- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na doma...
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica um...
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic naj...
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milija...
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 30.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka uz solidan promet
- 30.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli, u fokusu poslovni rezultati kompanija
- 30.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, u fokusu inflacija
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 30.04.2024 Erste banka uvećala neto dobit za 9,4 posto
- 30.04.2024 Kvartalna neto dobit Podravke 23,5 milijuna eura
- 30.04.2024 Više cijene pomogle Carlsbergu na početku godine
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 30.04.2024 Janaf u prvom tromjesečju poslovao s 13 milijuna eura neto dobiti
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
- 30.04.2024 Inflacija u travnju pala na 3,7 posto
- 30.04.2024 Nova kreditna linija od 250 mln eura za energetsku učinkovitost poduzeća
- 29.04.2024 Inflacija u Njemačkoj stabilna u travnju
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u SAD-u
EKONOMIJAObjavljeno: 12.07.2010
Vlada: Ne možemo prodavati cijele otoke, ali dijelove možda
Podijeli sadržaj: | ||||
ZAGREB - Već sama pomisao na najcrnji scenarij po kojemu bi hrvatska Vlada mogla slijediti primjer Italije i u dogledno vrijeme, radi isplate dugova, posegnuti za rasprodajom obiteljskog srebra u kojemu posebno mjesto po, ne samo financijskoj, vrijednosti zauzimaju otoci, a koji predviđa SDP-ov ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić, izaziva bojazan pa nije teško zaključiti kakve bi bile reakcije u slučaju njegove realizacije.
Vlada bi, naravno, mogla prodavati samo svoje vlasništvo, a koliko je to od ukupno 1246 otoka i otočića, čija je ukupna površina 3259 četvornih kilometara, nismo doznali ni iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ni iz Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.
Ako je i njima podatak nepoznat, onda bi država za početak trebala utvrditi što joj pripada, a zatim naglavačke okrenuti svoju dosadašnju politiku zaštite i korištenja otoka i radi omogućavanja prodaje izmijeniti zakone i propise kojima su regulirani. U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i danas naglašavaju da nikada nije riječ o prodaji otoka, nego o prodaji nekog njegova dijela, jer bi prodaja cijelog otoka podrazumijevala i prodaju pomorskog dobra koje je opće dobro na kojem se ne može stjecati pravo vlasništva.
Ako bi, dakle, država htjela prodati otok, morala bi za početak mijenjati odredbe o pomorskom dobru što bi imalo dalekosežne posljedice i na obalno područje. Postoji, dakako, i mogućnost prodaje zemljišta na otoku s iznimkom pomorskog dobra, koje se može davati u koncesiju, no ta solucija bi mogla negativno utjecati na potencijalne kupce.
Osim toga, u potonjem slučaju valjalo bi požuriti s utvrđivanjem granica pomorskog dobra, što nije urađeno na većini otoka, a inače se obavlja prema godišnjem planu upravljanja pomorskim dobrom. U svrhu ubrzanja, neovisno o eventualnoj rasprodaji, u pripremi je Nacrt konačnog prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kojim se planira uvesti nadležnost županijskih upravnih tijela za granice pomorskog dobra.
Budući da za eventualnu prodaju otoka i otočića valja privući kupce, Vlada bi morala posegnuti i za izmjenom Uredbe o zaštiti obalnog pojasa, kojoj je namjera, kako joj naziv i kazuje, očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom ponajprije u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, bez planiranja građevinskih područja.
Kvaka je u “građevinskim područjima”, koja i jesu mamac za kupce, jer nije realno očekivati da bi neki ruski oligarh, primjerice, usuo milijune eura u krajolik u kojemu bi mogao samo kampirati pod šatorom.
Eventualna odluka o prodaji otoka u državnom vlasništvu dovela bi u pitanje i svrhovitost Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnih mora iz 2007. godine, kojim su određeni otoci na kojima Republika Hrvatska ima interes iskoristiti svoje pravo prvokupa kako bi se, među ostalim, spriječilo da otok dobije samo jednog vlasnika. Riječ je o 688 takvih otoka i otočića, na kojima je zemljište u većinskom privatnom vlasništvu.
