Njemačka i Francuska, dvije najveće ekonomije u Europi, počele su izlaziti iz recesije iznenadivši brojne analitičare podacima o gospodarskom rastu. Gospodarski rast počeo je prije nego što se očekivalo. Izlazak zapadnih zemalja iz recesije mogao bi se za hrvatsko gospodarstvo pokazati ohrabrujućim, budući da hrvatski izvoz znatno ovisi o zdravlju njemačkoga gospodarstva.
Ono je jedno od najvećih izvozih tržišta domaćih proizvođača. Njemački savezni statistički ured obavijestio je da je rast BDP-a rezultat rasta privatne i javne potrošnje, graditeljskih aktivnosti i neto trgovine, te da je pad uvoza nadjačao pad izvoza. Njemačka je tako prekinula pad aktivnosti u četiri uzastopna tromjesečja, a jednako se događa u Francuskoj.

Ti su rezultati vratili nadu u oporavak cijele eurozone. Analitičari ipak nisu suglasni u kolikoj bi mjeri i može li uopće oporavak zapadnih gospodarstava utjecati na gospodarski rast Hrvatske. Ona ima specifične duboke probleme iz kojih je ne može izvući rast zapadnih gospodarstava ako se politika napokon ne uhvati u koštac s reformama i odlučno promijeni dosadašnju ekonomsku politiku koja se pokazala kao promašaj.

Hrvatska na čekanju

"Još uvijek nema valjanog znaka da su navedene zemlje izišle iz recesije, samo im je smanjena baza", kaže Jurčić, profesor ekonomije i bivši kadnidat za SDP-ova premijera, odlučno odbijajući zaključke da će i izlazak iz recesije, prije svega Njemačke, pomoći hrvatskom gospodarstvu. Nisu, međutim, samo najjača gospodarstva zabilježila početak kraja recesije u Europi. Grčka i Portugal u drugom su tromjesečju ostvarile rast BDP-a 0,3 posto u odnosu na prvo tromjesečje, dok je Slovačka u tom razdoblju ostvarila najbolju izvedbu rastom 2,2 posto.

Španjolska je zabilježila usporavanje gospodarskog pada. U drugom je tromjesečju ove godine njezino gospodarstvo zabilježilo pad aktivnosti 1 posto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca, pokazuju u petak podaci tamošnjeg statističkog ureda. Podaci su iznenadili i kreatore ekonomske politike tih zemalja pa je tako Christine Lagarde, francuska ministrica ekonomije, kazala da su podaci o rastu vrlo iznenađujući te da se Francuska koja je 12 mjeseci bila zahvaćena recesijom konačno izvlači iz minusa.

Hrvatska će, prema mišljenju Jurčića, trebati pričekati neko vrijeme za izlazak iz problema: "Naša je recesija rezultat naše politike i sami smo sebi jedini problem, tako da Hrvatskoj ne bi pomogao ni 100-postotni rast zapadnih zemalja sve dok se ne promijeni način razmišljanja i ekonomska politika". Tvrdi da izvoz ne sudjeluje dovoljno u hrvatskoj proizvodnji da bi se oporavkom Njemačke sve stubokom promijenilo.

Dug najveći problem

Upravo se izvoz pokazao glavnim razlogom Njemačkog izlaza iz recesije. U lipnju je porastao sedam posto, najviše u posljednje tri godine. "Naš su najveći problem i golem javni dug i pad potrošnje, dok je pad izvoza tek na trećem mjestu naših teškoća", kaže Jurčić. Tvrdi da hrvatska Vlada ne poznaje gospodarske probleme Hrvatske i obrazlaže to nedavnim uvođenjem izvanrednog poreza na raspoloživi dohodak i povećanjem PDV-a. Poduzete će mjere dodatno iscrpiti bazu, odnosno potrošnju koja je glavni generator gospodarskog rasta. "Mi vodimo ekonomsku politiku sasvim suprotnu onoj zapadnoj. Od Slovenije do Švedske vlade smanjuju poreze ne bi li potaknule potrošnju. Krajnji bi nas rezultat ovakvih Vladinih poteza mogao odvesti u katastrofu", kaže Jurčić.

Mate Babić, ekonomski analitičar i potpredsjednik udruge Hrvatski izvoznici, smatra da bi gospodarski rast zapadnih zemalja ipak mogao donekle utjecati na oporavak hrvatskoga gospodarstva o čemu je kazao: "Ispast će da ćemo se ni krivi ni dužni ipak izvući". Njemačka, na koju hrvatski izvoznici uvelike računaju, mogla bi zbog gospodarskog rasta povećati narudžbe i potencijalno popraviti situaciju domaćih izvoznika. Babić očekuje da bi se to moglo dogoditi krajem ove godine.

Međutim, oprezan je u prognoziranju većeg napretka te objašnjava: "Njemačka u ukupnom izvozu sudjeluje 10 posto, ali će njegovo povećanje ovisiti i o drugim zemljama koje se neće tako lako i brzo izvući. Prije svega mislim na Italiju te Sloveniju koja je u velikim problemima". Ono što Njemačka, Francuska ili Španjolska prolaze sada, po Babićevu će mišljenju Hrvatska osjetiti u drugoj polovici sljedeće godine. Hrvatski je problem, osim nedovoljne odlučnosti i loše ekonomske politike, činjenica da će se zemlje regije, također velika izvozna hrvatska tržišta, početi oporavljati još kasnije nego Hrvatska, Slovenija ili Mađarska.

Oporavak ostatka regije očekuje se tek 2011. godine. U odnosu na prvo tromjesečje, najveći pad BDP-a zabilježile su baltičke zemlje, Litva čak 12,3 posto, Estonija, Letonija te Mađarska, Rumunjska i Nizozemska. Vlade tih istočnoeuropskih zemalja obratile su se međunarodnim financijskim institucijama za pomoć, a nezaposlenost im stalno raste. Babić je u nekoliko raniranijih istupa spominjao da će oporavak svjetskoga gospodarstva ovisiti prije svega o brzini kojom će SAD izići iz recesije, a sada potvrđuje da je SAD lokomotiva koja vuče gospodarstva zapadne Europe. "Do kraja će godine u SAD-u doći do pada stope nezaposlenosti, dok će oporavak u Europi biti sporiji zbog većeg broja zemalja na geografskom prostoru i njihove različitosti, tako da ne vjerujem da će do rasta na razini cijele Europe doći prije proljeća", kaže Babić.

Američka središnja banka Fed objavila je da SAD pokazuje znakove izlaska iz recesije, a s njome se slažu i brojni analitičari koji potpuni oporavak u toj zemlji vide kroz barem dvije godine. Efekti američkog oporavka osjetit će se, kaže Babić, i u Velikoj Britaniji putem oporavka Njemačke i Francuske. Velika Britanija u drugom je tromjesečju zabilježila pad 0,8 posto, zbog čega su i predstavnici Bank of England bili oprezniji s prognozama. Predviđaju da bi Britanija iz recesije mogla izaći početkom 2010. godine. "Iscrpili smo sva svoja opravdanja. U socijalizmu smo topili kredite, u ratu smo sve dopuštali, a nakon njega smo iscrpili inozemna zaduživanja. Više nemamo razloga za opravdanje i ako ne promijenimo način razmišljanja i politiku, nećemo se tako skoro izvući. Bez obzira na oporavak Europe", zaključio je Jurčić.