Unicredit: Financijska će imovina kućanstava 2009. dostići iznos BDP-a
Analitičari očekuju da će stambeni krediti u ukupnom pozajmljivanju rasti na račun potrošačkih kredita te snažan rast revolving kartica
Akumulacija financijskog bogatstva prošle se godine u Hrvatskoj znatno ubrzala, zahvaljujući jednokratnim transakcijama i snažnom povećanju alternativnih oblika štednje potaknutih rasućim prinosima na tržištu dionica. Unatoč sve većem zaduženju neto bogatstvo znatno se povećalo i dostiglo 46 posto BDP-a, stoji u analizi zemalja srednje i istočne Europe grupe UniCredit, u kojoj je razmatrana i Hrvatska. U idućim godinama očekuje se da će smanjeni rast financijske imovine kućanstava, koji je i rezultat očekivane otplate duga umirovljenicima i naknade hrvatskim braniteljima održati neto bogatstvo u odnosu na razini od oko 50 posto BDP. Očekuje se da će se zaduženost kućanstava i nadalje povećavati unatoč nedavno uvedenim mjerama za usporavanje rasta pozajmljivanja iako nešto sporije, zahvaljujući visokoj potražnji za boljim stambenim uvjetima, kao i relativno snažan rast u segmentu kreditnih kartica.
Lani je više od 43.000 pojedinačnih ulagača privučeno na tržište kapitala samo javnom ponudom dionica INESolidan gospodarski rast
Nakon bilježenja izvanredno brzog rasta 2005. godine akumulacija financijskog bogatstva nastavila se još snažnije prošle godine (porast od 24,9 posto). Tako visoke stope rasta tek su na marginalnoj razini rezultat jednokratnih povećanja povezanih s transferima dijela državnog portfelja dionica u Fond hrvatskih branitelja 2005. i Fond za otplatu duga umirovljenicima 2006. godine. Čak i bez takvih transakcija, stope rasta financijske imovine 2005. i 2006. godine ipak bi dostigle vrlo visoke razine od 17,3 posto, odnosno 20,8 posto. Umjesto toga, znatan dio zabilježenog povećanja povezan je sa znatnom ekspanzijom alternativnih oblika štednje zahvaljujući brzo rastućim tržištima kapitala. U okolnostima stalnog solidnog gospodarskog rasta, očekuje se da će financijska imovina i obveze kućanstava pokazivati slične trendove kao i proteklih godina, ali uz znatno sporiju stopu rasta. Odgovornost za očekivano znatno usporenje dinamike financijske imovine kućanstava i neto bogatstva može se donekle pripisati smanjenju imovine zbog otplate duga umirovljenicima (uglavnom ove godine) te isplatama iz Fonda hrvatskih branitelja (uglavnom 2008. godine). Međutim, s daljnjim intenzivnim razvojem hrvatskog tržišta kapitala očekuje se da će financijska imovina kućanstava 2007. godine porasti 14,6 posto, a zatim pasti na 12,8 posto, odnosno 9,6 posto sljedeće dvije godine. Prema očekivanjima analitičara UniCredita, financijske obveze kućanstava također će rasti nešto sporije (+16,6 posto u 2007. godini), što je posljedica već postignutih relativno visokih razina zaduženja kućanstava. Neto bogatstvo i nadalje će zato rasti, ali sporije, za 13 posto u 2007. godini, te prosječno godišnje osam posto u sljedećih nekoliko godina. Do kraja 2009. godine očekuje se da će iznos financijske imovine kućanstava dostići najvišu razinu od oko 100 posto BDP-a, pri čemu će neto financijsko bogatstvo dostići razinu od 50 posto BDP-a.
Brže od očekivanog
Na apsolutnoj razini prošle je godine najviši porast zabilježen kod bankovnih depozita, koji imaju najveći udio u imovini kućanstava (55,4 posto). Njihov je porast bio mnogo brži nego što se očekivalo (tj. za 12,5 posto), što se donekle može pripisati umjereno uspješnoj turističkoj sezoni te brzom rastu pozajmljivanja kućanstava. Prošle godine rast ulaganja u životno osiguranje donekle je usporen unatoč činjenici da je razvijen novi proizvod, fond-polica. S druge strane, važnost ulaganja u mirovinske fondove (posebno dobrovoljne, koji su podvostručili ukupnu imovinu pod upravljanjem) ubrzano raste. Sljedećih godina može se očekivati rast imovine kućanstava povezan s razvojem domaćih tržišta kapitala jer ulagači pokazuju postupno sve veću sklonost prema rizičnijim i istovremeno unosnijim oblicima ulaganja. Kao rezultat toga, do kraja 2009. godine očekuje se da će težina uvrštenih dionica na burzu i otvorenih fondova u ukupnoj imovini kućanstava dosegnuti 15,2 posto, odnosno 7,5 posto. Udio bankovnih depozita u ukupnoj imovini kućanstava trebao bi i nadalje opadati kao rezultat očekivanog mnogo sporijeg rasta u narednim godinama. Međutim, treba opet spomenuti da se očekuje negativni učinak otplate duga umirovljenicima s isplatom naknade hrvatskim braniteljima na stopu rasta financijskog bogatstva kućanstava, posebno u ovoj i 2008. Gledano unaprijed, očekuje se znatno usporenje rasta zaduženja kućanstava (dijelom kao rezultat nametnutih ograničenja na rast bankovnih kredita od središnje banke) pri čemu će stambeno pozajmljivanje igrati dominantnu ulogu. Očekuje se da će krediti koje daju stambene štedionice pokazivati osobito snažan rast, posebno zbog niske osnovice i razmjerno povoljnih uvjeta (fiksne kamatne stope i tzv. međufinanciranje, tj. mogućnost da se dodijeli stambeni kredit, čak i prije uplate cjelokupnog ugovorenog iznosa pologa). Potrošački i automobilski krediti rast će nešto sporije, a očekuje se relativno snažan rast zajmova po revolving kreditnim karticama zbog još relativno niske osnovice. Naposljetku, udjeli potrošačkih i drugih kredita u ukupnom pozajmljivanju od kućanstava će se smanjivati jer se očekuje mnogo brži rast stambenih kredita. Očekuje se da će razina zaduženosti sektora kućanstava, mjerena udjelom ukupnih financijskih obveza prema BDP-u, do kraja 2009. godine doseći približno 50 posto, stoji u dokumentu UniCreditovih analitičara.