- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle, očekuje se smanjenje...
- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, ponajviš...
- 14.05.2024 Strana ulaganja u Njemačkoj na novoj rekordnoj razini
- 14.05.2024 U Podravci dosad najveća sadnja povrća i sjetva kukuruza
- 14.05.2024 Cijene nafte bez većih oscilacija u odnosu na dan ranije
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 14.05.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom obilježili fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 13.05.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 17.05.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu dobitaka nakon dva tjedna pada
- 17.05.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze blago pale, dolar ojačao
- 17.05.2024 WALL STREET: Skliznuće s rekordnih razina
- 16.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni treći dan zaredom, ZABA najlikvidnija
- 16.05.2024 Cijene nafte stabilne zbog pada zaliha i sporije inflacije u SAD-u
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 16.05.2024 Europa hitno treba povećati otpornost na katastrofe i klimatske promjene
- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Kini
- 16.05.2024 Statkraft preuzima portfelj projekata Neoena u Hrvatskoj
- 16.05.2024 Njemačka zamrznula 3,9 milijardi eura ruske imovine
- 16.05.2024 Brži pad japanskog BDP-a mogao bi odgoditi podizanje kamatnih stopa
EKONOMIJAObjavljeno: 17.08.2009
Unatoč otkazima, industrija i dalje ima previše zaposlenih
Podijeli sadržaj: | ||||
ZAGREB - Od početka krize mnogi ljudi u Hrvatskoj ostali su bez posla, osobito u industriji, ali sudeći prema brzini kojom se urušava proizvodnja, otpuštanja se čine neizjebežnim i u narednim mjesecima. U lipnju je industrija imala oko 24.000 ili 9,5 posto manje zaposlenih nego u istom mjesecu lani. No, industrijska proizovodnja u istom je razdoblju smanjena čak 13,7 posto.
Radišnost i lijenost
Stoga ne čudi podatak da je u prvih šest mjeseci ove godine proizvodnost rada u Hrvatskoj bila dva posto manja nego u istom razdoblju lani. Usporedbe radi, u prvoj polovici 2008. rasla je 5,6 posto.
U pojedinim zemljama, poput SAD-a, radna produktivnost povećana je i ove godine, unatoč recesiji. Glavni razlog za to, smatra se, jest činjenica što je prilagođavanje novim uvjetima u SAD-u mnogo jednostavnije i jeftinije nego drugdje, uključujući otpuštanje viška zaposlenih. Mnogi ljudi brkaju produktivnost i radišnost, vjerujući da se uz veliki trud može postići veća produktivnost. No, priča nije tako jednostavna.
Moć tehnologije
Poboljšanje produktivnosti ne znači raditi duže i teže, već pametnije. Jednostavno, treba pronaći učinkovitiji način da se uz isti napor proizvede više i bolje. U tome mogu pomoći tri faktora: ulaganje u opremu, prije svega informacijsku i komunikaciju, ljudski kapital, odnosno kvaliteta i cijena radne snage, te inovacije. Zemlje koje su inovativne i bolje se prilagođavaju izazovima globalne ekonomije mnogu su učinkovitije i konkurentnije.
Primjerice, ako proizvođač automobila uvede novu tehnologiju ili ugradi GPS sustav, u istom vremenu proizvest će se više, cijena proizvoda bit će veća, a time i radna produktivnost.
Kriza i značajan pad proizvodnje itekako su utjecali na učinkovitost proizvodnje u Hrvatskoj. Podaci pokazuju da je, primjerice, u prerađivačkoj industriji manja 3,4 posto, ali u nekim sektorima situacija je mnogo gora. U proizvodnji metala proizvodnost je smanjena čak 26 posto, u kožarskoj industriji 24 posto, a gotovo 22 posto u proizvodnji duhana.
SDP-ov gospodarski stručnjak Ljubo Jurčić pritom napominje da se produktivnost u Hrvatskoj ne mjeri prema istoj metodologiji kao u svijetu.
Različita metodologija
- Hrvatska statistika ne prati produktivnost, već proizvodnost rada u industriji koja se mjeri tako da se ukupnu količinu proizvedenih proizvoda podijeli s brojem radnika, kaže Jurčić. Sindikati, također, uzimaju statistiku s rezervom. Glavni ekonomist SSSH-a Mario Švigir smatra da je proizvodnost zapravo porasla.
