Hrvatska je u 2006. godini privukla tri i pol milijardi dolara izravnih stranih ulaganja što je za gotovo 2 milijarde dolara više nego 2005. godine, pokazalo je Izvješće o izravnim stranim ulaganjima u svijetu za 2006. UNCTAD-a, UN-ova tijela koje prati svjetske tokove trgovine i razvoja. Hrvatska, međutim, ne može biti zadovoljna kvalitetom, odnosno strukturom ulaganja s obzirom na to da je glavni problem Hrvatske i dalje ostao isti, a to je nedostatak greenfield investicija, odnosno strana ulaganja u pokretanje novih poduzeća. U pitanju su uglavnom ulaganja u postojeće tvrtke, odnosno njihova preuzimanja. Usprkos tome Hrvatska je u izvješću svrstana u kategoriju "Front runnera", odnosno zemlje koja lako prihvaća strani kapital i ima velik potencijal.
Hrvatska na petom mjestu
Prethodne je godine bila u nižoj kategoriji - "High potential". Hrvatska je prema izravnim stranim ulaganjima zauzela 5. mjesto, što je pad od jednog mjesta u odnosu na 2005., što je objašnjeno promjenom u statističkoj metodologiji Slovačke. Ispred su Slovačka, Mađarska, Češka i Estonija. U cijelom svijetu primjetno je povećanje ulaganja tako da ni Hrvatska nije izuzetak. Branko Vukmir, posebni savjetnik UNCTAD-a, kazao je o svjetskim trendovima: "Izvješće pokazuje da su ulaganja ponovno u porastu. Lani su zabilježena ulaganja u iznosu od 1,3 bilijuna dolara, a samo je 2000. zabilježeno za 100 milijardi dolara veće ulaganje. Što se strukture ulaganja tiče, Hrvatska prati trendove, a trend je da se 2/3 ukupnih svjetskih ulaganja događa u uslužnim djelatnostima". U razvijene zemlje izravna strana ulaganja lani su veća za 45 posto u odnosu na 2005., dok su zemlje u razvoju zabilježile 21 posto više ulaganja. Zanimljivo je da je Slovenija prema izravnim stranim ulaganjima iza Hrvatske, ali Vukmir je kazao da su zapadni susjedi opet iza Hrvatske po stranim ulaganjima. Domaće makroekonomske stručnjake trebalo bi zabrinuti da je Hrvatska u druge zemlje uložila tek 212 milijuna dolara. Slovenija, primjerice, koja je primila 363 milijuna eura stranih ulaganja, sama je uložila u strane zemlje 740 milijuna eura. Mađarska je u strane zemlje uložila oko polovicu iznosa koji je privukla. Srbija se, od zemalja u okruženju, prvi put pojavila u visokoj grupi s primljenim ulaganjima od 4,4 milijarde dolara. Prvo mjesto lani zauzimaju SAD sa 175 milijardi dolara, Velika Britanija sa 140 milijardi i Francuska sa 80 milijardi, dok je među zemljama u razvoju prva Kina. Na temelju anketa među predsjednicima uprava transnacionalnih kompanija Vukmir je kazao da se očekuje pozitivan rast svjetskoga gospodarstva u dvije godine.
Ulaganja u temeljni kapital
Vukmir je taj oporavak objasnio rastom cijena dionica velikih tvrtki u svijetu, povećanjem prometa, te porastom korporacijskog profita. Zbog prometa povećala se i struktura ulaganja. Prema Vukmirovim riječima, sve se više očekuju ulaganja u temeljni kapital. Međutim, on je upozorio da ne treba zanemariti ni opasnosti koje mogu zaprijetiti svjetskoj privredi. Prijetnje ekonomijama mogu biti prevelik dug, neravnoteža u platnoj bilanci, visoke cijene nafte i sirovina, kao i rizici koje nose financijska tržišta.
Geopolitički položaj važan kao i izvori nafte
Izvješće o izravnim stranim ulaganjima u svijetu svake godine obrađuje posebnu temu. Ove godine obrađena je tema o iskorištavanju prirodnih bogatstava. Iako, primjerice, nafta ne sudjeluje previše u svjetskom BDP-u, o njoj ipak ovisi cijeli rast svjetskoga gospodarstva. Hrvatska nije bogata prirodnim energentima pa se postavlja pitanje na koji način može postati faktor u tom sektoru. Vukmir je ponudio odgovor: "Hrvatska nema veće izvore nafte ili plina, ali ima geostrateški položaj. Naftovodima i gradnjom LNG terminala može postati znatan igrač. Znam da ima puno prijepora zbog rizika koje nose ovi projekti, ali mišljenja sam da se svaki rizik može kontrolirati".