Najveće zaduženje i dalje generiraju banke, iako je rast njihova duga na mjesečnoj razini usporen. Na kraju prosinca 2006. ukupni bruto inozemni dug iznosio je skoro 29 milijardi eura odnosno oko 86 posto procijenjenog BDP-a za ovu godinu. Tijekom posljednjeg mjeseca prošle godine inozemni dug zabilježio je rast od 620 milijuna eura. Navedeni nešto snažniji rast tijekom prosinca bio je i očekivan s obzirom da su slična kretanja zabilježena i pri kraju prethodnih godina.
Usporavanje duga
Tijekom prethodne godine inozemni dug ukupno je povećan za 3,49 milijardi eura. U usporedbi s krajem 2005. godine relativni rast inozemnog duga iznosio je 13,7 posto, što u odnosu na prijašnje mjesece predstavlja blago usporavanje. Međutim, prosječna stopa godišnjeg rasta vanjskog zaduženja za 2006. iznosila je 13,9 posto, što u odnosu na godinu prije kada je isti pokazatelj iznosio 10,8 posto predstavlja određeno ubrzavanje rasta inozemnog duga Hrvatske. Analitičar RBA Zdeslav Šantić tvrdi kako ove godine možemo očekivati svojevrsno usporavanje rasta duga te smanjenje apsolutnog iznosa duga - poradi restrikcija koje je postavila Hrvatska narodna banka (HNB) koje su usmjerene na smanjenje neravnoteže. "U svakom slučaju možemo očekivati smanjenje deficita platne bilance" izjavio je Šantić. Nadodao je kako će se poduzeća najvjerojatnije nastaviti zaduživati u inozemstvu jer im je ta opcija prikupljanja kapitala daleko jeftnija negoli kreditiranje kod hrvatskih banaka koje se upravo zbog toga nalaze pod HNB-ovim restriktivnim mjerama. Tijekom prosinca najznačajniji dio povećanja ukupnog inozemnog duga generirale su poslovne banke. U promatranom mjesecu vanjsko zaduženje navedenog sektora iznosilo je preko 500 milijuna eura te je na kraju godine doseglo razinu od 10,18 milijardi eura. Međutim, na godišnjoj razini inozemni dug banaka ipak bilježi ispodprosječni relativni rast od 13,2 posto. Navedeni sektor tijekom 2006. ukupno je povećao svoje inozemne obveze za 1,19 milijardi eura. Ostali domaći sektori odnosno poduzeća tijekom cijele 2006. godine zabilježili su najznačajnije povećanje inozemnog duga. Tako je u odnosu na kraj 2005. dug ovoga sektora povećan za 2,2 milijarde eura, što predstavlja godišnji rast od skoro 31 posto. Navedeni nešto snažniji rast vanjskog zaduženja poduzeća bio je i očekivan s obzirom na restrikcije na vanjsko zaduživanje banaka u inozemstvu. Tijekom prosinca poduzeća su povećala svoju zaduženost za oko 50 milijuna eura.
Sporiji rast banaka
Nastavak orijentacije središnje države na financiranje novih potreba te refinanciranje starih inozemnih obveza na domaćem tržištu, dovela je do smanjenja vanjskog duga države od oko 390 milijuna eura tijekom 2006. godine. Tijekom promatranog mjeseca država je zabilježila rast inozemnog duga od oko 20 milijuna eura na ukupno 6,6 milijardi eura. U skladu s različitim kretanjima duga pojedinih sektora bilježimo i promjene u strukturi ukupnog inozemnog duga. Tako je u odnosu na kraj 2005. godine smanjen udio države te banaka u ukupnog dugu, dok je vidljivije povećan udio poduzeća. U ovoj godini očekujemo usporavanje rasta inozemne zaduženosti pa bi se i udio u BDP-u trebao zadržati oko 86 posto.
Najviše se zadužuje sektor građevine
Najviše poduzetničkih kredita usmjereno je na razvoj graditeljstva, turizma, industrijske proizvodnje i brodogradnje. U posljednje 3 godine, od kada je ukupno odobreno 3,9 milijardi kuna kredita malim poduzetnicima, pri čemu je vrlo značajan volumen kredita iskorišten za financiranje investicijskih projekata. U odnosu na prošlu godinu nastavlja se velik val ulaganja tog segmenta u stanogradnju, a sve su značajnija ulaganja i u turizmu, ali i u različite uslužne djelatnosti poput primjerice transporta. Činjenica je da nakon stagnacije uzrokovane smanjenjem državnih investicija u graditeljstvo stručnjaci očekuju ponovni rast sektora. Vrijednost predviđenih radova prošle godine iznosila je 26,7 milijardu kuna.

izvor: www.poslovni.hr