- 29.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni na početku tjedna, promet skroman
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 29.04.2024 HPB uvećao neto dobit za 33 posto
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u...
- 29.04.2024 Inflacija u Njemačkoj stabilna u travnju
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 02.05.2024 Cijene nafte ispod 84 dolara
- 02.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, dobitnik u plusu skoro 16 posto
- 02.05.2024 ZSE INTRADAY: Promet skroman, Crobexi blago porasli
- 02.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, u fokusu rezultati kompanija
- 02.05.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 02.05.2024 U 2023. ostvareno 47,86 mil eura ukupnih prihoda
- 02.05.2024 Kraš grupa uvećala prihode i neto dobit
- 02.05.2024 Lufthansa zbog štrajkova s većim gubitkom na početku godine
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 02.05.2024 Jaz u gospodarskom rastu SAD-a i Europe
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala i manjak radnika
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
EKONOMIJAObjavljeno: 18.08.2010
Župan-Rusković: Investitori su izbrisali Hrvatsku iz svojih planova
Podijeli sadržaj: | ||||
Crna Gora i Srbija pretekle su Hrvatsku kad su u pitanju neki od segmenata razvoja turizma kao što su privatizacija, na kojoj je Hrvatska pala ispit, ili pak privlačenje investicije, jer smo otjerali investitore, te je pitanje kako ćemo ih vratiti, ističe Pave Župan-Rusković.Iako je već više puta izjavila da joj je dosta posla i zahtjevnih projekata, dugogodišnja šefica Atlasa i bivša ministrica turizma prihvatila je novi angažman. Mada tvrdi da je to privremeno, "dok ne dođe netko mlađi", Župan-Rusković pristala se odazvati pozivu dubrovačkoga gradonačelnika Andre Vlahušića koji ju je upravo imenovao šeficom radne grupe za destinacijski menadžment Dubrovnika, što je bio povod za razgovor za Poslovni dnevnik.
Možete li pojasniti o kakvom je projektu riječ, koji mu je cilj i što će ta grupa raditi?
Osnovni cilj radne grupe je odrediti što zapravo želimo u Dubrovniku, a potom krenuti stvarati uvjete da to i postignemo. Sve što se događa u turizmu grada je inercija i improvizacija, nitko ne sagledava stanje u cjelini i sve se podređuje pojedinačnim interesima. Predložit ćemo da nam polazna točka bude "Program razvoja Dubrovnika do 2020.", dokument Ekonomskog instituta koji daje dobru analizu sadašnjeg stanja turizma u gradu. Analiza, međutim, ne daje rješenja navedenih problema, i to će biti zadatak radne grupe.
Nije li za destinacijski menadžment plaćena Turistička zajednica? Hoćete li surađivati s njom?
Istina je da je Turistička zajednica prema novoj zakonskoj regulativi predviđena za destinacijski menadžment, ali to još nije zaživjelo. Očekujem da će radna grupa koju je pokrenuo Vlahušić, a treba podsjetiti da su gradonačelnici reorganizacijom HTZ-a postali predsjednici TZ-a, uskoro dobiti formalan oblik i postati pravni subjekt, dakako, neprofitan. Grupa se mora sastojati od svega nekoliko kreativaca koji se razumiju u turizam. Njihov posao neće biti lak, naići će na niz problema i sukoba. Naravno, predviđena je suradnja s TZ-om.
Je li osnivanje radne grupe Vlahušićeva strategija da izbjegne očitovanje o gradnji terena za golf i apartmana na Srđu, što od njega traže građani? Kako Vi gledate na projekt 'Razvoj golfa'?
Nema spora da je golf potreban Dubrovniku i Hrvatskoj. Međutim, problem je ako golf postane pokriće za gradnju prevelikog broja smještajnih kapaciteta. Jasno je da golf sam po sebi ne donosi profit i da uz njega trebaju biti i smještaj i drugi sadržaji, no nikad ne bih prihvatila da na Srđu bude tri tisuće ležaja. Bila bi katastrofa da se objekti na Srđu vide iz Dubrovnika i tu se slažem s građanima. Razgovori o osnivanju radne grupe su davno počeli i ne mislim da imaju izravne veze s problemom golfa na Srđu. Dobro je i poželjno konzultirati struku u svemu, posebno kada je riječ o značajnim projektima.
Ministarstvo turizma mjesecima najavljuje početak izrade strategije turizma iako je jedna već napravljena. U čemu je problem?
