominantno prema takvim fondovima čija je imovina izložena dotičnim zemljama”, kažu u PBZ Investu. Nastavljaju kako bi veća aktivnost fondova na domaćem tržištu bila posljedica povećanja interesa klijenata, što je uzročno-posljedična veza. “Činjenica je da su novi dionički fondovi uglavnom usmjereni na strana tržišta i to je sasvim sigurno imalo uticaja na povećanje udjela strane imovine u portfeljima. Međutim, to je normalna faza u razvoju fondovske industrije”, poručuje portfelj menadžer OTP Investa Žarko Buzuk. Smatra kako se u prvoj fazi razvoja industrije osnivaju fondovi koji su uglavnom vezani za lokalno dioničko tržište, a u nekoj drugoj fazi na tržištu dolaze fondovi koji imaju više globalni karakter. “To nas ne treba previše zabrinjavati jer je primjerice i u Njemačkoj udio njemačkih dionica manji od 40 posto ukupne imovine svih dioničkih fondova koji su tamo osnovani”, kaže Buzuk. Ipak, postavlja se pitanje mogu li domaći dionički fondovi na neki način pridonijeti povećanju likvidnosti na domaćem tržištu kapitala. “Domaći fondovi ne mogu biti jedini generator likvidnosti na domaćem tržištu. Likvidnost bi mogao povećati efikasan sustav market makinga i povećan broj kratkoročnih špekulanata, odnosno dodatnih sudionika na tržištu”, kažu u ZB Investu. Obzirom da su fondovi po svojoj prirodi dugoročni ulagači, nastavljaju u ZB Investu, fond menadžeri se u nove transakcije upuštaju bilo na poticaj klijenta bilo zbog promjene stava prema nekoj dionici. “Transakcije klijenata, kao poticaj za trgovanje, su se od početka 2009. godine prorijedile, a portfolio manageri su u ovom trenutku očigledno više manje zadovoljni pozicijama koje drže u svojim portfeljima i nemaju ih potrebe povećavati ili smanjivati. Pri tome se naravno ne može zanemariti niti činjenica da zbog vrlo slabe likvidnosti burze nije niti moguće značajnije mijenjati pojedine pozicije”, zaključuju u tom društvu.

Dolazak likvidnosti
Fond menadžeri prilikom upravljanja fondom moraju voditi računa o likvidnosti i rizicima, a ne samo o prinosu, Iz tog razloga, postoji nekoliko parametara koji se uzimaju u obzir prilikom ulaganja na domaće tržište. “Broj aktivno trgovanih dionica je relativno malen, nedostaju sofisticirani financijski instrumenti za zaštitu od rizika, troškovi trgovanja su viši u odnosu na razvijena tržišta i likvidnost je nedostatna”, upozoravaju u Erste Investu. Ipak, procjenjuju kako će likvidnost doći “završetkom reformi i povratkom rasta, a navedeni problemi lokalnog tržišta biti će sve manji faktor u odlučivanju kod ulaganja, a do izražaja će sve više dolaziti kvalitetne domaće kompanije”. S obzirom na to da ukupna imovina fondova u posljednja dva mjeseca konstantno pada, pitanje je kada će ta likvidnost doći.

Imovina
Pet puta manje nego 2007.
Ukupna imovina dioničkih fondova u ovogodišnjem lipnju gotovo je pet puta manja u odnosu na najvišu vrijednost postignutu u prosincu 2007. godine. Tada je iznosila 14,6 milijardi kuna, a sada iznosi 2,9 milijardi. S druge strane, ukupna imovina svih otvorenih fondova s javnom ponudom danas iznosi gotovo 14 milijardi kuna, dok je u prosincu 2007. iznosila 29 milijardi.