NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 14.02.2011

Vlada se nada da će dug rasti samo 9 posto! To je stabilizacija?

Cinici bi se upitali što bi bilo s javnim dugom i rastom njegova udjela u BDP-u da Vlada na prijedlog Ministarstva financija predvođenog novom ministricom Martinom Dalić nije usvojila Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje 2011. - 2013. kojoj je prioritetni cilj stabilizacija udjela javnog duga u BDP-u.

Ako je 9-postotni rast udjela javnog duga u BDP-u u sljedeće dvije godine stabilizacija njegova rasta, kako bi se onda nazvalo njegovo zadržavanje na sadašnjoj 40-postotnoj razini? Autori strategije vjerojatno bi mogli potegnuti argument da će rast javnog duga u BDP-u zapravo stagnirati, jer u njihovoj projekciji rasta do kraja 2013. godine ključnu ulogu igra 12 milijardi kuna jamstava koje je država u prošlim godinama dala brodogradilištima, a koje će u postupku njihove privatizacije preuzeti na sebe kako bi ih spasila od propasti.


Obrazlažući strategiju na sjednici Vlade, ministrica financija Martina Dalić, a u stopu ju je pratila i premijerka Jadranka Kosor, uporno je ponavljala kako se Hrvatska nalazi u donjem dijelu ljestvice na kojoj su po udjelu javnog duga u BDP-u članice Europske unije. Drugim riječima, hrvatski javni dug je „mila majka" u odnosu na udjele njihovih javnih dugova u BDP-u. No, kad se pogleda ljestvica, očito je da su u njezinu gornjem dijelu uglavnom stare i najrazvijenije članice Unije koje su u protekle dvije krizne godine udjele javnog duga u BDP-u ponajprije povećavale kako bi financijskim injekcijama i subvencijama stabilizirale i ojačale svoje bankarske sektore te ublažile gubitke industrijskih sektora koji su ključni za njihove ekonomije.


Hrvatska se pak nalazi u donjem dijelu ljestvice sa sebi sličnim državama koje su u krizi povećavale udio javnog duga u BDP-u uglavnom zbog pokrivanja proračunskih deficita koji su im počeli skokovito rasti. Razvijeni će povećane udjele javnog duga u BDP-u smanjivati gospodarskim rastom koji su već inicirala njihova oporavljena gospodarstva, potpomognuta isto oporavljenim bankama, a Hrvatska će drhtati pred mogućnošću da joj podbace projekcije proračunskog deficita, rasta BDP-a, ali i pred mogućnošću da će možda morati, osim državnih jamstava danih brodogradilištima, u javni dug preseliti i dio preostalih izdanih jamstava čiji je ukupni iznos oko 43 milijarde kuna. Nije rečeno da i dio od gotovo 14 milijardi HBOR-ova duga neće pasti na teret državnog proračuna.


U Vladinoj dvogodišnjoj strategiji upravljanja javnim dugom, doduše, navedene su dvije skupine rizika koji bi mogli loše utjecati na projekcije duga. Prvu skupinu rizika čine potrošački pesimizam koji moće usporiti oporavak agregatne potražnje, rast neravnoteže na tržištu rada te intenzitet provođenja strukturnih reformi.

U drugoj su skupini rizici koje donose nepovoljna kretanja u vanjskom okruženju, slabija od očekivane gospodarska aktivnost, i mogući problemi na međunarodnom tržištu kapitala. Jesu li, međutim, pet osnovnih ciljeva Vladine stategije dovoljan i pouzdan „lijek" za preventivno pacificiranje tih rizika ili je na prvome mjestu trebao biti definiran nužni intenzitet provođenja strukturnih reformi, umjesto toga što je uvršten samo među rizike njezina ostvarenja?

Izvor: business.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 - 2025)(na kraju Q1 - 2025)

(koji na 31.03.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
ZB CEE Equity +12,85%  4
Capital Breeder +10,92%  3
InterCapital SEE Equity - klasa B A +10,41%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,18100 0,01
0,77%
GBP
0,85880 0,00
0,39%
CHF
0,93240 0,00
-0,25%
JPY
168,70000 -0,47
-0,28%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
135,26 €
30.06.2025
-1,60%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.09.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 01.07. 16:00  3581,30
-21,58
-0,60
CROBEX10* 01.07. 16:00  2252,58
-7,64
-0,34
CROBEX10tr* 01.07. 16:00  2573,04
0,64
0,02
ADRIAprime* 01.07. 15:43  2757,71
0,73
0,03
CROBISTR* 01.07. 16:31  183,7987
0,02
0,01
CROBIS* 01.07. 16:31  99,1179
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (16:36:58 01.07.2025)
(16:36:58 01.07.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
534,00 €
0,75%
486.706,00 €
7SLO
45,10 €
0,51%
156.184,10 €
KODT
3.130,00 €
0,97%
152.060,00 €
ERNT
188,00 €
-4,08%
133.064,00 €
DLKV
6,20 €
2,31%
116.823,62 €
HT
42,20 €
0,24%
116.027,20 €
ILRA
26,80 €
0,00%
102.000,80 €
7GROM
10,35 €
-0,77%
100.301,85 €
PODR
147,50 €
0,00%
88.027,50 €
KODT2
3.060,00 €
1,32%
85.500,00 €
Redovni dionički promet:   
2.143.278,05 €
Redovni obveznički promet:   
18.117,00 €
Sveukupni promet:   
2.692.395,05 €