Samoispunjavajuće proročanstvo pod utjecajem medija ili stvarna potreba zbog problematičnih banaka - tako bi se mogli rezimirati stavovi slovenske javnosti o mogućnosti da Slovenija postane šesta članica eurozone koja će trebati europsku financijsku pomoć

Ugledni zapadni mediji poput Bloomberga i Financial Timesa već danima pišu kako je Slovenija - nakon Grčke, Irske, Portugala, Španjolske i Cipra - najizglednija kandidatkinja za pomoć, pozivajući se pritom na izjave premijera Janeza Janše. Slovenski poslovni dnevnik Finance podsjeća na kronologiju medijskih napisa. Tako je Bloomberg 27. lipnja, dan prije summita EU u Bruxellesu koji je vratio dašak optimizma na europske burze, objavio Janšinu izjavu kako bi Slovenija mogla već u srpnju zatražiti pomoć. Međutim, Janša je u radijskom intervjuu kazao kako bi Slovenija mogla zatražiti pomoć ako parlament u srpnju ne donese zakonske mjere za ograničavanje javne potrošnje.

Bloomberg u akciji

Dan kasnije Bloomberg je objavio izjavu slovenskog ministra financija Janeza Šušteršiča, koji kaže da Slovenija ne razmišlja o zahtjevu za pomoć bankama „u ovom trenutku". Špekulacijama o „bailoutu" Slovenije 1. srpnja pridružio se i Financial Times, a ovoga utorka Bloomberg opet piše o istoj temi. Pritom navodi i izjavu Lutza Röhmeyera iz Landesbank Berlin Investa, fonda koji je uložio i u slovenske obveznice. Njemački financijaš poručio je da je Slovenija u mnogo boljem stanju od Španjolske, Italije, Grčke i Portugala te da nije pametno prouzročiti obistinjavanje samoispunjavajućih proročanstava. Takvi komentari u situaciji kada još nisu pokrenute sve reforme nisu mudri jer bi tržišta mogla prisiliti Sloveniju na traženje pomoći, smatra Röhmeyer.


Tržište čita

A tržište je pokrenulo baš takav trend. U posljednje vrijeme primjetan je blagi rast zahtijevanih prinosa na slovenske obveznice koje dospijevaju 2021. godine. Trenutačno prinos iznosi malo više od šest posto, a prinos na istovjetne njemačke obveznice oko 1,34 posto. Ipak, to je još uvijek niže od preko sedam posto prinosa koji su investitori od Slovenije tražili početkom ove godine. Ulje na vatru špekulacija na kraju je dolio Olivier Bailly, glasnogovornik Europske komisije, istaknuvši da Bruxelles u ovome trenutku nije primio slovenski zahtjev za pomoći, niti ga očekuje u kratkom roku, ali ga i ne isključuje.

Mediji, posebno ugleda poput Bloomberga i FT-a, imaju snažan utjecaj na tržište na kojem vlada pojačana nervoza zbog europske dužničke krize, ističu slovenski analitičari. Ipak, Tomaž Dvořak iz Alte Sklada za Finance kaže kako vjeruje da će na kraju ipak prevladati razum te da će investitori odluke donositi na temelju činjenica. S druge pak strane, Kristijan Kotarski, asistent na Katedri za međunarodne ekonomske odnose Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, upozorava da je u kontekstu ovakve eurozone, u kojoj se i dalje inzistira na ekonomskim politikama koje ubijaju agregatnu potražnju, nemogućnosti unilateralnog napuštanja eurozone i prisvajanja autonomne monetarne politike i prakse državne socijalizacije gubitaka bankarskog sektora, jasno da Slovenija i ostale članice neizbježno klize prema zoni „bailoutova" koji ne rješavaju problem, već samo simptome, što dodatno snižava životni standard i kupovnu moć.

„Polako se stvara efekt zaraze u kontekstu isprepletenosti bankovne i dužničke krize. Jedna pojačava drugu i ako se dramatično se smanji utjecaj financijske zajednice i financijskog lobija, nesolventnim bankama ne priprijeti nacionalizacijom, ne krene prema otpisu nenaplativog duga, uskoro će se postavljati pitanje: tko će spasiti spasitelje koji danas pružaju bailout", kaže Kotarski.