Mi smo 2003. donijeli strategiju koju je izradila tvrtka Hotelpartner. Ima 40-ak stranica i napisana je tako da je može razumjeti i "Kate" koja izdaje "cimerfraj", a ne samo doktori znanosti, jer uslugu turizma pružaju različiti profili ljudi. Dokument od 200-300 stranica nitko ne čita. Bit te strategije, koja se odnosi na razdoblje od 2003. do 2010. je kvalitetan turizam koji čini raznovrsa ponuda temeljena na našoj kulturi, povijesti i tradiciji, te prirodnim resursima s osnovnim ciljem produženja sezone i povećanjem prihoda na bazi realnih cijena koje odgovaraju vrijednosti pružene usluge, a sve to u okvirima održivog razvoja. Nažalost, mi se od tih ciljeva samo udaljavamo. Dubrovnik je lani skratio sezonu pune popunjenosti hotela za čak 40 dana u odnosu na 2005. godinu. To je strašno. Prihod od turizma u državi pao je za 15 posto i nema investicija. Novi dokument treba prilagoditi strateške akcije za ostvarenje predviđene vizije uz pomoć novih tehnologija, a u tom je smislu sedam godina dugo razdoblje, ali vizija se ne treba mijenjati.
Koliko naši padovi u turizmu imaju veze s krizom?
Naši nedovoljno dobri rezultati u turizmu nemaju bitne veze s krizom, osim kada su u pitanju domaći turisti. I Ministarstvo i HTZ moraju se okrenuti mjerama koje će turizam učiniti efikasnijim i nikako se ne treba zadovoljavati samo fizičkim porastima broja gostiju ili noćenja. Za prošlu godinu mogli bismo reći da bi bila uspješna da je bilo 15 posto manje gostiju, a 2 posto više prihoda, a nikako obratno.
Pa ministar Damir Bajs hvali se dobrim rezultatima u ovoj sezoni? Vi niste zadovoljni?
Mi smo se i lani hvalili da smo jedini u okruženju ostvarili porast broja noćenja, da bi se ustanovilo da nam je prihod pao za 15 posto u odnosu na 2008. godinu. Nismo u situaciji da tražimo veći broj noćenja, nego nam je cilj što veći prihod. Po čemu smo mi to bili bolji od konkurencije? Što je na kraju 2009. rekao španjolski, francuski, grčki "Rohatinski", koliko su oni zaradili od turizma?
Opet se spominje zahtjev za smanjenjem ili ukidanjem PDV-a u turizmu. Je li to osnovano ili neki iza poreza skrivaju vlastiti neuspjeh?
Bilo bi logično da smo konkurentni zemljama s kojima se uspoređujemo jer nije dobro da imamo dvostruko veći PDV od njih. Naše hotelske kuće nemaju profite koji će im omogućiti da snižavaju cijene, a istodobno imaju namete koji ih opterećuju. Ako je turizam strateška grana koja omogućuje rast brojnih drugih grana gospodarstva, onda ima smisla i smanjenje porezne opterećenosti ili bilo kakvo ulaganje države u taj turizam.
Crnogorski premijer Milo Đukanović nedavno je ishvalio Crnu Goru kao najliberalniju u okruženju te tvrdi da baš zato privlači investitore. Možemo li se usporediti s Crnom Gorom?
Crnogorci su od početka krenuli krivo s neprimjerenom gradnjom turističkih kapaciteta pa su dijelom devastirali obalu. Ipak, posljednjih godina imaju sve više dobrih projekata. Sada njihova privatizacija turizma ima puno više smisla od privatizacije u Hrvatskoj. Nažalost, brži su u tome od nas.
Ostvaruju li bolji prihod od nas?
Mislim da za sad još ne.
Kako bi privatizacija turističkih kapaciteta trebala izgledati u Hrvatskoj? Treba li država hotele prodati za kunu?
Ponavljanje natječaja na koje se nitko neće javiti zbog previsoke cijene je gubitak vremena. Za državu bi bilo korisnije da ih proda za kunu, ali i da nove vlasnike "opipljivim" garancijama obveže da će razvijati poslovanje te kredite otplaćivati iz vlastitih sredstava, a ne iz poslovanja hotela. Tu je čak i Srbija ispred nas jer je formirala komisiju koja redovno kontrolira pridržavaju li se investitori svih uvjeta dogovorenih prilikom prodaje tvrtki koje su bile u državnom vlasništvu.
