- 05.10.2025 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, čeka s...
- 05.10.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio prema košarici valuta, euro oj...
- 06.10.2025 EU nadzorna tijela upozoravaju potrošače na rizike glede kri...
- 06.10.2025 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi stagniraju
- 06.10.2025 Više od 60 posto dobavljača njemačkog autosektora dijeli otk...
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 03.10.2025 InterCapital AM pripojen Erste AM
- 20.09.2025 Oprez - Prijevara kojom se poziva na ulaganje u dionice Revoluta
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 06.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 06.10.2025. - OTP Invest
- 29.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 29.9.2025. - OTP Invest
- 24.09.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - kolovoz 2025.
- 24.09.2025 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - kolovoz 2025.
- 23.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 22.9.2025. - OTP Invest
- 10.10.2025 Nagrada CFA poslodavac godine
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Svi obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi porasli
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 06.10.2025 TJEDNI PREGLED: Svi fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 10.10.2025 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi u minusu peti dan zaredom
- 10.10.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze na putu tjednih dobitaka
- 10.10.2025 Primorac predstavio inicijativu osam zemalja o razvoju tržišta kapitala
- 10.10.2025 ZSE OTVARANJE: Nakon četiri dana pada, Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 10.10.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze pale, dolar ojačao
- 07.10.2025 Ugovoreni novi poslovi
- 07.10.2025 Sutra pregovori Janafa i MOL-a, cijene su realne i europske
- 30.09.2025 BP i TotalEnergies ulažu u proizvodnju nafte i plina u SAD-u
- 26.09.2025 Talijanski Eni kažnjen zbog kršenja propisa
- 26.09.2025 Trump potpisao izvršnu uredbu o prodaji TikToka
- 10.10.2025 MOL zatražio od Janafa ponude na dulji rok i veće količine
- 10.10.2025 Nesreće u rudnicima podigle cijene bakra
- 10.10.2025 SAD pomaže Argentini kupnjom pesosa i ′zamjenom valuta′
- 10.10.2025 Proizvođačke cijene industrije u rujnu porasle 1,7 posto na godišnjoj razini
- 10.10.2025 Uslužni sektor osigurao ravnomjeran rast francuskog gospodarstva
EKONOMIJAObjavljeno: 26.10.2006
Vanjski dug smanjen 560, a unutarnji veći 790 mil. kuna
Podijeli sadržaj: | ||||
Takav je trend logična posljedica odluke države o zaduživanju na domaćem tržištu. Nakon snažnijeg rasta zabilježenog u lipnju i tijekom srpnja nastavljen je rast zaduženja opće države. Tako je na kraju ovogodišnjeg srpnja ukupni dug opće države, koji uključuje dug državnog proračuna, izvanproračunskih fondova, jedinica lokalne uprave i samouprave, HBOR-a te izdana državna jamstva, iznosio 122,37 milijardi kuna. Dug je iznosio oko 51 posto BDP-a. Ako isključimo izdana državna jamstva i dug HBOR-a, dug iznosi 101,97 milijardi kuna, odnosno oko 43 posto BDP-a. U odnosu na kraj prvog polugodišta dug je ostvario rast od 374 milijuna kuna, a na godišnjoj razini zabilježen je rast od 5,14 milijarde kuna.
Promjena strukture.
Dug središnje države prema posljednjim podacima iznosio je 88,13 milijardi kuna, odnosno 230 milijuna kuna više nego na kraju lipnja 2006. godine. Tijekom srpnja bio je vidljiv nastavak trenda promjene u strukturi duga. Inozemni dio duga smanjen je za 560 milijuna kuna, a unutrašnji dug povećan za gotovo 790 milijuna kuna. Slične promjene u strukturi prisutne su i na godišnjoj razini, a ukupni dug je u odnosu na prošlogodišnji srpanj veći za 4,35 milijardi kuna. Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist RBA, tvrdi da je cijela priča samo logičan rasplet poteza koje je Ministarstvo financija u suradnji s HNB-om napravilo kako bi reguliralo vanjski dug. Cijela priča, drži Dolenec, počela je još 2004. godine kada je Ministarstvo financija odlučilo zaustaviti rast vanjskog duga i orijentirati se na domaće tržište. Tako se u dogovoru s HNB-om odlučilo da više neće izdavati euroobveznice nego će se izaći s domaćim obveznicama, odnosno zaduživat će se kod domaćih banaka. Izdavanjem nekih jačih domaćih obveznica zamijenile su se dotad vladajuće euroobveznice što je pogotovo odgovaralo mirovinskim i investicijskim fondovima koji su tada imali gdje ulagati uz veće prinose. Naime, domaće obveznice imale su veće prinose od 100 do 200 baznih bodova, odnosno 1 do 2-postotna poena više nego je to bio slučaj kod prinosa na inozemne obveznice. Dolenec također smatra da je to bio vrhunski potez Ministarstva te kako će se, sudeći prema najavama, i dalje nastaviti forsirati zaduživanje na domaćem tržištu. Na kraju promatranog mjeseca dug izvanproračunskih fondova iznosio je 12,53 milijarde kuna, što predstavlja mjesečno smanjenje od gotovo pola milijarde kuna. Na godišnjoj razini izvanproračunski fondovi također su zabilježili smanjenje od 1,55 milijardi kuna. Tijekom srpnja zaduženost lokalne države nije zabilježila promjene te je i dalje iznosila oko 1,31 milijardu kuna. Na godišnjoj razini dug je zabilježio smanjenje od oko 275 milijuna kuna. Visina izdanih jamstava RH za promatranog mjeseca zabilježila su povećanje od 231 milijun kuna na ukupno 12,99 milijardi kuna.