Sve navedene mjere do sada su uspješno priječile njihovu potpunu privatizaciju i rasprodaju. Ukidanje mjera i propisa radi prodaje državnih, otvorilo bi branu i za prodaju ovih 688 otoka i otočića, što znači da bismo na prodajnom štandu imali kompletnu ponudu otoka na hrvatskoj strani Jadrana.
Saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin upozorava već dulje vrijeme kako je hrvatsko zlatno doba života na inozemnom dugu prošlo, da smo prodali nacionalnu zlatninu, dok nam ostade samo “zlatna telad”, odgovorna za katastrofalno stanje u zemlji.
“Nemojmo se čuditi Italiji, taj princip nije patentirao talijanski premijer Silvio Berlusconi, nego je to hrvatski patent. S velikom razlikom što Italija prodaje objekte, a mi smo prodali ‘srce’ nacije, poput Ine (ZSE:INA-R-A), T-HT-a (ZSE:HT-R-A), naših banaka. Da bismo izbjegli bankrot, sutra ćemo prodati HEP, brodogradilišta će, osim Uljanika (ZSE:ULJN-R-A), završiti u stečaju, što znači da prodajemo i dušu. Devedeset posto hrvatskih banaka, odnosno 350 milijardi kuna aktive, u rukama je stranaca, koji kontroliraju naše gospodarstvo i 4,5 milijuna prezaduženih građana”, smatra Kajin.
Dodatno ga brine što smo od 2000. do 2009. otjerali oko 6 milijardi eura stranih investicija, koje su mogle otvoriti oko 60.000 novih radnih mjesta, pa se pita ne čekaju li ti investitori slom Hrvatske, kada će sve moći jeftinije pokupovati. On je za stavljanje u funkciju svega onog što je u državnom vlasništvu, ponajprije vojnih kompleksa koji se protežu od Savudrije do Stona, ali davanjem u koncesiju, uz obvezu ulaganja investitora.
SDP-ova saborska zastupnica Ingrid Antičević-Marinović tvrdi da sadašnja vlast ne krije kako kani dalje rasprodavati nacionalno blago.
“Šlamperaj i neznanje vlasti državu vodi u bankrot, stoga je treba onemogućiti u rasprodaji državne imovine. Građani na rubu siromaštva prisiljeni su prodavati djedovinu i imovinu, a bilo privatne, bilo državne nekretnine, štite se samo većim standardom. Nije problem što Vlada kani prodati svoje udjele u državnim tvrtkama, nego će se prodati HEP, šume, vode, crpilišta, a to će biti početak kraja našeg opstanka”, ističe ona.
Jedan od naših najuspješnijih poduzetnika i vlasnik grupacije Orbico Branko Roglić zauzima se prvo za uštede koje bi donijelo restrukturiranje države, javnih i državnih poduzeća, nulta stopa tolerancije sive ekonomije, kao u borbi protiv kriminala i korupcije, te za privatizaciju svega što se da privatizirati.
“Još uvijek samo rigorozna ušteda i uravnoteženje realne ekonomije i javne potrošnje, smanjenje broja županija i općina mogli bi biti slamska spasa da negativan BDP pretvorimo u pozitivan. To je trebalo napraviti jučer, bojim se da je danas kasno, pa da ćemo biti u poziciji kao što je Berlusconi, da prodamo nacionalno blago, ako nam što ostane”, veli Roglić, svjestan da strani investitori ne vole Hrvatsku jer ne mogu oplemeniti svoj kapital.
Plinio Cuccurin, član Uprave Adris grupe (ZSE:ADRS-P-A), jedan od njezinih većinskih vlasnika i čelnik oporbene Ladonje, ističe kako se Hrvatska ne može uspoređivati s Italijom ili Njemačkom, gdje je životni standard njihovih građana puno viši od našega.
Standard hrvatskih građana, dodaje, već je toliko nizak i ugrožen da bi daljnje osiromašenje naših građana i države bilo preopasno. On smatra da prije odluke Vlade RH o prodaji, primjerice, otoka treba korjenito i radikalno smanjiti proračunske rashode.