Često može čuti da su investitori izbrisali Hrvatsku iz svojih planova. Dijelite li to mišljenje?
To je istina. Oni koji su imali volje natezati se godinama s našom administracijom i ostali u Hrvatskoj danas se kaju jer su shvatili da im je sezona prekratka i da ne vraćaju uloženo. Također oni od države nisu dobili nikakvu subvenciju koja bi im olakšala poslovanje u prvih nekoliko godina proboja na tržištu. Da ne govorim koliko investitorima smeta nesigurnost koja je kod nas redovita pa nešto kupe i onda to za dvije-tri godine dođe u pitanje.
Vjerujete li da će se uskoro naći investitori za Brijune ili, primjerice, Blagaićev 'Hrvatski san'?
To ovisi isključivo o nama, našim zakonima i radu administracije. Bojim se da ima puno onih koji bi na našoj obali i otocima gradili neke nove Havaje ili slično. To se ne smije dogoditi. U usporedbi s našom konkurencijom uvijek ćemo biti mala destinacija po kapacitetu, a naša prednost pred tom konkurencijom mora biti u drukčijoj ponudi, onoj našoj specifičnoj koju drugi nemaju. Takva ponuda je daleko manje osjetljiva na krizna vremena, a cijena u odnosu na konkurenciju nije usporediva.
Orco je bio loš izbor
Kako riješiti pitanje Sunčanog Hvara?
Prodaja Orcu bila je pogrešna odluka, dobrim dijelom i stoga što je to tvrtka koja se bavi nekretninama, a ne turizmom. Treba znati prodati uslugu i bez tog znanja ulaganja ne pomažu mnogo. Da pojednostavimo, Orco bi trebao angažirati dobru ekipu koja bi mu poboljšala poslovanje, u suprotnom treba ih motivirati da Sunčani Hvar prepuste nekom tko to zna raditi.
Možete li pojasniti o kakvom je projektu riječ, koji mu je cilj i što će ta grupa raditi?
Osnovni cilj radne grupe je odrediti što zapravo želimo u Dubrovniku, a potom krenuti stvarati uvjete da to i postignemo. Sve što se događa u turizmu grada je inercija i improvizacija, nitko ne sagledava stanje u cjelini i sve se podređuje pojedinačnim interesima. Predložit ćemo da nam polazna točka bude "Program razvoja Dubrovnika do 2020.", dokument Ekonomskog instituta koji daje dobru analizu sadašnjeg stanja turizma u gradu. Analiza, međutim, ne daje rješenja navedenih problema, i to će biti zadatak radne grupe.
Nije li za destinacijski menadžment plaćena Turistička zajednica? Hoćete li surađivati s njom?
Istina je da je Turistička zajednica prema novoj zakonskoj regulativi predviđena za destinacijski menadžment, ali to još nije zaživjelo. Očekujem da će radna grupa koju je pokrenuo Vlahušić, a treba podsjetiti da su gradonačelnici reorganizacijom HTZ-a postali predsjednici TZ-a, uskoro dobiti formalan oblik i postati pravni subjekt, dakako, neprofitan. Grupa se mora sastojati od svega nekoliko kreativaca koji se razumiju u turizam. Njihov posao neće biti lak, naići će na niz problema i sukoba. Naravno, predviđena je suradnja s TZ-om.
Je li osnivanje radne grupe Vlahušićeva strategija da izbjegne očitovanje o gradnji terena za golf i apartmana na Srđu, što od njega traže građani? Kako Vi gledate na projekt 'Razvoj golfa'?
Nema spora da je golf potreban Dubrovniku i Hrvatskoj. Međutim, problem je ako golf postane pokriće za gradnju prevelikog broja smještajnih kapaciteta. Jasno je da golf sam po sebi ne donosi profit i da uz njega trebaju biti i smještaj i drugi sadržaji, no nikad ne bih prihvatila da na Srđu bude tri tisuće ležaja. Bila bi katastrofa da se objekti na Srđu vide iz Dubrovnika i tu se slažem s građanima. Razgovori o osnivanju radne grupe su davno počeli i ne mislim da imaju izravne veze s problemom golfa na Srđu. Dobro je i poželjno konzultirati struku u svemu, posebno kada je riječ o značajnim projektima.