Rast duga HBOR-a.
I na godišnjoj razini zabilježeno je povećanje izdanih državnih jamstava od 1,35 milijardi kuna. Dug HBOR-a tijekom srpnja zabilježio je snažniji rast (više od 410 milijuna kuna), koji je u potpunosti generiran zaduživanjem na stranom tržištu te je na kraju promatranog mjeseca iznosio 7,41 milijardu kuna. U usporedbi s krajem prošlogodišnjeg srpnja dug ove financijske institucije bilježi povećanje za 1,26 milijardi kuna.
Visoka stopa rasta vanjskog duga.
Vanjski je dug od 1999. do 2005. godine rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 16 posto, što je znatno više od prosječne stope gospodarskog rasta u istom razdoblju. Najveći rast vanjskoga duga zabilježen je 2003. godine kada je inodug zemlje povećan za 4,8 milijardi eura ili nešto manje od petine njezina BDP-a. U međuvremenu se promijenila i struktura dužnika, pa su državu kao vodećeg generatora rasta inoduga zamijenile banke koje se zadužuju kod matičnih banaka u inozemstvu. HNB je pripremio šest mogućih scenarija. Prema prvom scenariju, koji se temelji na prosječnim rezultatima i kamatnoj stopi od četiri posto, trošak otplate kamata već bi 2010. godine mogao premašiti godišnji rast BDP-a. Očekivani rast kamata u inozemstvu dodatno pogoršava ovaj odnos, pa bi uz prosječnu kamatu od pet posto, trošak kamate, prema drugom scenariju, premašio rast BDP-a već 2007.
izvor: www.poslovni.hr
Promjena strukture.
Dug središnje države prema posljednjim podacima iznosio je 88,13 milijardi kuna, odnosno 230 milijuna kuna više nego na kraju lipnja 2006. godine. Tijekom srpnja bio je vidljiv nastavak trenda promjene u strukturi duga. Inozemni dio duga smanjen je za 560 milijuna kuna, a unutrašnji dug povećan za gotovo 790 milijuna kuna. Slične promjene u strukturi prisutne su i na godišnjoj razini, a ukupni dug je u odnosu na prošlogodišnji srpanj veći za 4,35 milijardi kuna. Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist RBA, tvrdi da je cijela priča samo logičan rasplet poteza koje je Ministarstvo financija u suradnji s HNB-om napravilo kako bi reguliralo vanjski dug. Cijela priča, drži Dolenec, počela je još 2004. godine kada je Ministarstvo financija odlučilo zaustaviti rast vanjskog duga i orijentirati se na domaće tržište. Tako se u dogovoru s HNB-om odlučilo da više neće izdavati euroobveznice nego će se izaći s domaćim obveznicama, odnosno zaduživat će se kod domaćih banaka. Izdavanjem nekih jačih domaćih obveznica zamijenile su se dotad vladajuće euroobveznice što je pogotovo odgovaralo mirovinskim i investicijskim fondovima koji su tada imali gdje ulagati uz veće prinose. Naime, domaće obveznice imale su veće prinose od 100 do 200 baznih bodova, odnosno 1 do 2-postotna poena više nego je to bio slučaj kod prinosa na inozemne obveznice. Dolenec također smatra da je to bio vrhunski potez Ministarstva te kako će se, sudeći prema najavama, i dalje nastaviti forsirati zaduživanje na domaćem tržištu. Na kraju promatranog mjeseca dug izvanproračunskih fondova iznosio je 12,53 milijarde kuna, što predstavlja mjesečno smanjenje od gotovo pola milijarde kuna. Na godišnjoj razini izvanproračunski fondovi također su zabilježili smanjenje od 1,55 milijardi kuna. Tijekom srpnja zaduženost lokalne države nije zabilježila promjene te je i dalje iznosila oko 1,31 milijardu kuna. Na godišnjoj razini dug je zabilježio smanjenje od oko 275 milijuna kuna. Visina izdanih jamstava RH za promatranog mjeseca zabilježila su povećanje od 231 milijun kuna na ukupno 12,99 milijardi kuna.
Rast duga HBOR-a.
I na godišnjoj razini zabilježeno je povećanje izdanih državnih jamstava od 1,35 milijardi kuna. Dug HBOR-a tijekom srpnja zabilježio je snažniji rast (više od 410 milijuna kuna), koji je u potpunosti generiran zaduživanjem na stranom tržištu te je na kraju promatranog mjeseca iznosio 7,41 milijardu kuna. U usporedbi s krajem prošlogodišnjeg srpnja dug ove financijske institucije bilježi povećanje za 1,26 milijardi kuna.