“Ići na prodaju nacionalnih dobara, a prethodno se ne suočiti s rebalansom proračunskih rashoda, samo je produljenje agonije. Treba smanjiti višak od više desetaka tisuća zaposlenih u državnoj administraciji, koji ‘pojedu’ više od 10 posto državnog proračuna. Sve što se do sada prodalo, služilo je održavanju postojećeg lošeg stanja. Volio bih da se ne prodaje nacionalno blago, ali će se, nažalost, morati. Zar nije bolje i gospodarskije (u)štedjeti gdje se može kako bismo sačuvali obiteljsko srebro?” drži Cuccurin.
Istarski župan Ivan Jakovčić, autor projekta Brijuni rivijera i “animator” dovođenja stranih investitora u Istru i Hrvatsku, smatra da zasigurno nacionalno blago poput Brijuna, Plitvica, Slapova Krke nije za prodaju.
“Ne vidim problem stavljanja u funkciju, radi izlaska iz krize, primjerice vojnih kompleksa, koji se u krajnjem slučaju mogu prodati. Model Brijuni rivijere, koji će se realizirati ne prodajom, nego davanjem u koncesiju uz pravo građenja, dobar je poslovni model za Hrvatsku.
Manje nekretnine mogu se i trebaju prodati. Važno je da novi vlasnik gradi nove hotele, vile, svekolike sadržaje i zapošljava radnike. To ne mogu izbjeći ni bogatije zemlje u našem okruženju, pa ne vidim razloga za bauk prema stranim investicijama i investitorima”, zaključio je Jakovčić.
Vlada bi, naravno, mogla prodavati samo svoje vlasništvo, a koliko je to od ukupno 1246 otoka i otočića, čija je ukupna površina 3259 četvornih kilometara, nismo doznali ni iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ni iz Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.
Ako je i njima podatak nepoznat, onda bi država za početak trebala utvrditi što joj pripada, a zatim naglavačke okrenuti svoju dosadašnju politiku zaštite i korištenja otoka i radi omogućavanja prodaje izmijeniti zakone i propise kojima su regulirani. U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i danas naglašavaju da nikada nije riječ o prodaji otoka, nego o prodaji nekog njegova dijela, jer bi prodaja cijelog otoka podrazumijevala i prodaju pomorskog dobra koje je opće dobro na kojem se ne može stjecati pravo vlasništva.
Ako bi, dakle, država htjela prodati otok, morala bi za početak mijenjati odredbe o pomorskom dobru što bi imalo dalekosežne posljedice i na obalno područje. Postoji, dakako, i mogućnost prodaje zemljišta na otoku s iznimkom pomorskog dobra, koje se može davati u koncesiju, no ta solucija bi mogla negativno utjecati na potencijalne kupce.
Osim toga, u potonjem slučaju valjalo bi požuriti s utvrđivanjem granica pomorskog dobra, što nije urađeno na većini otoka, a inače se obavlja prema godišnjem planu upravljanja pomorskim dobrom. U svrhu ubrzanja, neovisno o eventualnoj rasprodaji, u pripremi je Nacrt konačnog prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kojim se planira uvesti nadležnost županijskih upravnih tijela za granice pomorskog dobra.
Budući da za eventualnu prodaju otoka i otočića valja privući kupce, Vlada bi morala posegnuti i za izmjenom Uredbe o zaštiti obalnog pojasa, kojoj je namjera, kako joj naziv i kazuje, očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom ponajprije u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, bez planiranja građevinskih područja.
Kvaka je u “građevinskim područjima”, koja i jesu mamac za kupce, jer nije realno očekivati da bi neki ruski oligarh, primjerice, usuo milijune eura u krajolik u kojemu bi mogao samo kampirati pod šatorom.
Eventualna odluka o prodaji otoka u državnom vlasništvu dovela bi u pitanje i svrhovitost Državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnih mora iz 2007. godine, kojim su određeni otoci na kojima Republika Hrvatska ima interes iskoristiti svoje pravo prvokupa kako bi se, među ostalim, spriječilo da otok dobije samo jednog vlasnika. Riječ je o 688 takvih otoka i otočića, na kojima je zemljište u većinskom privatnom vlasništvu.