Ministarstvo turizma mjesecima najavljuje početak izrade strategije turizma iako je jedna već napravljena. U čemu je problem?
Mi smo 2003. donijeli strategiju koju je izradila tvrtka Hotelpartner. Ima 40-ak stranica i napisana je tako da je može razumjeti i "Kate" koja izdaje "cimerfraj", a ne samo doktori znanosti, jer uslugu turizma pružaju različiti profili ljudi. Dokument od 200-300 stranica nitko ne čita. Bit te strategije, koja se odnosi na razdoblje od 2003. do 2010. je kvalitetan turizam koji čini raznovrsa ponuda temeljena na našoj kulturi, povijesti i tradiciji, te prirodnim resursima s osnovnim ciljem produženja sezone i povećanjem prihoda na bazi realnih cijena koje odgovaraju vrijednosti pružene usluge, a sve to u okvirima održivog razvoja. Nažalost, mi se od tih ciljeva samo udaljavamo. Dubrovnik je lani skratio sezonu pune popunjenosti hotela za čak 40 dana u odnosu na 2005. godinu. To je strašno. Prihod od turizma u državi pao je za 15 posto i nema investicija. Novi dokument treba prilagoditi strateške akcije za ostvarenje predviđene vizije uz pomoć novih tehnologija, a u tom je smislu sedam godina dugo razdoblje, ali vizija se ne treba mijenjati.
Koliko naši padovi u turizmu imaju veze s krizom?
Naši nedovoljno dobri rezultati u turizmu nemaju bitne veze s krizom, osim kada su u pitanju domaći turisti. I Ministarstvo i HTZ moraju se okrenuti mjerama koje će turizam učiniti efikasnijim i nikako se ne treba zadovoljavati samo fizičkim porastima broja gostiju ili noćenja. Za prošlu godinu mogli bismo reći da bi bila uspješna da je bilo 15 posto manje gostiju, a 2 posto više prihoda, a nikako obratno.
Pa ministar Damir Bajs hvali se dobrim rezultatima u ovoj sezoni? Vi niste zadovoljni?
Mi smo se i lani hvalili da smo jedini u okruženju ostvarili porast broja noćenja, da bi se ustanovilo da nam je prihod pao za 15 posto u odnosu na 2008. godinu. Nismo u situaciji da tražimo veći broj noćenja, nego nam je cilj što veći prihod. Po čemu smo mi to bili bolji od konkurencije? Što je na kraju 2009. rekao španjolski, francuski, grčki "Rohatinski", koliko su oni zaradili od turizma?
Opet se spominje zahtjev za smanjenjem ili ukidanjem PDV-a u turizmu. Je li to osnovano ili neki iza poreza skrivaju vlastiti neuspjeh?
Bilo bi logično da smo konkurentni zemljama s kojima se uspoređujemo jer nije dobro da imamo dvostruko veći PDV od njih. Naše hotelske kuće nemaju profite koji će im omogućiti da snižavaju cijene, a istodobno imaju namete koji ih opterećuju. Ako je turizam strateška grana koja omogućuje rast brojnih drugih grana gospodarstva, onda ima smisla i smanjenje porezne opterećenosti ili bilo kakvo ulaganje države u taj turizam.
Crnogorski premijer Milo Đukanović nedavno je ishvalio Crnu Goru kao najliberalniju u okruženju te tvrdi da baš zato privlači investitore. Možemo li se usporediti s Crnom Gorom?
Crnogorci su od početka krenuli krivo s neprimjerenom gradnjom turističkih kapaciteta pa su dijelom devastirali obalu. Ipak, posljednjih godina imaju sve više dobrih projekata. Sada njihova privatizacija turizma ima puno više smisla od privatizacije u Hrvatskoj. Nažalost, brži su u tome od nas.
Ostvaruju li bolji prihod od nas?
Mislim da za sad još ne.
Kako bi privatizacija turističkih kapaciteta trebala izgledati u Hrvatskoj? Treba li država hotele prodati za kunu?
Ponavljanje natječaja na koje se nitko neće javiti zbog previsoke cijene je gubitak vremena. Za državu bi bilo korisnije da ih proda za kunu, ali i da nove vlasnike "opipljivim" garancijama obveže da će razvijati poslovanje te kredite otplaćivati iz vlastitih sredstava, a ne iz poslovanja hotela. Tu je čak i Srbija ispred nas jer je formirala komisiju koja redovno kontrolira pridržavaju li se investitori svih uvjeta dogovorenih prilikom prodaje tvrtki koje su bile u državnom vlasništvu.