- Ista količina rada sada je raspoređna na manji broj ljudi, čime se automatski povećava i produktivnost. To dugoročno ne donosi dobre rezultate, jer se realni rast produktivnosti mjeri na drugačiji način - kroz investicije, rast proizvodnje, narudžbi itd, dodaje Švigir.
Nedostaje odlučnosti
Slično razmišlja i Ljubo Jurčić koji tvrdi da je posljednjih godina kod nas produktivnost rasla isključivo zbog smanjivanja broja radnika. Ako je neka kompanija imala određenu proizvodnju uz 300 zaposlenih, a sada je uz moderniju tehnologiju, organizaciju rada i obrazovaniji kadar postiže sa 100 zaposlenih, naravno da je došlo do rasta produktivnosti, kaže Jurčić.
Ivan Miloloža, vlasnik tvornice akumulatora Munja, koji je svojedobno objavio podatak da hrvatski radnici za strojevima provedu svega 3,86 sati dnevno, sada problem vidi u padu narudžbi i izostanku antirecesijskih mjera, “oko kojih se samo vode politikantske polemike”.
- Za razliku od SAD-a, koji je na vrijeme donio antirecesijske mjere, mi u svemu kasnimo, nedostaje nam odlučnosti, dodao je.
Hrvatska na razini Bugarske i Rumunjske
Eurostat mjeri produktivnost radnika tako da se ukupni BDP neke zemlje podijeli na sve zaposlene. U Europi su 2006. godine najproduktivniji bili radnici u Belgiji, Irskoj, Francuskoj, Luksemburgu, Austriji i Norveškoj. S druge strane, na listi produktivnosti najlošije su tranzicijske zemlje: Bugarska, Rumunjska, Litva i Hrvatska.
Radišnost i lijenost
Stoga ne čudi podatak da je u prvih šest mjeseci ove godine proizvodnost rada u Hrvatskoj bila dva posto manja nego u istom razdoblju lani. Usporedbe radi, u prvoj polovici 2008. rasla je 5,6 posto.
U pojedinim zemljama, poput SAD-a, radna produktivnost povećana je i ove godine, unatoč recesiji. Glavni razlog za to, smatra se, jest činjenica što je prilagođavanje novim uvjetima u SAD-u mnogo jednostavnije i jeftinije nego drugdje, uključujući otpuštanje viška zaposlenih. Mnogi ljudi brkaju produktivnost i radišnost, vjerujući da se uz veliki trud može postići veća produktivnost. No, priča nije tako jednostavna.
Moć tehnologije
Poboljšanje produktivnosti ne znači raditi duže i teže, već pametnije. Jednostavno, treba pronaći učinkovitiji način da se uz isti napor proizvede više i bolje. U tome mogu pomoći tri faktora: ulaganje u opremu, prije svega informacijsku i komunikaciju, ljudski kapital, odnosno kvaliteta i cijena radne snage, te inovacije. Zemlje koje su inovativne i bolje se prilagođavaju izazovima globalne ekonomije mnogu su učinkovitije i konkurentnije.
Primjerice, ako proizvođač automobila uvede novu tehnologiju ili ugradi GPS sustav, u istom vremenu proizvest će se više, cijena proizvoda bit će veća, a time i radna produktivnost.
Kriza i značajan pad proizvodnje itekako su utjecali na učinkovitost proizvodnje u Hrvatskoj. Podaci pokazuju da je, primjerice, u prerađivačkoj industriji manja 3,4 posto, ali u nekim sektorima situacija je mnogo gora. U proizvodnji metala proizvodnost je smanjena čak 26 posto, u kožarskoj industriji 24 posto, a gotovo 22 posto u proizvodnji duhana.
SDP-ov gospodarski stručnjak Ljubo Jurčić pritom napominje da se produktivnost u Hrvatskoj ne mjeri prema istoj metodologiji kao u svijetu.
Različita metodologija
- Hrvatska statistika ne prati produktivnost, već proizvodnost rada u industriji koja se mjeri tako da se ukupnu količinu proizvedenih proizvoda podijeli s brojem radnika, kaže Jurčić. Sindikati, također, uzimaju statistiku s rezervom. Glavni ekonomist SSSH-a Mario Švigir smatra da je proizvodnost zapravo porasla.