Sve navedene mjere do sada su uspješno priječile njihovu potpunu privatizaciju i rasprodaju. Ukidanje mjera i propisa radi prodaje državnih, otvorilo bi branu i za prodaju ovih 688 otoka i otočića, što znači da bismo na prodajnom štandu imali kompletnu ponudu otoka na hrvatskoj strani Jadrana.
Saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin upozorava već dulje vrijeme kako je hrvatsko zlatno doba života na inozemnom dugu prošlo, da smo prodali nacionalnu zlatninu, dok nam ostade samo “zlatna telad”, odgovorna za katastrofalno stanje u zemlji.
“Nemojmo se čuditi Italiji, taj princip nije patentirao talijanski premijer Silvio Berlusconi, nego je to hrvatski patent. S velikom razlikom što Italija prodaje objekte, a mi smo prodali ‘srce’ nacije, poput Ine (ZSE:INA-R-A), T-HT-a (ZSE:HT-R-A), naših banaka. Da bismo izbjegli bankrot, sutra ćemo prodati HEP, brodogradilišta će, osim Uljanika (ZSE:ULJN-R-A), završiti u stečaju, što znači da prodajemo i dušu. Devedeset posto hrvatskih banaka, odnosno 350 milijardi kuna aktive, u rukama je stranaca, koji kontroliraju naše gospodarstvo i 4,5 milijuna prezaduženih građana”, smatra Kajin.
Dodatno ga brine što smo od 2000. do 2009. otjerali oko 6 milijardi eura stranih investicija, koje su mogle otvoriti oko 60.000 novih radnih mjesta, pa se pita ne čekaju li ti investitori slom Hrvatske, kada će sve moći jeftinije pokupovati. On je za stavljanje u funkciju svega onog što je u državnom vlasništvu, ponajprije vojnih kompleksa koji se protežu od Savudrije do Stona, ali davanjem u koncesiju, uz obvezu ulaganja investitora.
SDP-ova saborska zastupnica Ingrid Antičević-Marinović tvrdi da sadašnja vlast ne krije kako kani dalje rasprodavati nacionalno blago.
“Šlamperaj i neznanje vlasti državu vodi u bankrot, stoga je treba onemogućiti u rasprodaji državne imovine. Građani na rubu siromaštva prisiljeni su prodavati djedovinu i imovinu, a bilo privatne, bilo državne nekretnine, štite se samo većim standardom. Nije problem što Vlada kani prodati svoje udjele u državnim tvrtkama, nego će se prodati HEP, šume, vode, crpilišta, a to će biti početak kraja našeg opstanka”, ističe ona.
Jedan od naših najuspješnijih poduzetnika i vlasnik grupacije Orbico Branko Roglić zauzima se prvo za uštede koje bi donijelo restrukturiranje države, javnih i državnih poduzeća, nulta stopa tolerancije sive ekonomije, kao u borbi protiv kriminala i korupcije, te za privatizaciju svega što se da privatizirati.
“Još uvijek samo rigorozna ušteda i uravnoteženje realne ekonomije i javne potrošnje, smanjenje broja županija i općina mogli bi biti slamska spasa da negativan BDP pretvorimo u pozitivan. To je trebalo napraviti jučer, bojim se da je danas kasno, pa da ćemo biti u poziciji kao što je Berlusconi, da prodamo nacionalno blago, ako nam što ostane”, veli Roglić, svjestan da strani investitori ne vole Hrvatsku jer ne mogu oplemeniti svoj kapital.
Plinio Cuccurin, član Uprave Adris grupe (ZSE:ADRS-P-A), jedan od njezinih većinskih vlasnika i čelnik oporbene Ladonje, ističe kako se Hrvatska ne može uspoređivati s Italijom ili Njemačkom, gdje je životni standard njihovih građana puno viši od našega.