Često može čuti da su investitori izbrisali Hrvatsku iz svojih planova. Dijelite li to mišljenje?
To je istina. Oni koji su imali volje natezati se godinama s našom administracijom i ostali u Hrvatskoj danas se kaju jer su shvatili da im je sezona prekratka i da ne vraćaju uloženo. Također oni od države nisu dobili nikakvu subvenciju koja bi im olakšala poslovanje u prvih nekoliko godina proboja na tržištu. Da ne govorim koliko investitorima smeta nesigurnost koja je kod nas redovita pa nešto kupe i onda to za dvije-tri godine dođe u pitanje.
Vjerujete li da će se uskoro naći investitori za Brijune ili, primjerice, Blagaićev 'Hrvatski san'?
To ovisi isključivo o nama, našim zakonima i radu administracije. Bojim se da ima puno onih koji bi na našoj obali i otocima gradili neke nove Havaje ili slično. To se ne smije dogoditi. U usporedbi s našom konkurencijom uvijek ćemo biti mala destinacija po kapacitetu, a naša prednost pred tom konkurencijom mora biti u drukčijoj ponudi, onoj našoj specifičnoj koju drugi nemaju. Takva ponuda je daleko manje osjetljiva na krizna vremena, a cijena u odnosu na konkurenciju nije usporediva.
Orco je bio loš izbor
Kako riješiti pitanje Sunčanog Hvara?
Prodaja Orcu bila je pogrešna odluka, dobrim dijelom i stoga što je to tvrtka koja se bavi nekretninama, a ne turizmom. Treba znati prodati uslugu i bez tog znanja ulaganja ne pomažu mnogo. Da pojednostavimo, Orco bi trebao angažirati dobru ekipu koja bi mu poboljšala poslovanje, u suprotnom treba ih motivirati da Sunčani Hvar prepuste nekom tko to zna raditi.
Izvor: poslovni.hr
- 29.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni na početku tjedna, promet skroman
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 29.04.2024 HPB uvećao neto dobit za 33 posto
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u...
- 29.04.2024 Inflacija u Njemačkoj stabilna u travnju
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 02.05.2024 Cijene nafte ispod 84 dolara
- 02.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, dobitnik u plusu skoro 16 posto
- 02.05.2024 ZSE INTRADAY: Promet skroman, Crobexi blago porasli
- 02.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, u fokusu rezultati kompanija
- 02.05.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, stagnacija Crobexa
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 02.05.2024 U 2023. ostvareno 47,86 mil eura ukupnih prihoda
- 02.05.2024 Kraš grupa uvećala prihode i neto dobit
- 02.05.2024 Lufthansa zbog štrajkova s većim gubitkom na početku godine
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 02.05.2024 Jaz u gospodarskom rastu SAD-a i Europe
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala i manjak radnika
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 02.05. 16:00 | 2812,76 | 6,47 |
0,23 |
|
CROBEX10* | 02.05. 16:00 | 1703,32 | 1,33 |
0,08 |
|
CROBEX10tr* | 02.05. 16:00 | 1859,59 | 1,44 |
0,08 |
|
ADRIAprime* | 02.05. 16:00 | 1891,92 | 2,97 |
0,16 |
|
CROBISTR* | 02.05. 16:31 | 174,0345 | -0,09 |
-0,05 |
|
CROBIS* | 02.05. 16:31 | 96,5246 | -0,07 |
-0,07 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ERNT | 203,00 € |
-0,98% |
206.157,00 € |
ATPL | 52,60 € |
15,60% |
116.588,40 € |
HT | 30,60 € |
0,00% |
96.192,00 € |
MDKA | 7.200,00 € |
-2,70% |
64.550,00 € |
ATGR | 56,50 € |
1,80% |
64.059,00 € |
KODT2 | 1.530,00 € |
0,66% |
50.610,00 € |
SPAN | 42,60 € |
3,15% |
39.328,90 € |
KODT | 1.550,00 € |
0,65% |
37.130,00 € |
ZABA | 16,70 € |
-0,30% |
35.555,25 € |
LPLH | 31,60 € |
6,76% |
30.323,00 € |
Redovni dionički promet: | 955.588,98 € |
Redovni obveznički promet: | 162.503,14 € |
Sveukupni promet: | 1.566.092,12 € |