Visoka stopa rasta vanjskog duga.
Vanjski je dug od 1999. do 2005. godine rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 16 posto, što je znatno više od prosječne stope gospodarskog rasta u istom razdoblju. Najveći rast vanjskoga duga zabilježen je 2003. godine kada je inodug zemlje povećan za 4,8 milijardi eura ili nešto manje od petine njezina BDP-a. U međuvremenu se promijenila i struktura dužnika, pa su državu kao vodećeg generatora rasta inoduga zamijenile banke koje se zadužuju kod matičnih banaka u inozemstvu. HNB je pripremio šest mogućih scenarija. Prema prvom scenariju, koji se temelji na prosječnim rezultatima i kamatnoj stopi od četiri posto, trošak otplate kamata već bi 2010. godine mogao premašiti godišnji rast BDP-a. Očekivani rast kamata u inozemstvu dodatno pogoršava ovaj odnos, pa bi uz prosječnu kamatu od pet posto, trošak kamate, prema drugom scenariju, premašio rast BDP-a već 2007.
izvor: www.poslovni.hr
- 05.10.2025 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, čeka s...
- 05.10.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio prema košarici valuta, euro oj...
- 06.10.2025 EU nadzorna tijela upozoravaju potrošače na rizike glede kri...
- 06.10.2025 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi stagniraju
- 06.10.2025 Više od 60 posto dobavljača njemačkog autosektora dijeli otk...
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 03.10.2025 InterCapital AM pripojen Erste AM
- 20.09.2025 Oprez - Prijevara kojom se poziva na ulaganje u dionice Revoluta
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 06.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 06.10.2025. - OTP Invest
- 29.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 29.9.2025. - OTP Invest
- 24.09.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - kolovoz 2025.
- 24.09.2025 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - kolovoz 2025.
- 23.09.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 22.9.2025. - OTP Invest
- 10.10.2025 Nagrada CFA poslodavac godine
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Svi obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi porasli
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 06.10.2025 TJEDNI PREGLED: Svi fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 10.10.2025 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi u minusu peti dan zaredom
- 10.10.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze na putu tjednih dobitaka
- 10.10.2025 Primorac predstavio inicijativu osam zemalja o razvoju tržišta kapitala
- 10.10.2025 ZSE OTVARANJE: Nakon četiri dana pada, Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 10.10.2025 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze pale, dolar ojačao
- 07.10.2025 Ugovoreni novi poslovi
- 07.10.2025 Sutra pregovori Janafa i MOL-a, cijene su realne i europske
- 30.09.2025 BP i TotalEnergies ulažu u proizvodnju nafte i plina u SAD-u
- 26.09.2025 Talijanski Eni kažnjen zbog kršenja propisa
- 26.09.2025 Trump potpisao izvršnu uredbu o prodaji TikToka
- 10.10.2025 MOL zatražio od Janafa ponude na dulji rok i veće količine
- 10.10.2025 Nesreće u rudnicima podigle cijene bakra
- 10.10.2025 SAD pomaže Argentini kupnjom pesosa i ′zamjenom valuta′
- 10.10.2025 Proizvođačke cijene industrije u rujnu porasle 1,7 posto na godišnjoj razini
- 10.10.2025 Uslužni sektor osigurao ravnomjeran rast francuskog gospodarstva
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2025)
(koji na 30.09.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Capital Breeder | +37,22% | 3 | |||||
Global Kapital | +35,58% | 4 | |||||
Erste SEE Equity - klasa B | A | +33,74% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Erste AM fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
Erste Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u Erste Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 10.10. 15:15 | 3758,87 | -17,04 |
-0,45 |
|
CROBEX10* | 10.10. 15:15 | 2388,86 | -4,92 |
-0,21 |
|
CROBEX10tr* | 10.10. 15:15 | 2747,77 | -5,65 |
-0,21 |
|
ADRIAprime* | 10.10. 15:12 | 2905,66 | 9,47 |
0,33 |
|
CROBISTR* | 09.10. 16:31 | 185,3366 | 0,04 |
0,02 |
|
CROBIS* | 09.10. 16:31 | 99,2604 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 650,00 € |
0,93% |
2.387.962,00 € |
HT | 41,80 € |
-1,18% |
126.390,20 € |
RIVP | 6,18 € |
0,00% |
122.882,28 € |
KODT | 3.550,00 € |
-1,39% |
117.240,00 € |
ZABA | 24,10 € |
-0,41% |
99.164,20 € |
ADRS2 | 79,40 € |
0,00% |
73.218,80 € |
ZITO | 20,40 € |
-4,23% |
69.334,50 € |
MAIS | 55,00 € |
0,00% |
60.490,00 € |
KODT2 | 3.500,00 € |
1,74% |
59.380,00 € |
ERNT | 192,50 € |
-3,02% |
47.420,00 € |
Redovni dionički promet: | 3.421.514,47 € |
Redovni obveznički promet: | 13.743,00 € |
Sveukupni promet: | 4.715.257,47 € |