Slovensko ministarstvo financija pak tvrdi kako trenutačno nema potrebe za europskom pomoći jer nema nerješivih problema u dva sektora koja su dosad bili glavni uzrok traženja pomoći perifernih članica. To je stanje javnih financija i bankovnog sustava. Manjak proračuna trenutačno se kreće na razini od 5,7 posto BDP-a, a u drugoj polovini godine vlada u Ljubljani očekuje daljnje smanjenje deficita nakon donošenja Zakona o uravnoteženju javnih financija. Međutim, da bi dosegnula mastriških tri posto BDP-a, Janšina vlada mora uštedjeti 800-tinjak milijuna eura. S druge pak strane, javni je dug premašio 47 posto BDP-a. Iako je to daleko niže od mastriškog kriterija od 60 posto, zabrinjava dinamika njegova rasta.

Naime, od ulaska Slovenije u eurozonu 2007. javni se dug udvostručio, a projekcije EK govore da bi Slovenija do kraja ove godine mogla računati s porastom javnog duga na gotovo 55 posto BDP-a. Mogućnost njegova smanjenja u uvjetima recesije inozemni analitičari ocjenjuju vrlo upitnom. Za ovu godinu Banka Slovenije očekuje pad slovenskoga gospodarstva od 1,2 posto, a za 2013. prognoze govore o blagom rastu od 0,6 posto. Tek 2014. godine može se očekivati rast u pravom smislu te riječi, od 1,7 posto.


NLB već spašen

Što se tiče banaka, Nova Ljubljanska banka (NLB), najveći kreditor u „deželi", svježe je dokapitalizirana sa 61 milijun eura. Novac je došao iz državnih fondova nakon što je manjinski vlasnik, belgijska financijska grupacija KBC, odbila ubrizgati svježi kapital. Posljedično, udjel KBC-a pao je za tri postotna boda, na 22 posto, a udjel države skočio je na 64 posto. Međutim, zbog rasta loših plasmana sve su glasnija razmišljanja da će financijske injekcije trebati i druge dvije velike slovenske banke, NKBM i Abanka Vipa. Prema predviđanjima slovenskih analitičara, NKBM će trebati između 100 i 200 milijuna eura. Za Abanku predlaže se rješenje spajanja sa Gorenjskom bankom, čime bi problemi mogli biti riješeni bez sudjelovanja države.

Alen Kovač, direktor Službe za ekonomska istraživanja Erste banke, kaže da je, sukladno retorici slovenske vlade, nužan zaokret u smjeru fiskalne konsolidacije, što je i najavljeno proračunom za 2012. godinu. „Pritom su dodatan teret problemi u bankarskom sektoru, odnosno potreba da država dokapitalizira banke, posebno NLB. Financijska stabilnost u svakom će slučaju ovisiti o kredibilitetu vlade u provođenju najavljene fiskalne konsolidacije i stabiliziranju dinamike rasta javnog duga. Sentiment na globalnim tržištima generira dodatni pritisak, gdje povećanje neizvjesnosti u pogledu fiskalnih ciljeva stvara dodatan pritisak na cijenu zaduženja", komentirao je Kovač za Business.hr.

U slučaju da Slovenija uistinu zatraži pomoć, posljedice bi osjetila i Hrvatska. „Spašavanje slovenskih banaka označilo bi i dodatnu fiskalnu konsolidaciju, što bi smanjilo javnu potrošnju, a to bi se vremenom sigurno odrazilo i na ostale komponente, poput osobne potrošnje i neto izvoza. Time bi svakako bio pogođen dio hrvatskog izvoza. Promjene ne bi bile dramatične, ali bi se vremenom sigurno osjetile. Osim toga, tu je i negativna percepcija okruženja u očima kupaca državnih obveznica, što bi također moglo imati negativne konzekvence po cijenu našeg zaduživanja", smatra Kristijan Kotarski.