Standard hrvatskih građana, dodaje, već je toliko nizak i ugrožen da bi daljnje osiromašenje naših građana i države bilo preopasno. On smatra da prije odluke Vlade RH o prodaji, primjerice, otoka treba korjenito i radikalno smanjiti proračunske rashode.
“Ići na prodaju nacionalnih dobara, a prethodno se ne suočiti s rebalansom proračunskih rashoda, samo je produljenje agonije. Treba smanjiti višak od više desetaka tisuća zaposlenih u državnoj administraciji, koji ‘pojedu’ više od 10 posto državnog proračuna. Sve što se do sada prodalo, služilo je održavanju postojećeg lošeg stanja. Volio bih da se ne prodaje nacionalno blago, ali će se, nažalost, morati. Zar nije bolje i gospodarskije (u)štedjeti gdje se može kako bismo sačuvali obiteljsko srebro?” drži Cuccurin.
Istarski župan Ivan Jakovčić, autor projekta Brijuni rivijera i “animator” dovođenja stranih investitora u Istru i Hrvatsku, smatra da zasigurno nacionalno blago poput Brijuna, Plitvica, Slapova Krke nije za prodaju.
“Ne vidim problem stavljanja u funkciju, radi izlaska iz krize, primjerice vojnih kompleksa, koji se u krajnjem slučaju mogu prodati. Model Brijuni rivijere, koji će se realizirati ne prodajom, nego davanjem u koncesiju uz pravo građenja, dobar je poslovni model za Hrvatsku.
Manje nekretnine mogu se i trebaju prodati. Važno je da novi vlasnik gradi nove hotele, vile, svekolike sadržaje i zapošljava radnike. To ne mogu izbjeći ni bogatije zemlje u našem okruženju, pa ne vidim razloga za bauk prema stranim investicijama i investitorima”, zaključio je Jakovčić.
Izvor: seebiz.eu
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na doma...
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica um...
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic naj...
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milija...
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezultatom
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 30.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka uz solidan promet
- 30.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli, u fokusu poslovni rezultati kompanija
- 30.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, u fokusu inflacija
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 30.04.2024 Erste banka uvećala neto dobit za 9,4 posto
- 30.04.2024 Kvartalna neto dobit Podravke 23,5 milijuna eura
- 30.04.2024 Više cijene pomogle Carlsbergu na početku godine
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 30.04.2024 Janaf u prvom tromjesečju poslovao s 13 milijuna eura neto dobiti
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
- 30.04.2024 Inflacija u travnju pala na 3,7 posto
- 30.04.2024 Nova kreditna linija od 250 mln eura za energetsku učinkovitost poduzeća
- 29.04.2024 Inflacija u Njemačkoj stabilna u travnju
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u SAD-u
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 30.04. 16:00 | 2806,29 | 5,36 |
0,19 |
|
CROBEX10* | 30.04. 16:00 | 1701,99 | -0,58 |
-0,03 |
|
CROBEX10tr* | 30.04. 16:00 | 1858,15 | -0,63 |
-0,03 |
|
ADRIAprime* | 30.04. 15:54 | 1888,95 | 1,40 |
0,07 |
|
CROBISTR* | 30.04. 16:31 | 174,1211 | -0,01 |
0,00 |
|
CROBIS* | 30.04. 16:31 | 96,5928 | -0,01 |
-0,01 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 268,00 € |
0,75% |
228.906,00 € |
KODT2 | 1.520,00 € |
0,66% |
209.860,00 € |
SPAN | 41,30 € |
-7,40% |
183.575,90 € |
CKML | 10,30 € |
0,00% |
127.431,60 € |
RIVP | 5,08 € |
0,79% |
119.346,28 € |
ADRS2 | 60,40 € |
-3,21% |
105.779,60 € |
PODR | 157,00 € |
0,00% |
89.987,00 € |
KODT | 1.540,00 € |
0,65% |
62.380,00 € |
7BET | 14,01 € |
0,72% |
62.318,45 € |
ERNT | 205,00 € |
0,99% |
50.904,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.545.342,67 € |
Redovni obveznički promet: | 62.500,00 € |
Sveukupni promet: | 1.607.842,67 € |