- Ista količina rada sada je raspoređna na manji broj ljudi, čime se automatski povećava i produktivnost. To dugoročno ne donosi dobre rezultate, jer se realni rast produktivnosti mjeri na drugačiji način - kroz investicije, rast proizvodnje, narudžbi itd, dodaje Švigir.
Nedostaje odlučnosti
Slično razmišlja i Ljubo Jurčić koji tvrdi da je posljednjih godina kod nas produktivnost rasla isključivo zbog smanjivanja broja radnika. Ako je neka kompanija imala određenu proizvodnju uz 300 zaposlenih, a sada je uz moderniju tehnologiju, organizaciju rada i obrazovaniji kadar postiže sa 100 zaposlenih, naravno da je došlo do rasta produktivnosti, kaže Jurčić.
Ivan Miloloža, vlasnik tvornice akumulatora Munja, koji je svojedobno objavio podatak da hrvatski radnici za strojevima provedu svega 3,86 sati dnevno, sada problem vidi u padu narudžbi i izostanku antirecesijskih mjera, “oko kojih se samo vode politikantske polemike”.
- Za razliku od SAD-a, koji je na vrijeme donio antirecesijske mjere, mi u svemu kasnimo, nedostaje nam odlučnosti, dodao je.
Hrvatska na razini Bugarske i Rumunjske
Eurostat mjeri produktivnost radnika tako da se ukupni BDP neke zemlje podijeli na sve zaposlene. U Europi su 2006. godine najproduktivniji bili radnici u Belgiji, Irskoj, Francuskoj, Luksemburgu, Austriji i Norveškoj. S druge strane, na listi produktivnosti najlošije su tranzicijske zemlje: Bugarska, Rumunjska, Litva i Hrvatska.
Izvor: jutarnji.hr
- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle, očekuje se smanjenje...
- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, ponajviš...
- 14.05.2024 Strana ulaganja u Njemačkoj na novoj rekordnoj razini
- 14.05.2024 U Podravci dosad najveća sadnja povrća i sjetva kukuruza
- 14.05.2024 Cijene nafte bez većih oscilacija u odnosu na dan ranije
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 14.05.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom obilježili fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 13.05.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 17.05.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu dobitaka nakon dva tjedna pada
- 17.05.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze blago pale, dolar ojačao
- 17.05.2024 WALL STREET: Skliznuće s rekordnih razina
- 16.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni treći dan zaredom, ZABA najlikvidnija
- 16.05.2024 Cijene nafte stabilne zbog pada zaliha i sporije inflacije u SAD-u
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 16.05.2024 Europa hitno treba povećati otpornost na katastrofe i klimatske promjene
- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Kini
- 16.05.2024 Statkraft preuzima portfelj projekata Neoena u Hrvatskoj
- 16.05.2024 Njemačka zamrznula 3,9 milijardi eura ruske imovine
- 16.05.2024 Brži pad japanskog BDP-a mogao bi odgoditi podizanje kamatnih stopa
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 17.05. 09:36 | 2825,62 | 3,28 |
0,12 |
|
CROBEX10* | 17.05. 09:32 | 1705,13 | -0,72 |
-0,04 |
|
CROBEX10tr* | 17.05. 09:32 | 1881,19 | -0,79 |
-0,04 |
|
ADRIAprime* | 17.05. 09:43 | 1932,34 | -2,16 |
-0,11 |
|
CROBISTR* | 16.05. 16:31 | 174,0743 | 0,04 |
0,02 |
|
CROBIS* | 16.05. 16:31 | 96,4548 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
PODR | 158,00 € |
0,00% |
31.600,00 € |
ZABA | 17,90 € |
1,70% |
13.445,60 € |
KODT | 1.560,00 € |
0,65% |
9.330,00 € |
HT | 30,50 € |
0,00% |
6.100,00 € |
ADPL | 13,00 € |
0,00% |
5.538,00 € |
KODT2 | 1.550,00 € |
1,31% |
3.100,00 € |
INA | 500,00 € |
0,00% |
2.000,00 € |
MRUL | 210,00 € |
0,00% |
1.470,00 € |
SPAN | 48,20 € |
0,00% |
771,20 € |
RIVP | 5,12 € |
-0,39% |
481,28 € |
Redovni dionički promet: | 73.992,68 € |
Redovni obveznički promet: | 0 € |
Sveukupni promet: | 73.992,68 € |